FINANCIJSKI BILTEN 22. VELJAČE - 01. OŽUJKA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 22. VELJAČE - 01. OŽUJKA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: O plaćama, promjenama Ustava, borbi protiv korupcije 9. Vlada RH prihvatila prijedloge zakona o državnim službenicima te o plaćama u javnim službama 10. Hrvatski inozemni dug premašio iznos od 10 milijardi dolara 11. Manjak državnog proračuna šest milijardi kuna 12. Devizna štednja lani povećana za 10 milijardi kuna 13. U prodaji većinski paketi dionica 21 hotelsko-turističke tvrtke 14. Deset modela za ubrzanu privatizacije 15. Plasman hrvatskih euroobveznica od oko 500 milijuna eura 16. Seminar o sustavu platnog prometa u Hrvatskoj i Njemačkoj 17. RBA: Aktiva pet milijardi kuna, dobit 48 posto veća 18. Grupa PBZ lani ostvarila neto dobit od 406 milijuna kuna oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 22. II. 16.200.000 16.200.000 1,88 62.050.000 1,64 23. II. 22.750.000 22.750.000 2,49 47.500.000 0,87 26. II. 39.500.000 39.500.000 1,65 24.300.000 3,33 27. II. 5.100.000 100.000 2,00 33.800.000 2,81 28. II. 11.400.000 7.400.000 7,59 67.800.000 1,41 01. III. 35.000.000 25.000.000 2,36 - - Dnevni prosjek 21.658.000 18.491.000 2,99 47.090.000 2,01 Na Tržištu novca i dalje traje razdoblje visoke likvidnosti bankarskog sustava. To se najbolje ogleda u skromnoj potražnji i u dnevnom i u noćnom trgovanju. Nepodmirivanje cjelokupne potražnje posljedica je ili kreditnih limita kreditora ili ročne neusklađenosti ponude i potražne, a ne nedostatka novca. U prekonoćnom je trgovanju dobra likvidnost sudionika vidljiva i iz činjenice da se unatoč završetka roka za održavanje obvezne pričuve potražnja nije povećala. Naime, banke su u većini slučajeva tijekom tjedna uspješno održavale dobra stanja na svojim računima, te nije bilo potrebe za dodatnim zaduživanjem. Prosječna je prekonoćna kamatna stopa ostala na razini prošlotjedne te je u prosjeku iznosila 2,01 posto. I u dnevnom je kreditiranju, slično prekonoćnom, potražnja za pozajmicama, unatoč roka za plaćanje obvezne pričuve (srijeda) , bila skromna. Tako je u utorak, primjerice, ukupni dnevni promet iznosio tek 100 tisuća kuna. Dio ponude koji je ostajao nepodmiren uglavnom je posljedica neusklađenosti između ročne ponude i potražnje. Naime, pojedini korisnici tražili su sredstva na rok duži od 30 dana, dok s druge strane kreditori, koji su i imali slobodnih sredstava, nisu ih bili spremni vezati na tako dugo razdoblje. U četvrtak je, nakon dužeg vremena, ponuda bila manja od ukupne potražnje. Posljedica je to početka mjeseca, budući da banke imaju obvezu plaćanja poreza krajem mjeseca, dok je povećanje potražnje uzrokovanom povlačenjem ranije plasiranih pozajmica od strane kreditora. Kako bilo, ovoga je tjedna oko 15 posto ukupne potražnje ostalo bez pokrića. Cijena novca kretala se na uobičajenim razinama te je i ovotjedna prosječna kamatna stopa u okvirima prošlotjedne. Iznosila je 2,99 posto godišnje. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 436 milijuna kuna. Na rok od 14 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,61 posto, upisani su zapisi u iznosu od 434 milijuna, dok su na rok od 84 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,80 posto, upisani zapisi od milijun kuna. Istodobno je, na rok od 119 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,90 posto, upisano zapisa u iznosu od milijun kuna. Od 28. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,469 milijardi kuna (uključeno i stanje upisanih blagajničkih zapisa na rok od 91 i 182 dana). 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 26. veljače do 01. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 492 500 500 1.043.618 Podravka 156 165 156 1.517.752 Zagrebačka banka 0 1.580 1.640 1.625 3.036.754 Arenaturist 43,30 49 43,30 28.231 Rabac ugos. i turizam 45 45 45 5.400 Istraturist 58,50 61,15 58,50 61.813 Jadran-turist 73 73,14 73,14 134.939 Jadranski naftovod 1.450 1.450 1.450 13.050 Karlovačka pivovara 360 360 360 21.959 Končar 48 49 48 30.362 Kraš 159 162 160 715.813 Privredna banka 95 100 100 147.995 Plava laguna 542 580 550 28.312 Riječka banka 135,70 150 135,70 230.426 Riviera 110,51 122 120 214.618 Splitska banka 102 105 102 19.410 Tv. duhana Zagreb 600 600 600 27.000 Varteks 30 31,50 30 33.310 Zagrebačka banka E 1.035 1.061 1.061 243.978 Zagrebačka banka C 700 705 700 35.095 Hr. zavod za zdr.osi.* 104,00 104,00 104,00 801.203 RHMJ** 39,20 39,93 39,20 278.690 8.669.738 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ** Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 8,6 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (tri milijuna), Podravke (1,5 milijuna) te Plive (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 20 dionica, a pritom je njih devet izgubilo, a osam dobilo na vrijednosti. Najviše je, 50 kuna, pala vrijednost dionice Plave lagune. Značajnije je, 44 kuna, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je, s gubitkom od 9,3 kune, dionica Riječke banke. Pad cijene od po sedam kuna zabilježile su dionice Končara i Varteksa. Dionica Podravke pojeftinila je šest, Istraturista 4,5, a Rabca ugostiteljstvo i turizam tri kune. Na Začelju liste gubitnica, s gubitkom od 2,7 kuna, našla se dionica Arenaturista. Među dobitnicama najviše su profitirale dionice Zagrebačke banke. Tako je dionica serije C te banke poskupila 50, ona serije E 31, dok je obična dionice iste banke skuplja 25 kuna. Rast cijene od po deset kuna zabilježile su dionice Plive i Privredne banke. Cijena dionice Karlovačke pivovare porasla je pet, a Riviere jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek 64 lipe, našla se dionica Jadran-turista. Na vrijednosti su, 0,2 postotna boda od nominalne cijene, dobila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, dok je vrijednost obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, porasla 0,1 postotni bod od nominalne cijene. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena obične dionice Zagrebačke banke, Plive te Privredne banke, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan 15 bodova - na 961 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 26. veljače do 01. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Adriatic 140 140 140 53.060 Anita 1.200 1.200 1,200 6.000 Ericsson-Tesla 145 147 146 132.656 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 7.500 Kraš 160 160 160 10.880 Plava laguna 550 560 560 9.490 Riviera 113 120 120 12,985 Sisačka banka 150 150 150 90.000 Slavonska banka 500 500 500 32.500 PIF Dom 18,02 19,00 19,00 1.027.365 PIF Expandia 22,77 23,99 23,70 942.185 PIF Pleter 12,35 12,75 12,70 109.209 PIF Slavonski 10,60 10,98 10,90 207.541 PIF Sunce 8,70 9,06 9,06 91.052 PIF Središnji nacionalni 23,22 23,99 23,70 318.189 PIF Velebit 18,26 20,10 20,00 875.916 RHMJ* 39,12 40,00 40,00 828.806 4.755.351 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od 4,7 milijuna kuna, i to ponovno, kao i tjedan ranije, ponajviše zahvaljujući trgovini PIF-ovima (3,5 milijuna kuna ili gotovo 75 posto od ukupnog prometa). Inače, aktivno je bilo 16 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 20 kuna, porasla vrijednost dionice Jadranskog naftovoda. Cijena pak dionice Ericsson-Tesle porasla je dvije, a Riviere jednu kunu. I dionice šest PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica fonda Velebit poskupila 1,55, a Expandia fonda 1,17 kuna. Dionica pak Slavonskog fonda skuplja je 50, a fonda Sunce 26 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od po 20 lipa, našle su se dionice Pletera i Središnjeg nacionalnog fonda. Među ovotjednim gubitnicama našle su se tek dvije dionice. Tako je cijena dionice Plave lagune potonula 40 kuna, dok je dionica Dom fonda jeftinija 67 lipa. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan devet bodova - na 425 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 22. veljače 01. ožujka Promjena u % New York/DJIA 10.526,81 10.450,14 -0,72 Tokyo/Nikkei 13.073,36 12.681,66 -2,99 London/FTSE-100 6.003,10 5.908,60 -1,57 Frankfurt/DAX 30 6.277,99 6.123,38 -2,46 Na najvećoj svjetskoj burzi kapitala, na Wall streetu, cijeli je tjedan trgovanje bilo u očekivanju govora predsjednika američke središnje banke Alana Greenspana pred američkim Kongresom. I dok su početkom tjedna cijene dionica rasle, jer su tržišni sudionici smatrali da će Fed biti prisiljen sniziti kamatne stope i prije 20. ožujka, za kad je zakazano zasjedanje Fedova vijeća za otvoreno tržište, već u utorak su počele blago padati. Tada je objavljen indeks povjerenja američkih potrošača za veljaču, koji je pao na iznenađujućih 106,6. Naime, većina je analitičara očekivala da će se spustiti samo do 111, jer je u siječnju iznosio 115,8. Ali, tržišni sudionici su zaključili kako je i tako veliki pad indeksa nedovoljan da bi Fed odlučio i prije 20. ožujka spustiti kamatnu stopu. Već dan kasnije to je postalo očito. Po riječima trgovaca, iz Greenspanova se govora nije mogla iščitati spremnost Feda da reagira promptno te odmah snizi kamatnu stopu. Dodatno, u svojem je izvješću Greenspan ponovno iskazao veliki oprez govoreći o makroekonomskim kretanjima u SAD-u u kratkom roku, te je ponovno naglasio da tek u drugoj polovini 2001. očekuje zaustavljanje pada gospodarske aktivnosti. To je natjeralo ulagače na povlačenje kapitala iz dionica, te ulaganje u obveznice. Rezultat toga je pad vrijednosti Dow Jonesa 0,72 posto, na 10.450 bodova. Pala je i vrijednosti indeksa Nasdaq u elektronskom trgovanju na 2.183 boda - što je treći po veličini najveći mjesečni pad njegove vrijednosti od početka poslovanja te burze. U veljači je, naime, Nasdaq oslabio čak 22 posto. Preliminirani podaci o američkom BDP-u pokazuju da je u zadnjem lanjskom tromjesečju rastao po stopi od 1,1 posto, prema 1,4 posto u razdoblju ranije. Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna zabilježena oštra korekcija cijena dionica, ponajprije tehnoloških. Indeks Nikkei spustio se na najnižu razinu u zadnjih 15 godina, tek 12.681 bod, odnosno gotovo tri posto niže nego u tjednu ranije. Osim negativnog trenda s američke burze, na pad cijena utjecao je i podatak o padu industrijske proizvodnje u Japanu tijekom siječnja za 3,9 posto. To je neugodno iznenadilo tržišne sudionike, koji su očekivali njezin neznatni porast od 0,2 posto prema prosincu. Sad im se čini da je to najsnažnije azijsko gospodarstvo u mnogo ozbiljnijoj krizi nego što su ranije procjenjivali. Čak ni odluka Bank of Japan sredinom tjedna da snizi kamatnu stopu s 0,25 na tek 0,15 posto godišnje, nije potaknula veća ulaganja. Većina ulagača, naime, ocijenjuje kako je taj potez japanske središnje banke preblag da bi značajnije utjecao na krizu u kojem se našlo tamošnje gospodarstvo. Negativni trendovi na američkoj burzi kaptala utjecali su i na ulagače na europskim burzama. Ponajviše je izgubio sektor tzv. nove ekonomije. Tek blagi porast potražnje zabilježen je za dionicama automobilske industrije, te britanske telekom kompanije Vodafone, koja je najavila kupovinu 10 posto Japan telecoma, i tako stjecanje 35 posto udjela u toj kompaniji. Indeks Londonske burze Ftse oslabio je 1,57 posto, na 5.908 bodova, a Frankfurtske Dax 2,46 posto, na 6.123 boda, 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 22. veljače 01. ožujka Promjena u % Euro/USD 0,9056 0,9290 2,58 Euro/JPY 105,83 109,07 3,06 USD/JPY 116,87 117,40 0,45 Euro je dostignuo najviši tečaj prema dolaru i jenu u zadnja dva tjedna, potpomognut dobrim ekonomskim pokazateljima europskih gospodarstava te procjenom tržišnih sudionika kako Europska središnja banka još neće mijenjati, odnosno spuštati kamatnu stopu. Najnoviji podatak o industrijskoj proizvodnji u Francuskoj, koja je ponovno je porasla nakon nekoliko mjeseci pada, učinio je da među tržišnim sudionicima prevlada uvjerenje da će Europa vjerojatno prebroditi gotovo bezbolno manje usporavanje gospodarskog rasta. Na tečaj dolara negativno je utjecalo i slabo poslovanje američkog Nasdaqa, a tržište je razočarano i govorom predsjednika Feda Alana Greenspana pred američkim Kongresom. Postalo je sigurno da će kamatna stopa ponovno padati, zbog čega je europska valuta ponovno postala ulagačima zanimljiva. Dolar je tako oslabio 2,58 posto prema euru, na 0,929 eura. Euro je ojačao i prema jenu, 3,06 posto, na 109,07 jena. Šokantni pad industrijske proizvodnje u Japanu u siječnju, te ponovno snižavanje japanskih kamatnih stopa, uzrokovalo je bijeg kapitala iz te valute. Jen je tako ovoga tjedna oslabio 0,45 posto prema dolaru, na 117,40 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 23. veljače do 02. ožujka 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 23. veljače 02. ožujka u % Euro 1 7,7035 7,7068 0,04 DEM 1 3,9387 3,9404 0,04 USD 1 8,4859 8,3218 -1,93 GBP 1 12,2550 12,0569 -1,61 JPY 100 7,3012 7,1050 -2,68 ATS 1 0,5598 0,5600 0,03 ITL 100 0,3978 0,3980 0,05 CHF 1 5,0300 4,9982 -0,63 SIT 100 3,5762 3,5804 0,11 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke ovoga je tjedna porasla 0,04 posto. Japanski je jen, nakon tri tjedna jačanja, ovoga tjedna oslabio 2,68 posto. Američki je dolar oslabio 1,93 posto, britanska funta 1,61 posto, a švicarski franak, nakon pet tjedana dobitaka, ovoga je zabilježio gubitak od 0,63 posto. Slovenski je tolar, pak, poskupio 0,11 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire ovoga su tjedna porasli otprilike 0,04 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na čak 697,3 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 306,9 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,258 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,258 kuna, uz kamatu od 6,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,258 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 25,22 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 36 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,213 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,30 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,213 kuna, uz kamatu od 7,30 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,213 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,30 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 354,4 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,164 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,164 kuna, uz kamatu od 8,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,164 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,00 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 18,17 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,034 milijarde kuna. Od toga je 1,045 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,141 milijarda kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 1,848 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 06. ožujka. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Vlada: O plaćama, promjenama Ustava, borbi protiv korupcije Hrvatska je Vlada u četvrtak utvrdila Prijedlog sporazuma o politici plaća za razdoblje 2001. do 2003. te pozvala sindikate i poslodavce da mu pristupe i potpišu taj sporazum. Zamjenik premijera Goran Granić osobno se nada da će sindikati pristupiti sporazumu. "Nadam se da će sindikati pristupiti sporazumu i da ćemo u narednih petnaestak dana imati potpisan sporazum", kazao je Granić koji je u ime Vlade i ovlašten sporazum potpisati. Prema predloženom sporazumu, iako bi se masa bruto plaća u javnim poduzećima smanjila za 10 posto, a u državnim i javnim službama kretala u skladu s projekcijama državnog proračuna, pojedinačne neto plaće zaposlenika u ovoj se godini ne bi smanjivale. Za 2002. i 2003. rast bruto plaća vezivao bi se uz porast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Tako bi se masa bruto plaća u državnim i javnim službama uvećala za 75 posto realnog rasta BDP-a, a u javnim i poduzećima u pretežnom državnom vlasništvu za 50 posto realnog rasta BDP-a. Prijedlog sporazuma sa sjednice će se Vlade uputiti sindikatima s prijedlogom da ga potpišu, a prihvaćanjem bi se stekli uvjeti za otpočinjanje procesa kolektivnog pregovaranja. U ovom trenutku, izvijestio je Granić, nije poznato da li će se sindikalne središnjice dogovoriti o zajedničkom činu potpisivanja ili će ga potpisivati prema pojedinačnim odlukama. "Mi smo spremni i za jednu i za drugu varijantu", kazao je zamjenik premijera. On je iznio i stav Vlade da svi koji prihvate sporazum, a gdje se Vlada pojavljuje kao poslodavac, mogu pristupiti kolektivnom pregovaranju. I uprave javnih poduzeća, nakon izjave sindikata da potpisuju sporazum, trebale bi pristupiti kolektivnom pregovaranju. U tvrtkama u kojima sindikati ne bi pristupili sporazumu ne preporuča se kolektivno pregovaranje, jer će uprave tih tvrtki morati voditi politiku plaća prema zaključku Vlade, poručuje Granić. Osim sindikata, Vlada je pozvala i poslodavce, odnosno Hrvatsku udrugu poslodavaca, te jedinice lokalne samouprave uključene u Savez gradova i općina da pristupe predloženom sporazumu. Dajući pozitivno mišljenje prijedlogu ustavnih promjena, hrvatska je Vlada predložila da se biračko pravo vezuje uz prebivalište, a ne kao što je predloženo uz ostvarivanje prava i obveza u Hrvatskoj, te da se prijedlogom ustavnog zakona za provedbu Ustava riješe uočena otvorena pitanja. Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava inicirala su 34 saborska zastupnika, a osnovni je razlog promjenama ukidanje Županijskog doma i definiranje glasovanja dijaspore. Ovo posljednje zastupnici su predložili urediti odredbom da opće i jednako biračko pravo imaju punoljetni hrvatski državljani koji svoja prava i obveze ostvaruju u Hrvatskoj. Vlada je pak ocijenila da bi preciznija formulacija bila da se opće i jednako biračko pravo odnosi na one koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Tada bi se to pravo uredilo preciznije i što se tiče njegove provedbene dimenzije, istaknuo je na današnjoj sjednici Vlade ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Hrvatska Vlada utvrdila je Nacionalni program i Akcijski plan za borbu protiv korupcije u kojem su utvrđene mjere za borbu protiv te pojave, nositelji mjera i rokovi u kojima će se provoditi. Vlada je istodobno prihvatila i paket od još nekoliko akata za borbu protiv korupcije. Među njima je i zakonski prijedlog o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), specijaliziranog tijela koje bi djelovalo kao posebna ustrojstvena jedinica Državnog odvjetništva. U tom je paketu i zakonski tekst koji bi trebao onemogućiti sukobe interesa u obnašanju javne dužnosti. Krug dužnosnika na koje bi se zakon odnosio dosta je širok, a dužnosnici bi ubuduće mogli za sebe zadržati samo darove vrijednosti do 500 kuna, ostali bi se tretirali kao darovi državi. Vlada je utvrdila i tekst novog zakona o Državnom odvjetništvu koji predviđa značajno proširenje djelokruga Državnog odvjetništva, pa bi ono ubuduće moglo poduzimati i pravne radnje radi zaštite imovine RH, što je sada djelokrug Državnog pravobraniteljstva. Predloženi zakon sadrži i novosti u pogledu imenovanja zamjenika državnih odvjetnika na svim razinama. Po uzoru na suce i oni bi se prvi put imenovali na pet godina, a budu li uspješni idući bi ih se put imenovalo za stalno. Sa svoje sjednice Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila i Prijedlog izmjena zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. 9. Vlada RH prihvatila prijedloge zakona o državnim službenicima te o plaćama u javnim službama Vlada RH na sjednici zatvorenoj za javnost održanoj u četvrtak, kojom je predsjedavao zamjenik premijera dr. Goran Granić, prihvatila je prijedloge zakona o državnim službenicima i namještenicima te zakona o plaćama u javnim službama, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Prijedloge tih zakona Vlada je uputila u Hrvatski sabor po hitnom postupku, navodi isti izvor. 10. Hrvatski inozemni dug premašio iznos od 10 milijardi dolara Hrvatski inozemni dug premašio je iznos od 10 milijardi američkih dolara. Po posljednjim raspoloživim podacima iz Hrvatske narodne banke vanjski je dug krajem studenoga prošle godine iznosio 10.099 milijuna dolara, iskazan prema srednjem deviznom tečaju HNB-a na kraju tog mjeseca. Od toga se na dug države odnosi blizu 4,6 milijardi dolara ili 45,5 posto, banaka 1,4 milijarde ili 14,4 posto, dok ostali sektori - nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije i stanovništvo u ukupnom inozemnom dugu sudjeluju sa 29,9 posto, odnosno sa nešto više od tri milijarde dolara. Treba napomenuti da se ukupni hrvatski inozemni dug tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine ipak nije znatnije povećao, krajem studenoga lani bio je za 247 milijuna dolara veći nego na kraju prethodne godine, a tijekom prvih deset mjeseci 2000. kretao se na razini nešto većoj od 9,8 do 9,95 milijardi USD. Razina od 9,5 milijardi dolara vanjskog duga, po podacima izračunatim po novoj metodologiji, dostignuta je već krajem 1998. Iz podataka središnje banke uočljivo je da je doba znatnog povećavanja zaduženosti u inozemstvu uslijedilo u godinama nakon 1996., u kojoj je u inozaduženje uključen ukupni iznos reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu, i kada je na kraju te godine iznosio 5,3 milijarde dolara. Već krajem 1997. vanjsko je zaduženje iznosilo 7,4 milijarde USD, koncem 1998. godine gotovo 9,6 milijardi, a 1999. više od 9,8 milijardi dolara. O uzlaznom kretanju inozaduženosti govore podaci da je udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu rastao sa 24,2 posto u 1996. na 33,1 posto u 1997., 44,1 posto u 1998. da bi u 1999. dostigao 48,4 posto, a prema prvim procjenama, na temelju raspoloživih pokazatelja, za 2000. bio bi oko 50 posto. Ukupna je otplata inozemnog duga u iznosu vrijednosti izvoza roba i usluga 1997. godine imala udio od 13,8 posto, godinu poslije već 19,4 posto, da bi se 1999. taj udio povećao na 29,5 posto. Uvoz kapitala pomaže ubrzanju tempa privrednog razvoja ako se kapital troši za financiranje investicija u izvozno orijentirane gospodarske sektore čime se izbjegavaju i teškoće u otplati dugova. Kod nas, međutim, to do sada uglavnom nije bio slučaj. Kako na naplatu dospijevaju značajni iznosi i nova zaduživanja u inozemstvu morat će biti upotrebljena za otplatu starih dugova. Bitna je, međutim, razlika što se zahvaljujući povoljnijem hrvatskom kreditnom rejtingu, sada postižu povoljniji kreditni uvjeti pa će se stari nepovoljniji krediti moći otplaćivati jeftinijim novcem. Tako je početkom veljače u Japanu dogovoren plasman novog izdanja samuraj obveznica u vrijednosti od 215 milijuna dolara na rok od pet godina uz 2,5 posto kamate na godinu, što je do sada najpovoljnija kamatna stopa postignuta na tom tržištu. Upravo ovog tjedna izaslanstvo Vlade u najvećim europskim financijskim središtima pregovara o novom plasmanu hrvatskih euroobveznica, a računa se na plasman od oko 500 milijuna eura na rok od 7 do 10 godina. Ova će izdanja obveznica, ističu u Ministarstvu financija, Hrvatskoj omogućiti da u cijelosti podmiri svoje ovogodišnje kreditne obveze te da stare nepovoljnije kredite nastavi refinancirati jeftinijim novcem. 11. Manjak državnog proračuna šest milijardi kuna Hrvatski državni proračun tijekom prošle godine ostvario je ukupno 44,65 milijardi kuna prihoda, dok su ukupni rashodi iznosili 50,78 milijardi kuna, pa je proračunska 2000. godina završena s ukupnim manjkom od 6,13 milijardi kuna, što je oko 3,9 posto bruto domaćeg proizvoda, preliminarni su podaci Ministarstva financija. Prihodi državnog proračuna (ostvareni u iznosu od 44.651 milijun kuna), prošle su godine bili za 3,7 posto manji nego u 1999., dok su ukupni rashodi (od 50.779 milijuna kuna) porasli za 3,9 posto. Deficit proračuna pokriven je zaduživanjem na domaćem i inozemnom tržištu. Na prihodnoj strani proračuna - porezni su prihodi lani u odnosu na godinu prije porasli za 4,2 posto - na 39,9 milijardi, a kapitalni su prihodi uslijed odgađanja daljnje privatizacije HT-a prepolovljeni - iznosili su 3,1 milijardu kuna, što je 50,9 posto manje nego u 1999. Od poreza na dodanu vrijednost prikupljeno je 21,8 milijardi kuna ili 10,1 posto više nego u godini prije, a ti su prihodi rasli sukladno općem gospodarskom rastu ali i prikupljanju starih poreznih dugova iz prethodne godine, napominje se u Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija. Najveći porast - za 26 posto zabilježen je kod trošarina od kojih je lani prikupljano 7,57 milijardi kuna, što je svakako i posljedica povećanja trošarina na naftne derivate, duhanske prerađevine, piće i kavu ali i dobre turističke sezone koja je utjecala na veću potrošnju pojedinih proizvoda. Carinski prihodi tijekom prošle su godine smanjeni za 11,5 posto, a prihodi od trošarina na uvoz automobila povećani za 47,6 posto. Ovakva kretanja carinskih prihoda, napominju analitičari Ministarstva financija, posljedica su smanjivanja carinskih stopa sukladno zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije. U kapitalnim pak prihodima (od 3,1 milijardu kuna) 2,86 milijardi su prihodi od privatizacije - dio prihoda od privatizacije PBZ-a došao je u siječnju 2000. te privatizacije Riječke i Splitske banke. Na strani rashoda državnog proračuna rashodi za bruto plaće proračunskih korisnika iznosili su 15,57 milijardi kuna, što je 6 posto više nego u 1999. Rashodi za ostale kupovine dobara i usluga povećani su 18,3 posto na 8,75 milijardi kuna, od čega je oko dvije milijarde kuna isplaćeno za dospjele a neplaćene obveze državnog proračuna iz prijašnjih godina. Ukupno je u 2000. za dospjele a neplaćene obveze iz prethodnih godina plaćeno 4,1 milijardu kuna. Za plaćanje kamata ukupno je utrošeno 2,6 milijardi kuna, dok su subvencije iznosile 3,8 milijardi ili 11,2 posto više nego u 1999. Ukupni su transferi lani iznosili 13,5 milijardi kuna, što je za 24,5 posto više nego u 1999. Najviše je transferirano Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - 7,2 milijarde (14 posto više), dok je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje transferirano 2,67 milijardi kuna ili 10,2 posto više nego u godini prije. Za financiranje dječjeg doplatka u 2000. utrošeno je 1,25 milijardi kuna, što predstavlja rast od 10,5 posto u odnosu na 1999. Kapitalni su pak rashodi, u iznosu od 5,3 milijardi kuna, bili za 40,1 posto manji nego u godini prije. Tijekom 2000. godine vraćeno je 2,98 milijardi kuna za otplatu glavnice po domaćem dugu te 3,68 milijardi za otplatu glavnice po inozemnom dugu. Istodobno, navode iz Ministarstva financija, proračun se na domaćem tržištu zadužio za 2,18 milijardi kuna, a na inozemnom za 10,6 milijardi kuna kako bi se pokrilo navedene otplate glavnice kredita i ostvareni proračunski manjak. 12. Devizna štednja lani povećana za 10 milijardi kuna Devizna štednja u hrvatskim je bankama krajem prošlogodišnjeg prosinca iznosila 46,9 milijardi kuna, što je 10 milijardi kuna ili 26,9 posto više nego prije godinu dana. Ukupna likvidna sredstva lani su povećana za 29,3 posto. Krajem godine postupno oživljava i kreditna aktivnost banaka. Koncem prosinca plasmani banaka, po podacima HNB-a, iznosili su 60,9 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna više nego u studenome. Podaci o monetarnim i kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, po ocjeni analitičara Hrvatske narodne banke upućuju na zaključak kako je 2000. bila "nedvosmisleno godina oporavka monetararnih agregata i aktivnosti realnog sektora te značajne konsolidacije i restrukturiranja bankarskog sektora". Kod ukupnih likvidnih sredstva (koja obuhvaćaju novčanu masu, štedne i oročene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca) tijekom 2000. zabilježeno je značajno ubrzanje rasta. Krajem prosinca ukupna likvidna sredstva iznosila su 73,3 milijarde kuna. Prosinac je također obilježio snažan rast ukupnih likvidnih sredstva, a osim sezonske komponente na to je povećanje najviše utjecala isplata osiguranje štednje koju su štediše uglavnom (oko 70 posto) ostavljale na deviznim računima. Uz to u prosincu je zabilježeno ubrzanje rasta depozitnog novca poduzeća. Po podacima iz Biltena HNB-a, tijekom prošle godine depozitni je novac povećan za 3,5 milijardi kuna, ili 44 posto. Zajedno sa snažnim rastom gotovog novca (koji je krajem prosinca iznosio 6,6 milijardi kuna), novčana masa (koja obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB te depozitni novac kod poslovnih banaka) u 2000. je povećana za 4,2 milijarde kuna i posljednjeg dana prosinca iznosila je 18 milijardi kuna. Plasmani su istodobno zabilježili mnogo skromniji rast od monetarnih agregata, a njihov oporavak odnosi se na posljednje tromjesečje 2000. i to kao vrlo blagi rast kredita poduzećima i nešto brži rast kredita stanovništvu. Plasmani su krajem prosinca iznosili 60,9 milijardi kuna a u cijeloj su 2000. povećani za samo 5 milijardi kuna, od čega trećinu čini prosinački rast za 1,6 milijardi kuna. Analitičari središnje banke napominju pritom da se u prosinačkom rastu 600 milijuna kuna odnosi na povećanje ulaganja banaka u dionice (uglavnom ulaganja banaka u druge banke), a na rast kredita banaka privatnom sektoru odnosi se preostalih 900 milijuna. Od toga pak glavninu (oko 700 milijuna kuna) čine krediti stanovništvu, dok je povećanje kredita poduzećima minimalno. Ipak, po ocjeni analitičara središnje banke, i uz tako skromno povećanje plasmana, može se zaključiti da je smanjivanje kreditnih aktivnosti zaustavljeno pa se može očekivati da će se kreditni oporavak iz posljednjeg prošlogodišnjeg ubrzati u prvom tromjesečju ove godine. 13. U prodaji većinski paketi dionica 21 hotelsko-turističke tvrtke Hrvatski fond za privatizaciju u utorak je objavio u domaćem tisku i Financial Timesu međunarodni natječaj za prodaju većinskih paketa dionica u 21 hotelsko-turističkoj tvrtki. Riječ je o dionicama iz objedinjenog državnog portfelja, najviše je tvrtki s područja južne Hrvatske, napose iz Dubrovačko-neretvanske županije, a ponude će se zaprimati do 11. travnja. Među 21 tvrtkom čije su dionice ponuđene na međunarodnom natječaju, najveći paket na prodaji je onaj Bizovačkih Toplica, čijih se 98,88 posto dionica prodaje s početnom vrijednosti od 88,5 milijuna kuna. Početna cijena za 94,98 posto dionica tvrtke Osmine iz Slanog je 13,9 milijuna kuna, a za 92,34 posto dionica dubrovačkog Hotela Plat traži se najmanje 54,6 milijuna kuna. Na prodaji je i 62,39 posto dionica cavtatskog hotela Croatia, koje se nude uz najvišu početnu cijenu od ponuđenih tvrtki - za 134,6 milijuna kuna. Prodaju se i paketi dionica splitskog Adriatica (87,83 posto), Belvedere iz Dubrovnika (43,68 posto), Brna Hro iz Smokvice (73,74 posto), Hotela Bellevue iz Dubrovnika (62,93 posto), Hotela Holiday iz Zagreba (68,45 posto), Hotela Lero iz Dubrovnika (84,42 posto), Hotela Libertas iz Dubrovnika (79,89 posto) te Hotela Medena iz Trogira (58,65 posto). Na prodaji je i Hotel Split (60,46 posto dionica), Hoteli Mlini (71,76 posto), HTP Cavtat iz Cavtata (71,45 posto), HTP Hotel Lapad iz Dubrovnika (79,94 posto), HTP Koločep (88,43 posto), HTP Orebić (62,93 posto), Kaštelanska rivijera iz Kaštela Starog (72,02 posto), Kompas hotel Dubrovnik iz Dubrovnika (83,27 posto) i TUP Lovor iz Lumbarde (89,41 posto). 14. Deset modela za ubrzanu privatizacije Dionice odnosno udjeli države u ukupno 1404 društva, nominalne vrijednosti 26,6 milijardi kuna, privatizirat kroz deset modela. Hrvatska je Vlada u svom programu 2001. godinu jasno naznačila kao godinu najvećega dijela privatizacije portfelja kojeg ima te je, sukladno takvom opredjeljenju, pripremljeno deset modela, načina, kako će se privatizacija moći provesti za svako trgovačko društvo. Od 1404 društva, 918 je društava u kojime je udio države manji od 25 posto temeljnoga kapitala (ukupne nominalne vrijednosti 2,3 milijarde kuna) te 488 društava s udjelom države većim od 25 posto temeljnoga kapitala (nominalne vrijednosti veće od 24,3 milijarde kuna). Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković ističe novu ulogu HFP-a u upravljanju cjelokupnim državnim portfeljem jer analiza ukupnog portfelja pokazuje ukupne gubitke od 6,2 milijarde kuna, dnevni gubitak 7,5 milijuna kuna, prezaduženost, insolventnost, tehnološku zastarjelost i kadrovsku neekipiranost. Sve je to uzrok što je portfelj obezvrijeđen na svega 19 posto njegove nominalne vrijednosti, kaže Vojković. HFP je pripremio, a Vlada na svojoj prošlotjednoj sjednici prihvatila 10 modela po kojima će se provoditi daljnja privatizacija portfelja. Tako će se prema modelu podmirenja kapitalnih izdataka ministarstava za javne radove i obnovu, pravosuđa, lokalne uprave i samouprave, pomorstva, prometa i veza te Hrvatskih voda privatizirati do kraja godine 590 društava odnosno 3,3 milijarde kuna vrijedan portfelj. Dodjelom dionica bez naknade (invalidi, obitelji poginulih) privatizirat će se 20 društava, odnosno vrijednost od 110 milijuna kuna, dok će se privatizacijom kroz dodjelu dionica bez naknade za denacionalizaciju privatizirati dionice 498 tvrtki, portfelj vrijedan 2,6 milijardi kuna. Rok za realizaciju te privatizacije vezan je uz dinamiku izdavanja pravomoćnih rješenja od strane nadležnih županijskih ureda. Javnim prikupljanjem ponuda uz međunarodni natječaj planira se u ovoj i idućoj godini privatizacija 84 tvrtke, odnosno portfelj vrijedan 8,8 milijardi kuna. Na javnoj će se dražbi ponuditi dionice odnosno udjeli 484 tvrtke vrijedni 609 milijuna kuna. Uz angažman savjetnika za privatizaciju trebalo bi se privatizirati 15 tvrtki, odnosno državni portfelj vrijedan 4,5 milijardi kuna. Taj bi posao trebao biti obavljen kroz ovu i 2002. godinu. Kroz prodaju dionica s popustom zaposlenicima i bivšim zaposlenicima planira se privatizirati 2,7 milijardi kuna vrijedan portfelj u 22 trgovačka društva. Privatizacija kroz ESOP program (radničko dioničarstvo) planirana je za 26 društava, a provedba će biti moguća nakon donošenja novog zakona o privatizaciji. Kroz stečaj bi se trebala obaviti privatizacija 35 trgovačkih društava, vrijednosti 1,3 milijarde kuna, pri čemu će okončanje privatizacije biti vezano uz dinamiku donošenja odluka trgovačkih sudova. Deseti model privatizacije je dodjela dionica bez naknade ovlaštenicima temeljem Zakona o sanaciji određenih poduzeća. Tako bi se privatizirala 4 društva, odnosno portfelj vrijedan 183 milijuna kuna. Predloženim modelima bit će privatiziran cjelokupan državni portfelj, a posebna će se pažnja, kažu u HFP-u, posvetiti trgovačkim društvima iz područja turizma. U nekim velikim turističkim tvrtkama prije privatizacije bit će proveden postupak restrukturiranja do razine podjele na logične cjeline, kako bi privatizacija bila efikasnija uz istodobno stvaranje konkurencije na pojedinim područjima. Dodatni je razlog i ostvarenje proračunskih prihoda, a u toj su skupini Liburnia Riviera hoteli, Jadran Holding, Sunčani Hvar, Imperijal Rab, HTP Primošten. U portfelju je i nekoliko trgovačkih društava u posebnom statusu - Croatia osiguranje, ACI Opatija, Kapitalni fond i HMID, koji nisu uvršteni ni u jedan model, već će biti privatizirani po posebnim odlukama. 15. Plasman hrvatskih euroobveznica od oko 500 milijuna eura Izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske koje vode potpredsjednik Slavko Linić i ministar financija dr. Mato Crkvenac od 26. veljače do 5. ožujka s investitorima u najvećim financijskim središtima Europe pregovarat će o plasmanu hrvatskih euroobveznica, a računa se na plasman od oko 500 milijuna eura, na rok od 7 do 10 godina. Hrvatsko izaslanstvo posjetit će Pariz, Beč, Frankruft, London, Milano i Amsterdam, izviješćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva financija. Aranžeri ovog izdanja, Deutsche Bank i JP Morgan, računaju na dobru cijenu hrvatskih obveznica, s obzirom na to da je u posljednje vrijeme kreditni rejting Hrvatske poboljšan (po S&P BBB-, a po Moody's Baa3). Ovo izdanje, kao i nedavno izdanje samuraj obveznica, u iznosu od 215 milijuna dolara na japanskom tržištu, namijenjeno je urednom izvršavanju hrvatskih obveza po inozemnim kreditima, pri čemu je posebno važno refinanciranje, odnosno mogućnost otplate starih, nepovoljnijih kredita, novim, jeftinijim zaduženjem. Na tržištu euroobveznica Hrvatska je posljednji plasman imala u proljeće prošle godine i to na rok od 5 godina i s kamatom od 7 posto na godinu. 16. Seminar o sustavu platnog prometa u Hrvatskoj i Njemačkoj U organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) u četvrtak je u Zagrebu započeo dvodnevni seminar za managment poslovnih banaka, osiguravajućih društava i financijskih institucija pod nazivom "Sustav platnog prometa - iskustva Hrvatske i Njemačke". Prvog su dana seminara Petar Ćurković iz Hrvatske narodne banke (HNB) i Damir Gojmerac iz Zavoda za platni promet (ZAP) bankarima predstavili operativne modele i poslovnu praksu druge generacije platnog sustava. Prema Ćurkovićevim riječima, drugu generaciju platnog prometa treba definirati kao elektronski platni sustav, odnosno platni promet koji se ne temelji na formalnim platnim instrumentima već, primjerice, na Internetu. Dosadašnji razvoj tehnologije, istaknuo je Gojmerac, nalaže kako svim kompanijama tako i bankama da taj razvoj prate jer samo tako mogu opstati na tržištu. Zamjena 'papirnih' poslova efikasnijim, digitalnim dokumentima ubrzava transakcije i omogućava donošenje odluka u realnom vremenu. Da bi se nova tehnologija posve implementirala u gospodarstvo, potrebna je i odgovarajuća zakonska infrastruktura koja mora uključivati niz zakona. Među njima Ćurković izdvaja zakon o digitalnom potpisu, koji je već pripremljen, ali i poseban zakon o elektronskom prijenosu novca kakav postoji u SAD-u a koji je temelj druge generacije platnog prometa. Drugog dana seminara hrvatskim će bankarima profesor financija na Visokoj školi u Kaiserslauternu Matthias Herbst prikazati nacionalni sustav platnog prometa Njemačke. 17. RBA: Aktiva pet milijardi kuna, dobit 48 posto veća Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), poslovnu je 2000. završila uspješno, povećavši aktivu na pet milijardi kuna, što je 70 postotno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, a ukupni plasmani komitentima povećani su na 2,6 milijardi kuna, što je povećanje od 48 posto. Dobit prije oporezivanja, prema revidiranim podacima, iznosi više od 110 milijuna kuna, što je gotovo 48 postotno povećanje u odnosu na 1999., izvijestili su danas iz RBA. Snažan porast štednje, broja računa, isplaćenih kredita, platnog prometa s inozemstvom, uzlazni trend po svim segmentima Bančina poslovanja, karakteristike su poslovanja u 2000., čija je potvrda nagrada Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore za najbolju banku u Hrvatskoj u 2000 godini. Vodeće mjesto po efikasnosti potvrđuju i dvije prestižne nagrade u 2000., koje za kvalitetu poslovanja kao najboljoj stranoj banci u Hrvatskoj već više godina za redom dodjeljuju ugledni britanski financijski časopisi Central European i Euromoney. Platni promet s inozemstvom u prošloj je godini iznosio gotovo 5 milijardi njemačkih maraka, što je gotovo četvrtina svih hrvatskih plaćanja s inozemstvom. Tom je rezultatu, kažu u RBA, doprinijela i činjenica da je RBA drugu godinu clearing banka za naplatu svih prodanih avio karata u Hrvatskoj u okviru sistema IATA (International Air Transport Association). Ukupna štednja građana krajem 2000. iznosi 303 milijuna DEM, što je u odnosu na godinu prije povećanje od čak 84 posto. Po potrošačkom kreditiranju, u kojem je najviše zastupljeno kreditiranje kupnje automobila, RBA ima primat na hrvatskom tržištu. Jamstveni kapital Banke povećan je za dodatnih 50 milijuna njemačkih maraka. Jedan od prioriteta u poslovanju Banke i u protekloj godini bilo je širenje poslovne mreže - otvorene su podružnice u Splitu i Rijeci. U Strategiji razvoja cjelokupne Raiffeisen bankarske grupacije do 2005. godine, hrvatsko je tržište na visokom, prioritetnom mjestu. Stoga je u 2001. samo u Hrvatskoj predviđeno otvaranje još najmanje 5 podružnica, uključujući još jednu poslovnicu u Zagrebu. 18. Grupa PBZ lani ostvarila neto dobit od 406 milijuna kuna Grupa Privredne banke Zagreb prošle je godine više nego udvostručila neto dobit u odnosu na 1999. i ona je iznosila 406 milijuna kuna, od čega je dobit Banke 379 milijuna kuna, službeni su revidirani podatci koje je u srijedu objavila PBZ. Iz PBZ-a ocjenjuju da je prošla godina za samu Banku i Grupu PBZ, koja je u sastavu talijanske Gruppo Intesa, bila vrlo uspješna u svim segmentima poslovanja. Prema podatcima iz priopćenja, protekle je godine zabilježen rekordan porast štednje građana i poduzeća od visokih 43,16 posto za Banku i 40,57 posto za Grupu. Iz PBZ-a izdvajaju i nastavak rasta kreditnog portfelja Grupe, što je prije svega rezultat intenzivnije aktivnosti PBZ-a u kreditiranju poduzeća i stanovništva. PBZ je u 2000. godini zabilježila značajan rast plasmana u gospodarstvo s porastom kredita poduzećima za 14,70 posto, a krediti građanima 57,23 posto. U praćenju poslovanja poduzeća protekla je godina, ističe se, bila u znaku financiranja izvoza, osobito brodogradnje kao i druge kapitalne opreme. PBZ je u prošloj godini, s ciljem poboljšanja efikasnosti mreže od 149 poslovnica, uvela usluge Internet bankarstva, telefonskog bankarstva, SMS-a i WAP-a, pojačana je bankomatska mreža s novih 75 bankomata, posebice u turističkim središtima, a nastavljeno je i instaliranje novih EFT POS terminala kojih sada ima 4.200 širom zemlje. U elektronskom bankarstvu uz postojeće kritične proizvode American Express te Europay paletu proizvoda, u 2000. godini PBZ je ponudila i Visa Ellectron karticu. U prosincu 2000. PBZ je preuzela većinski udio u Međimurskoj banci d.d. Čakovec, s ciljem razvoja regionalnih potencijala te daljnjeg jačanja pozicije Grupe na lokalnom tržištu. Svoje poslovne rezultate iz PBZ-a objašnjavaju i uštedama ostvarenim reduciranjem troškova i podatkom da omjer troškova poslovanja u ukupnom prihodu Banke iznosi 52,67 posto. Grupa Privredne banke Zagreb povećala je svoj udio na tržištu i on trenutačno iznosi više od 20 posto u ukupnoj aktivi hrvatskog bankarskog sustava, ističe se u priopćenju o revidiranim financijskim pokazateljima u prošloj godini.