HR-GORIVA-Vlada-Štrajkovi-Promet RFE 28. II. HRVATSKA VLADA I INA RADIO SLOBODNA EUROPA28. II. 2001.Iz Zagreba o benzinu i cestama u prilogu Milana Gavrovića. Kad god poskupi gorivo treba očekivati inflaciju. Zašto se Hrvatska vlada
toga ipak ne boji, iako sada uvodi dodatne takse, tako zvane trošarine na benzin? Da ne treba očekivati lančani rast cijena, pokazuje panika koja je počela hvatati naftnog monopolistu, INA-u. Do jučer, iz tog se poduzeća stalno uvjeravalo javnost kako je benzin u Hrvatskoj previše jeftin. Sada se novinarima daju podaci, koji dokazuju da će on biti skuplji, nego u bilo kojoj od zemalja s kojom Hrvatska graniči; skuplji čak i od skupog mađarskog benzina. Razlog je odluka Hrvatske vlade da uvede posebni porez, tzv. trošarinu na svaku litru goriva, kako bi prikupila novac za izgradnju cesta. To je znak da je već počeo sukob INA-e i vlade, oko udjela u cijeni goriva. Cijena za potrošača ne može biti znatno veća od cijena u susjedstvu, jer je svakome u Hrvatskoj neka granica blizu. Preskupi benzin smanjio bi prodaju u zemlji, što ne bi pogodilo samo INA-u, već bi pomrsilo i planove vlade, o prikupljanju novca za cestogradnju. Ona neće dozvoliti da hrvatski vozači, točeći u inozemstvu, pune tuđe budžete i fondove. Vlada jedino želi da svaka
RADIO SLOBODNA EUROPA
28. II. 2001.
Iz Zagreba o benzinu i cestama u prilogu Milana Gavrovića.
Kad god poskupi gorivo treba očekivati inflaciju. Zašto se Hrvatska
vlada toga ipak ne boji, iako sada uvodi dodatne takse, tako zvane
trošarine na benzin? Da ne treba očekivati lančani rast cijena,
pokazuje panika koja je počela hvatati naftnog monopolistu, INA-u.
Do jučer, iz tog se poduzeća stalno uvjeravalo javnost kako je
benzin u Hrvatskoj previše jeftin. Sada se novinarima daju podaci,
koji dokazuju da će on biti skuplji, nego u bilo kojoj od zemalja s
kojom Hrvatska graniči; skuplji čak i od skupog mađarskog benzina.
Razlog je odluka Hrvatske vlade da uvede posebni porez, tzv.
trošarinu na svaku litru goriva, kako bi prikupila novac za
izgradnju cesta.
To je znak da je već počeo sukob INA-e i vlade, oko udjela u cijeni
goriva. Cijena za potrošača ne može biti znatno veća od cijena u
susjedstvu, jer je svakome u Hrvatskoj neka granica blizu. Preskupi
benzin smanjio bi prodaju u zemlji, što ne bi pogodilo samo INA-u,
već bi pomrsilo i planove vlade, o prikupljanju novca za
cestogradnju. Ona neće dozvoliti da hrvatski vozači, točeći u
inozemstvu, pune tuđe budžete i fondove. Vlada jedino želi da svaka
lipa mogućeg poskupljenja, završi u njenim, a ne u INA-inim
fondovima.
Dodatno oporezivanje benzina pokazuje, također, da se vlada ne
plaši ni sindikata, iako oni, skoro svakodnevno, prijete
prosvjedima. Računa se da će se novim porezom na benzin uzeti
građanima iz džepova oko 400 milijuna kuna godišnje, odnosno preko
sto milijuna maraka. To bi pokrenulo inflaciju, kada bi sindikati
uspjeli izboriti odgovarajući rast plaća. Ali vlada uopće ne
spominje tu mogućnost, pa prema tome ni opasnost da poskupljenje
benzina dovede do lančanog rasta cijena. Ona računa da će se za
odgovarajući iznos, dakle sto milijuna maraka, realno smanjiti
životni standard, odnosno plaće i mirovine.
Velika konkurencija inozemne robe neće dozvoliti ni privredi da u
svoje cijene uračunava povećani trošak za gorivo. Iznimka su samo
komunalna i lokalna poduzeća koja na svom terenu rade što hoće. Ali
upravo zato, ona imaju najmanje razloga za nova poskupljenja. Ona
su već unaprijed poskupila koliko su htjela, odnosno koliko su im
političke okolnosti dozvoljavale.
Tako Hrvatska vlada sada, bez straha od inflacije, uzima preko
cijene goriva veliki novac građanima i poduzećima kako bi ga
uložila u investicije. To je u skladu s općim zahtjevom da se
pokrene investicijski ciklus i tako počnu otvarati nova radna
mjesta. Nezavisni ekonomisti, međutim, upozoravaju da se to ne
postiže izgradnjom cesta, već pogona i tvornica, u kojima će se
proizvoditi roba za izvoz.
(RFE)