ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - Piše: Irena Petričević Regionalna suradnja nedvojbeno je hrvatski nacionalni interes, što se odnosi i na suradnju u visokom obrazovanju, ističe dr. Ivo Banac, profesor na američkome Sveučilištu
"Yaleu".
ZAGREB, 5. ožujka (Hina) -
Piše: Irena Petričević
Regionalna suradnja nedvojbeno je hrvatski nacionalni interes, što
se odnosi i na suradnju u visokom obrazovanju, ističe dr. Ivo Banac,
profesor na američkome Sveučilištu "Yaleu".#L#
Ivo Banac voditelj je i poslijediplomskoga "Jugoistočno-europskog
studija", koji bi se trebao ostvariti u sklopu projekta DIU -
Dubrovnik International University - An International University
in Social Sciences and Humanities (Međunarodno sveučilište
Dubrovnik - Međunarodno sveučilište društvenih i humanističkih
znanosti) kao dodatni program Interuniverzitetskoga centra (IUC) u
Dubrovniku.
U razgovoru za Hinu profesor Banac odgovorio je na nekoliko pitanja
u vezi s predloženim programom i profesorima koji će predavati na
tom studiju u osnutku, što je dio hrvatske javnosti dočekao
odbojno.
Dio prigovora odnosi se na najave da će na studiju predavati i
profesori iz Srbije i Crne Gore te da predloženi kolegiji često
imaju u nazivu "balkansku" odrednicu - primjerice "balkanske
književnosti kao dio tradicije europske književnosti" i "balkanske
književnosti kao alternativna povijest regije".
Ne želeći komentirati te prigovore, Banac je rekao da će dio
javnosti uvijek tako misliti, na što ima potpuno pravo. Ali, tvrdi,
oni nemaju i pravo sprječavati regionalnu suradnju koja je
nedvojbeno u nacionalnomu interesu. Banac smatra da se javnost nema
pravo baviti nastavnim programima zato što oni nikada nisu pitanje
javnoga mišljenja nego znanstvenih kriterija.
Ističe da nitko od budućih suradnika na poslijediplomskome studiju
sigurno ne pripada onima koji su planirali ili odobravali agresiju
na Hrvatsku. Dodaje da organizatori studija ne namjeravaju
surađivati s Vasilijem Krestićem ili Veselinom Đuretićem, jer za
njega ljudi poput spomenute dvojice misle kao i onaj dio hrvatske
javnosti koji ne želi suradnju.
Banac predlaže da bi "možda bilo najbolje da dio 'naše' i 'njihove'
javnosti" počne surađivati protiv takva studija. Tada bi mnogo toga
bilo jasnije, a ponajprije zato što ne namjeravamo surađivati ni s
hrvatskim pseudoznanstvenicima, rekao je.
Što se tiče "balkanskih kolegija", napominje da su ti predmeti
naslovljeni u pluralu, dakle "balkanske književnosti", što pak
znači da je riječ o književnostima svih balkanskih naroda.
Na isti način govori se o europskim ili azijskim književnostima, pa
se može za potrebe tog studija govoriti i o "balkanskim
književnostima", smatra Banac.
Sadržaj kolegija pak pripada nastavnicima, ističe, i podsjeća da u
američkome poslijediplomskom sustavu to pitanje ne rješava nitko
drugi do nastavnici. Uvjet je kompetencija nastavnika, što je
slučaj i s poslijediplomskim "Jugoistočno-europskim studijem",
ustvrdio je.
Kolegij "balkanske književnosti kao dio europske književne
tradicije" trebao bi predavati Slobodan Prosperov Novak, a
"balkanske književnosti kao alternativna povijest regije" Jasmina
Lukić iz beogradskoga Centra za ženske studije.
Banac će pak predavati glavni predmet poslijediplomskoga studija -
"Jugoistočna Europa: mjesto susreta civilizacija" u drugome dijelu
studija, tj. proljetnome semestru, a taj će predmet u prvome dijelu
(zimskome semestru) predavati profesor zagrebačkoga Filozofskog
fakulteta Neven Budak. Ističe da je sadržaj toga predmeta
jednostavno povijest (politička, diplomatska, socijalna i
kulturna) Balkanskoga poluotoka. On bi, po programu, trebao
predavati povijest 18. i 19. st., a Budak od ranoga srednjeg vijeka
do kraja 18. st.
Podsjeća da sličan predmet predaje duže od četvrt stoljeća - još od
poslijediplomskih studija na Stanfordu - te da se predmet na
poslijediplomskome studiju u Dubrovniku bitno ne razlikuje, to
jest da u njemu nema ništa osobito novo. Banac ističe da, za razliku
od sličnih studijskih smjerova u Americi, koji često potpuno
izostavljaju hrvatsku tematiku, kod njega to ne dolazi u obzir.
Glede početka studija Banac ne vjeruje da će to biti već sljedeće
akademske godine, jer, kako objašnjava, još nije riješeno najteže
pitanje - financijsko, a po američkim standardima, kasno je i za
upise koji bi se ionako trebali provesti u više regionalnih
središta.
Osim toga, kaže da je i projekt DIU još na samu početku te da
dubrovačke vlasti još nisu učinile ono što je najvažnije -
sastavile stručno tijelo i zakladu projekta u sklopu kojeg bi
"Jugoistočno-europski studij" trebao biti jedan od studijskih
smjerova.
Budući da bi poslijediplomski "Jugoistočno-europski studij"
trebao imati specijalističko obilježje, Banac ne očekuje velik
odziv studenata. Jer, zaključio je, to nije "business" škola iz
Rochestera koja nesmetano radi u Dubrovniku već nekoliko godina a
da se nitko nije zapitao kakav je to program i kakve je kakvoće.
(Hina) ip mc