HRVATSKA EKO-POLJOPRIVREDA MEĐU ZADNJIMA U EUROPI, UPOZORAVAJU STRUČNJACI

piše: Marina Bujan ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Hrvatska na samo 12,5 hektara poljoprivredne površine uzgaja ekološku hranu i po tome je među zadnjima u Europi, upozoravaju stručnjaci.#L# "To su vrlo male površine, gotovo zanemarive", kaže stručnjak za ekološku poljoprivredu Darko Znaor. Od 3,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, Hrvatska ima samo 12,5 hektara pod ekološkom proizvodnjom, usklađenih sa zakonom Europske unije, i to je ono što se u ovom trenutku može izvesti u zapadnu Europu, rekao je. Dok u Hrvatskoj 16 proizvođača ima svjetski priznati certifikat za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, Slovenija ima 10.000 hektara i 600 proizvođača. Pod ekološkom proizvodnjom Italija ima milijun hektara (oko sedam posto ukupne poljoprivredne površine) i 60.000 proizvođača. Njemačka ima 700.000 hektara i 15.000 proizvođača, a njezina vlada planira do 2010. preusmjeriti 20 posto poljoprivredne površine na ekološku proizvodnju. Austrija ima 300.000 hektara, ili 10 posto od ukupne poljoprivredne površine, te 25.000 eko-proizvođača. "Hrvatska nema strategiju za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, jer vlast za nju i nije istinski zainteresirana", tvrdi Znaor, koji je u Nizozemskoj magistrirao iz područja ekološke proizvodnje. Hrvatski sabor prihvatio je nedavno Zakon o eko-proizvodnji kojim bi se, nakon što Ministarstvo poljoprivrede u roku tri mjeseca donese podzakonske akte, odredilo parametre za eko-proizvodnju. Znaor, međutim, sumnja da će zakon zaživjeti, s obzirom da Hrvatska ima premalo stručnjaka koji bi u tako kratkom roku mogli donijeti podzakonske akte. S takvom ocjenom slaže se i Ranko Tadić iz Eko Liburnie, udruge za razvitak eko-turizma, ekološke poljoprivrede i zaštitu okoliša. "Neće biti prvi put da smo donijeli zakon koji se ne provodi", upozorava Tadić, smatrajući da bi eko-poljoprivreda trebala biti najbolji odgovor Hrvatske na trenutno stanje na svjetskom tržištu hrane. "Čak i kada se izrade svi potrebni akti, zakon će ostati mrtvo slovo na papiru, jer ne postoje institucionalni okviri kroz koje će ga biti moguće provesti", kaže Znaor, objašnjavajući da Hrvatska nema niti inspektora obučenih za nadzor eko-proizvodnje. Hrvatska je prošle godine za potporu ekološkoj poljoprivredi izdvojila oko 1,2 milijuna kuna, odnosno 0,4 kune po hektaru. Slovenija izdvaja 500 njemačkih maraka po hektaru pašnjaka, 750 za ratarske kulture i 1.300 po hektaru za proizvodnju ekološkog voća, povrća i vina. Znaor kaže da bi u strategiju za eko-proizvodnju trebalo uključiti i ekonomski isplative instrumente, mjere koje bi kočile razvitak konvencionalne poljoprivrede (upotrebu pesticida i mineralnog gnojiva) te široku kampanju obrazovanja potrošača. Italija je, primjerice, uvela "zeleni porez" na pesticide, jer onečišćuju tlo, vodu i zrak te predstavljaju potencijalnu opasnost u hrani. Novac prikupljen od toga poreza država ulaže u stimuliranje eko-proizvodnje. (Hina) bma/vl vl