FRA-LIBERATION OD 3. I 4.3.01. ŠVICARSKI GLASOVI PROTIV ULASKA U EU

FRANCUSKA LIBERATION 3.-4. III. 2001. Švicarci misle da Bruxelles može čekati "Vjeruje se da će ovog vikenda dvoje od troje Švicaraca odbaciti zamisao o brzom prijamu u Europsku uniju. Ako su zadnja istraživanja točna, birači će dati povjerenje tradicionalnim izolacionistima nepokolebljivo sumnjičavim prema Europi i vladi koja će se na referendumu također odlučiti za 'ne'. Bern nipošto nije htio ovaj referendum koji na svjetlo dana iznosi njegova proturječja. No, izravna demokracija obvezuje, i mala je skupina pristaša Europe prisilila Savezno vijeće da se očituje. Po cijenu bolnog poraza u nedjelju. Uostalom, bio je to cilj organizatora kampanje prije referenduma, kao što ističe jedan među njima, Francois Cherix: 'Mi u Švicarskoj smo prvaci u zaobilaženju raspra. Zahvaljujući nama, raspra o Europi se dogodila. Krinke su pale: vlada doista više ne želi ući u Uniju.' Savezno vijeće, koje je zapravo u nezgodnom položaju, 'ima malih problema s obavješćivanjem', priznaje švicarski ministar vanjskih poslova Joseph Deiss. Jer, ono mora istodobno govoriti kako je ulazak i dalje njegov 'strateški cilj' i odbijati da prijeđe na djelo. 'Proeuropljane treba zaštititi od njihovih ambicija', kaže ministar gospodarstva Pascal Couchepin. Ukratko: žurimo polako prema Bruxellesu, dok javnost ne sazrije. U protivnom, za četiri do pet godina, nakon pregovora s EU-om, švicarski će građani na novom referendumu odbaciti ulazak, što će ga odgoditi do grčkih kalenda. U stvari, suzdržanost vlade tumači se uglavnom protivljenjem gospodarstvenih krugova. Možemo li se tomu čuditi, kad se banke - koje privlače 40 posto privatnog imutka u svijetu i čine 40 posto nacionalnog bogatstva - boje europskog pritiska u svezi s ukidanjem bankovne tajne? Ovih su dana banke dobile potporu u njihovu odbacivanju Europe. Nakon kobnog francuskog parlamentarnog izvješća u kojemu se upozorilo na hinjenu borbu švicarskog financijskog središta protiv pranja novca, europski je povjerenik Chris Patten oštro upozorio vlasti i zaprijetio 'ozbiljnim negativnim posljedicama' ako Švicarska ne bude više surađivala u svezi s krijumčarenjem i oporezivanjem ušteđevine. Kada je riječ o drugim područjima gospodarstva, ona su nakon bilateralnih sporazuma s Bruxellesom iz 1999. izgubila svaki interes da uđu u Europu. 'Zahvaljujući tim sektorskim sporazumima, kaže Francois Cherix, gospodarstveni su krugovi imali sve što su htjeli od Europe a da nisu morali kupovati ulaznicu. Zbog toga nema stvarnog pritiska na vladu radi ulaska.' Dvojeći da jasno i glasno kaže kako se Švicarska osjeća dobro izvan Unije, vlada ostaje na polju europske politike sve dok to traži nacionalni interes. 'Vlada ne želi progutati čitav europski jelovnik, ona želi jesti po izboru', kaže politolog Rene Schwok. Od čitavog niza tema -od ljetnog vremena do kravljeg ludila - Švicarska se zapravo u svojim odlukama povodila za odlukama petnaestorice. 'Europuževi', kako zovu pristaše vladina stajališta, ističu nedostatke ulaska u EU: povećanje PDV-a, povećanje kamatnih stopa, uz opasnost da se izazove 'recesija' i žrtvovanje švicarskog franka. Prosječni eurofobi zapjevali su dobro znane pripjeve protiv bruxelleske hidre: Europa će pogaziti švicarski suverenitet i neutralnost, ugušiti izravnu demokraciju, sjesti za vrat poreznim obveznicima, nametnuti pogibeljne sustave izobrazbe i zdravstva i izopačiti ponosit švicarski identitet. Pa ako se zemlja u nedjelju nađe podijeljena na govornike francuskog jezika - većinom proeuropski raspoložene - i njemačkog - koji su veći protivnici Europe - neki, poput Maximiliana Reimanna, zastupnika UDC-a (nacionalistička desnica, glavna stranka u Švicarskoj), već imaju odgovor: 'Ako se francuski dio Švicarske bolje osjeća u velikoj Europi gdje su prosječni prihodi po stanovniku manji, gdje su veće kamatne stope i nezaposlenost, gdje je PDV najmanje 15,6 posto, gdje će se švicarski franak zamijeniti eurom koji gubi brzinu, a porezni će obveznici ipak morati plaćati milijarde, onda ih njemački dio ne treba u tomu sprječavati'", iz Ženeve izvješćuje Pierre Hazan.