SVIJET U 21

ZAGREB, 3. ožujka (Hina) MOSTAR - Za predsjednika Privremene hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini izabran je u nedjelju Marko Tokić, koji je inače i dopredsjednik HDZ-a BiH. Tokića je na tu dužnost izabralo novoutemeljeno Zakonodavno vijeće Privremene hrvatske samouprave u BiH. Hrvatski narodni sabor BiH na današnjem je zasjedanju u Mostaru proglasio privremenu hrvatsku samoupravu na većinskim hrvatskim područjima BiH. Jednoglasno je prihvaćena odluka o uspostavi međužupanijskog- međuopćinskog vijeća, kao privremene hrvatske samouprave u BiH i kao oblik zaštite interesa hrvatkog naroda u BiH, do osiguranja pune ustavne i stvarne jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Sjedište hrvatske samouprave, odlučeno je, biti će u Mostaru. MOSTAR - Hrvatski narodni sabor BiH spreman je povući odluku o uspostavi privremene hrvatske samouprave ako se u roku od 15 dana ispune uvjeti Sabora koji u skladu s ustavom BiH i Federacije BiH jamče konstitutivnost i ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH, zaključio je Sabor na kraju svog današnjeg zasjedanja u Mostaru. MOSTAR - Predsjednik HDZ BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Ante Jelavić izjavio je novinarima kako ne želi da Republika Hrvatska ima poteškoća s međunarodnom zajednicom zbog donošenja odluke o ustroju tzv. Privremene hrvatske samouprave u BiH koju je usvojio Hrvatski narodni sabor BiH. "Ovo je naša odgovornost" rekao je Jelavić napomenuvši kako ne želi da itko drugi bude taocem zbog današnje odluke u Mostaru. Po Jelavićevom tumačenju odluka o ustroju Privremene hrvatske samouprave na većinskim hrvatskim područjima BiH nije u sukobu niti s Ustavom BiH niti s Ustavom Federacije BiH. SARAJEVO - Vodstvo vladajuće Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) osudilo je politiku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kao i zaključke Hrvatskog narodnog sabora (HNS) donesene na zasjedanju u Mostaru. Glavni odbor SDP-a razmatrao je u subotu u Sarajevu zaključke "nelegalnog i nelegitimnog" NHS-a i konstatirao kako se njima samo uobličava koncept uspostave paralelnih i neustavnih tijela čime jedna stranka - u ovom slučaju HDZ - pokušava zadržati potpunu vlast nad jednim dijelom Federacije BiH, navodi se u priopćenju SDP-a. SARAJEVO - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) od svog osnutka zagovarala je podjelu Bosne i Hercegovine po etničkoj osnovi a zaključci što ih je u subotu usvojio Hrvatski narodni sabor (HNS) samo su dokaz kako se s takvom politikom nastavlja i danas, ocjena je Stranke za BiH na čijem je čelu Haris Silajdžić. U priopćenju Stranke za BiH dostavljenom u subotu Hini u Sarajevu u povodu zasjedanja HNS-a održanog u Mostaru, ocjenjuje se kako je taj skup sazvan samo kako bi poslužio kao krinka politici HDZ-a čiji je krajnji cilj "otcjepljenje tzv. hrvatskih povijesnih područja od države Bosne i Hercegovine". "Bez obzira na formu izražavanja u odlukama što ih je donio samozvani hrvatski narodni sabor, u biti se radi o reafirmiranju projekta tzv. Herceg-Bosne iz 1992. godine čime se grubo narušava Daytonski sporazum, Ustav BiH i Ustav Federacije BiH", ocjena je Stranke za BiH. SARAJEVO - Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Ante Jelavić i neki ekstremisti iz te stranke očevidno pokušavaju uspostaviti institucije koje su nelegalne, protuustavne i protivne odredbama Daytonskog sporazuma, izjavio je u subotu poslijepodne glasnogovornik Ureda visokog predstavnika za BiH Chris Bird. Komentirajući za Hinu ishod sjednice Hrvatskog narodnog sabora održane u Mostaru, Bird je kazao kako se u Petritschevu uredu još uvijek proučava dokument usvojen na tom skupu ali da je prvi dojam kako su njegovi zaključci usmjereni na uspostavu protuzakonitih i paralelnih institucija. BEOGRAD - Albanci s juga Srbije službeno su predstavili u subotu svoju platformu za riješenje krize u tom području kojom se predviđa potpuno razvojačenje regije s obiju strana i prisutnost međunarodnih snaga. Platformu je u Preševu predstavio predsjednik najutjecajnije stranke Albanaca s juga Srbije - Partije za demokratsko djelovanje (PDD) Riza Halimi koji je naglasio da je pregovore sa srpskom stranom nemoguće započeti bez predstavnika naoružanih Albanaca. Predstavnici vlasti u Beogradu reagirali su posve oprečno na dio danas prezentirane platforme Albanaca s juga Srbije za riješenje krize u tom nemirnom području na granici Srbije i Kosova. PRIŠTINA - U Prištini je u subotu s radom završio dvodnevni simpozij na temu "Međunarodni sud za zločine u bivšoj Jugoslaviji - Činjenice i modeli suradnje", održan u organizaciji Kosovoskog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Po riječima predsjednika Kosovoskog odbora za zaštitu ljudskih pravia i sloboda dr. Pajazita Nushija, glavni cilj znanstvenog skupa bila je razmjena mišljenja između stručnjaka Haškog suda (ICTY) i pravnika s Kosova o modelima koje treba primijenjivati u otkrivanju zločinaca i njihovom progonu, prikupljanju dokumentacije, suđenju i izručivanju Haagu. PARIZ - Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Hagu (ICTY) u subotu je jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunicu nazvala čovjekom prošlosti i izrazila duboku sumnju u mogućnost da policija uhiti njegova prethodnika Slobodana Miloševića. U razgovoru za francusku postaju Radio France Internationale, Del Ponte je, ne birajući riječi, rekla kako je bila razočarana Koštunicinim "nevjerojatnim nacionalizmom" prilikom susreta u Beogradu u siječnju. Također je najavila da će u svibnju posjetiti Vijeće sigurnosti UN i zatražiti da se Jugoslaviji nametnu oštre kaznene mjere u slučaju da ne surađuje s ICTY-em. BEOGRAD - Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović rekao je u subotu u Novom Sadu da bi za njegovu zemlju suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) "trebala biti prioritetno političko pitanje". Svilanović je to rekao prigodom otvaranja konferencije nevladinih organizacija iz Hrvatske, BiH i SR Jugoslavije posvećenu normalizaciji odnosa triju zemalja. Konferenciju je otvorio i predsjednik vojvođanskog parlamenta Nenad Čanak. Ministar Svilanović je rekao da bi Jugoslavija trebala donijeti zakon o suradnji s ICTY do 31. ožujka. BEOGRAD - Političko izaslanstvo Srba iz Hrvatske poslije prvog službenog posjeta Jugoslaviji iz Beograda odlazi ohrabreno da će zemlja matica pokazati više brige za svoju manjinu u Hrvatskoj, izjavio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac za subotnje izdanje lista "Večernje Novosti". Uz Pupovca u Beogradu su u dvodnevnom posjetu boravili i predsjednik SSDS Vojislav Stanimirović i Milan Vojnović, predsjednik zajednice općina Vukovar. Njih je prvog dana boravka primio jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica. LJUBLJANA - Slovenija je u subotu zabranila uvoz papkara iz Bosne i Hercegovine i njihov prijevoz preko svog teritorija. Učinjeno je to zbog vijesti da je iz Velike Britanije i Irske bolest slinavka i šap prenesena i u neke europske države. "Za sada međutim nećemo uvoditi sanitarni kordon za stoku na našim granicama osim ako bi se slinavka i šap pojavile u nekoj od susjednih država", izjavio je za komercijalnu postaju POP-TV direktor slovenske veterinarske uprave Zoran Kovač. PARIZ/LONDON - Francuska je u subotu priopćila da je na jednoj farmi ovaca na jugoistoku zemlje zabilježen prvi slučaj sumnje u pojavu slinavke. Dužnosnik veterinarske službe u regiji Loire izjavio je da je potencijalna bolest primijećena na nekolicini od 80 ovaca iz stada na jednoj farmi u Roche-la-Moliere, jugoistočno od Lyona. Cijelo je stado trenutačno ubijeno, a ovce su poslane na analizu. Iz Belgije je tijekom dana stigla vijest da je na jednoj svinjskoj farmi također primijećen mogući slučaj te vrlo zarazne bolesti. U Europi dosad nije bio potvrđen nijedan slučaj slinavke, bolesti koja nije opasna po ljude, a pojavila se u Britaniji prošlog mjeseca. Na britanskom tlu u subotu je potvrđeno pet novih lokacija na kojima je pronađena slinavka, čime se njihov broj popeo na 48. U Republiku Irsku zasad, čini se, bolest nije prenijeta, a u Njemačkoj je Ministarstvo poljoprivrede saveznim državama uputilo nove preporuke o dodatnim mjerama sigurnosti protiv slinavke. BERLIN - Glavni tajnik NATO-a general George Robertson u subotu je izjavio kako rastu izgledi za postizanje suglasnosti oko američkog plana za stvaranje proturaketnog obrambenog štita, ali samo pod uvjetom da u pregovore oko tog projekta uz NATO budu uljučene Rusija i Kina. Namjera Washingtona da izgradi štit protiv balističkih projektila naišla je na oštro protivljenje Rusije, što je potaklo strahove od obnove trke u naoružavanju i ugrožavanju sporazuma o razoružanju. U razgovoru za tjednik Focus, koji će biti objavljen u ponedjeljak, Robertson je rekao da su se izgledi za postizanje konsenzusa oko izgradnje štita povećali u odnosu na prošli mjesec zato što je Rusija izradila sličnu analizu opasnosti od prekomjernog širenja oružja za masovno uništenje. (Hina) maš