ZENICA, 28. veljače (Hina/Reuters) - Nogometne reprezentacije BiH i Mađarske u prijateljskoj su utakmici pred 9.000 gledatelja u Zenici igrali neriješeno 1:1. Mađarska je povela pogotkom Ferenca Horvatha u 13. minuti, a izjednačio je
Sergej Barberez u 22.LONDON, 28. veljače (Hina/Reuters) - Uhićenje šefa jugoslavenske tajne policije Rade Markovića moglo bi pokrenuti istrage protiv ostalih najviših dužnosnika, uključujući i samog bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, rekao je u srijedu jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović.
ZENICA, 28. veljače (Hina/Reuters) - Nogometne reprezentacije BiH
i Mađarske u prijateljskoj su utakmici pred 9.000 gledatelja u
Zenici igrali neriješeno 1:1. Mađarska je povela pogotkom Ferenca
Horvatha u 13. minuti, a izjednačio je Sergej Barberez u 22.
LONDON, 28. veljače (Hina/Reuters) - Uhićenje šefa jugoslavenske
tajne policije Rade Markovića moglo bi pokrenuti istrage protiv
ostalih najviših dužnosnika, uključujući i samog bivšeg
predsjednika Slobodana Miloševića, rekao je u srijedu
jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović.#L#
Obrativši se novinarima u Londonu nakon sastanka sa svojim
britanskim kolegom Robinom Cookom, Svilanović je rekao da je
uhićenje Markovića, pod optužbom da je organizirao ubojstva
Miloševićevih političkih protivnika, "ključni korak".
"To će otvoriti vrata da se pozabavimo ... ostalim područjima. Ono
što mi tražimo su ... oni koji su izdavali zapovijedi", rekao je
Svilanović.
Upitan hoće li Milošević biti uhićen u roku od nekoliko dana,
Svilanović je rekao: "Ne znam točno", ali je dodao da bi istraga u
slučaju Marković mogla dovesti do "daljnjih koraka".
Osnivanje posebnoga ureda za europske integracije bilo bi mnogo
kvalitetnije rješenje u procesu pregovaranja s Europskom unijom
kao i izravno vezanje tog procesa za ured premijera, izjavio je u
srijedu predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić koji u posjetu
Latviji predvodi saborasko izaslanstvo. #L#
"Moj dojam je da je puno povoljnije rješenje, koje bi dalo
kvalitetnije i brze rezultate, osnivanje posebnoga ureda za
europske integracije, u odnosu na naše rješenje koje imamo s
posebnim ministarstvo za europske integacije", rekao je Tomčić.
Potrebno je, rekao je Tomčić, te poslove izravno vezati za ured
premijera.
No njegova je ocjena da također treba ubrzati i rad Sabora na
usvajanju novih zakona, promjena te dopuna postojećega zakona koji
se vežu za europske integracije.
Istaknuvši kako se "mora postići konsenzus političkih stranaka" u
Hrvatskoj, Tomčić je kazao da je spreman ponuditi model dogovora
između političkih stranaka kako bi u saborskoj proceduri
"apsolutnu prednost dobili svi zakoni koji se odnose na europske
integracije".
Saborsko izaslanstvo osim Tomčića čine i Vesna Pusić, Mate Granić,
Ivan Čehok, Snježana Biga-Friganović, Zlatko Mateša, te Ivan
Kolar.
Mate Granić kao predsjednik Odbora za europske integracije,
ocijenio je da Hrvatskoj predstoji još puno posla u procesu
pristupanja Europskoj uniji, te da je Latvija koja je na tom putu
ispred nas, bila bolje organizirana.
"Oni imaju bolju i racionalniju organizaciju unutar vlade i
koristili su tuđa iskustva u procesu euroatlantskih integracije",
rekao je Mate Granić.
Prema mišljenju Vesne Pusić, jedan od važnih čimbenika u procesu
integriranja je "držanje javne svijesti na razini prepoznavanja
hrvatskih interesa u europskim integracijama".
Saborsko izaslanstvo danas je posjetilo latvijski Ured za europske
integracije, gdje je razgovaralo s glavnim latvijskim pregovaračem
s EU, Edvardsom Kušnerskom.
Izaslanstvo je primila i latvijska predsjednica Vajra Vike
Freiberg. U četvrtak, posljednjega dana boravka u Latviji,
predsjednik Sabora će održati izlaganje na plenarnom zasjedanju
latvijskoga parlamenta Saieme.
Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na
tlu bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte u srijedu je
jugoslavenskim vlastima dala rok do kraja ožujka da počnu
izručivati ratne zločince koje je optužio ICTY.#L#
"Dogovorili smo se da ćemo čekati do kraja ožujka da vidimo što će
reći jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica u vezi početka
suradnje", izjavila je Del Ponte novinarima nakon sastanka sa
švedskim dužnosnicima u Stockholmu, zemlji koja trenutačno
predsjedava Europskom unijom.
Tužiteljica je odbila precizirati koje bi mjere ICTY mogao poduzeti
ako Beograd ne počne surađivati s Tribunalom, ali je istaknula da se
"otezanje" Beograda više ne može tolerirati.
"Nitko ne traži trenutačan transfer svih optuženika u Den Haag",
nastavila je te dodala: "Ali otezanje s više ne može tolerirati u
brojnim slučajevima kriminalaca nižeg ranga i onih koji nisu
jugoslavenski državljani".
Del Ponte je ponovno zatražila da EU svoju financijsku pomoć
Jugoslaviji uvjetuje suradnjom Beograda s ICTY-em.
ICTY je u svibnju 1999. optužio bivšeg jugoslavenskog predsjednika
Slobodana Miloševića i četiri njegova suradnika zbog ratnih
zločina i zločina protiv čovječnosti na Kosovu.
Koštunica je u više navrata izjavljivao da ne namjerava izručiti
Slobodana Miloševića već da mu želi suditi u Jugoslaviji.
(Hina) nab br
Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica razgovarao je u
srijedu s predstavnicima Srba u Hrvatskoj o nastavku normalizacije
odnosa između dviju država kao i o mjerama za poboljšanje položaja
srpske manjine u Hrvatskoj.#L#
Na razgovor s Koštunicom iz Hrvatske su doputovali predsjednik SNV
Milorad Pupovac, čelnik SDSS Vojislav Stanimirović, predsjednik
SDF Veljko Džakula, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Miloš
Voinović i šef Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" Slobodan
Uzelac.
U priopćenju koje je poslije sastanka objavio Koštuničin ured kaže
se također da je ukazano na potrebu nastavka razgovora srpskih i
hrvatskih povjerenstava o Sporazumu o normaliziranju odnosa dviju
zemalja jer bi se time omogućilo brže rješavanje svih otvorenih
problema.
Sugovornici su podržali ideju tripartitnog summita BiH, Hrvatske i
Jugoslavije, na kojemu bi se razgovaralo i o izbjeglicama odnosno
pitanjima vezanim za njihovu imovinu, ljudskim pravima, provedbi
hrvatskog Zakona o oprostu i drugo.
U razgovoru je, kako se navodi, "izražena zabrinutost zbog vala
uhićenja Srba povratnika u Hrvatsku", što, po mišljenju
sugovornika, "obeshrabruje povratak izbjeglica i stvara
nesigurnost kod povratnika".
Dogovoreni su konkretni oblici suradnje poput formiranja srpskih
medija u Hrvatskoj, koji bi pomogli, kako se kaže, "ponovnom
formiranju srpske zajednice" u Hrvatskoj.
Sudionici razgovora složili su se oko potrebe da se izbjeglice u
Jugoslaviji odazovu predviđenom popisu u ožujku, jer bi se tako
evidentirala i materijalna potreba za rješavanje njihovih
problema, navodi se na kraju priopćenja iz Koštuničina ureda.
(Hina) dkr br
(Hina) bil sd(Hina) dv sd(Hina) iv iv