NJ 26.II.-FAZ-JUGOSLAVIJA, SREDIŠTE BALKANA

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 26. II. 2001. 'Obrat u Jugoslaviji donosi nove razvojne šanse' "U odnosu na gospodarski uspješne reformske zemlje srednje Europe, države jugoistočne Europe siromašni su rođaci. Već usporedba prosječnog prihoda po stanovniku jasno pokazuje da između Slovenije, Mađarske, Češke Republike te Poljske s jedne strane i Rumunjske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Albanije s druge strane leže svjetovi. Prosječni je prihod srednjoeuropske skupine zemalja nešto više od četiri tisuće dolara godišnje, pri čemu je Slovenija s 9300 dolara razred za sebe. Jugoistočna Europa naprotiv donosi na vagu prosječno 1400 dolara. Ratovi na području bivše Jugoslavije još su dalje odbacili zemlje, jer su prirodni trgovački putovi znatno ometeni i doveli su do toga da su inozemni ulagači u pravilu u širokom krugu zaobilazili balkansku regiju. Vlade koje ulijevaju malo povjerenja, loša gospodarska politika i bujna korupcija pridonijeli su da se okretanje tržišnom gospodarstvu i demokraciji razvidno otegne. Mirovnim procesom i novom vladom u Jugoslaviji, izgledi za vidljiv uzlet u regiji očito su se poboljšali. 'U svakoj regiji postoji vodeće gospodarstvo koje uvelike utječe na razvitak regije', kaže Marianne Kager, glavna gospodarstvenica Bank Austria u razgovoru za ovaj list. Za Balkan je to Jugoslavija. Ako to gospodarstvo otpadne, regija trpi. Obrnuto bi se zahvaljujući povratku Jugoslavije u međunarodnu zajednicu moglo očekivati velike pozitivne bodove za regiju. Ponajprije za inozemne ulagače, za koje su balkanske države kao pojedinačne cjeline puno premale, sada se otvara zanimljivo regionalno tržište s više od 50 milijuna stanovnika. Nadalje su za obnovu i izgradnju regionalnih postrojenja spremna znatna međunarodna sredstva, koja bi sada ubrzo trebala poteći. Ekonomistica također podsjeća da su balkanske države samo tijekom dvije protekle godine poduzele očite gospodarske napore i povećale svoju privlačnost inozemnom kapitalu. Zbog toga su sve države jugoistočne Europe prošle godine imale pozitivne stope rasta. Povratak Jugoslavije u gospodarsku i političku normalnost predstavlja dakako najvažniji čimbenik razvitka za regiju, drži M. Kager. Polazište za brzu izgradnju i uzlet pozitivno je, jer je Jugoslavija prije ratova bila relativno visoko razvijena zemlja s dobrom industrijskom bazom i izrazitim trgovačkim odnosima sa Zapadom. 'Slično kao u poslijeratnoj Njemačkoj, izgradnja u Jugoslaviji mogla bi ići relativno brzo.' Tehnička razina tog narodnog gospodarstva još uvijek nije loša. Inozemni kapital neće trebati dugo čekati, jer je radna snaga visoko kvalificirana a regionalne razvojne mogućnosti lukrativne. U politički stabilnoj balkanskoj regiji postoji obilje obećavajućih ulagačkih mogućnosti, kaže M. Kager. Podsjeća na hrvatsku obalu, ranije omiljeni cilj sunca gladnih sjevernih i srednjih Europljana. Uza sav oprezan optimizam za daljnji razvitak jugoistočne Europe, M. Kager ipak upozorava na preuranjeni prijam određenih zemalja u Europsku uniju (EU). To ne bi bila usluga niti EU-u niti tim zemljama. Naprotiv, zemlje balkanske regije toliko su daleko od standarda EU-a, da je mahanje s datumima pristupa kažnjivo. Osim toga i za same je zemlje bolje da si ostave vremena i da se bolje pripreme za europsko tržište. 'Sav novac nije dostatan da bi se kompenzirao pritisak konkurencije koji će proizići iz jedinstvenog tržišta', naglašava M. Kager. Kao opominjući primjer navodi istočnu Njemačku koja unatoč dugom vremenu i visokim transferima još uvijek nije izjednačena sa zapadnom Njemačkom. Po njezinu bi mišljenju u raspravi o pristupu EU svim sudionicima dobro pristajalo malo više poštenja", piše novinar lista C. K.