HRVATSKI INOZEMNI DUG PREMAŠIO IZNOS OD 10 MILIJARDI DOLARA

HRVATSKI INOZEMNI DUG PREMAŠIO IZNOS OD 10 MILIJARDI DOLARA Hrvatski inozemni dug premašio je iznos od 10 milijardi američkih dolara. Po posljednjim raspoloživim podacima iz Hrvatske narodne banke vanjski je dug krajem studenoga prošle godine iznosio 10.099 milijuna dolara, iskazan prema srednjem deviznom tečaju HNB-a na kraju tog mjeseca. Od toga se na dug države odnosi blizu 4,6 milijardi dolara ili 45,5 posto, banaka 1,4 milijarde ili 14,4 posto, dok ostali sektori - nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije i stanovništvo u ukupnom inozemnom dugu sudjeluju sa 29,9 posto, odnosno sa nešto više od tri milijarde dolara. Treba napomenuti da se ukupni hrvatski inozemni dug tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine ipak nije znatnije povećao, krajem studenoga lani bio je za 247 milijuna dolara veći nego na kraju prethodne godine, a tijekom prvih deset mjeseci 2000. kretao se na razini nešto većoj od 9,8 do 9,95 milijardi USD. Razina od 9,5 milijardi dolara vanjskog duga, po podacima izračunatim po novoj metodologiji, dostignuta je već krajem 1998. Iz podataka središnje banke uočljivo je da je doba znatnog povećavanja zaduženosti u inozemstvu uslijedilo u godinama nakon 1996., u kojoj je u inozaduženje uključen ukupni iznos reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu, i kada je na kraju te godine iznosio 5,3 milijarde dolara. Već krajem 1997. vanjsko je zaduženje iznosilo 7,4 milijarde USD, koncem 1998. godine gotovo 9,6 milijardi, a 1999. više od 9,8 milijardi dolara. O uzlaznom kretanju inozaduženosti govore podaci da je udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu rastao sa 24,2 posto u 1996. na 33,1 posto u 1997., 44,1 posto u 1998. da bi u 1999. dostigao 48,4 posto, a prema prvim procjenama, na temelju raspoloživih pokazatelja, za 2000. bio bi oko 50 posto. Ukupna je otplata inozemnog duga u iznosu vrijednosti izvoza roba i usluga 1997. godine imala udio od 13,8 posto, godinu poslije već 19,4 posto, da bi se 1999. taj udio povećao na 29,5 posto. Uvoz kapitala pomaže ubrzanju tempa privrednog razvoja ako se kapital troši za financiranje investicija u izvozno orijentirane gospodarske sektore čime se izbjegavaju i teškoće u otplati dugova. Kod nas, međutim, to do sada uglavnom nije bio slučaj. Kako na naplatu dospijevaju značajni iznosi i nova zaduživanja u inozemstvu morat će biti upotrebljena za otplatu starih dugova. Bitna je, međutim, razlika što se zahvaljujući povoljnijem hrvatskom kreditnom rejtingu, sada postižu povoljniji kreditni uvjeti pa će se stari nepovoljniji krediti moći otplaćivati jeftinijim novcem. Tako je početkom veljače u Japanu dogovoren plasman novog izdanja samuraj obveznica u vrijednosti od 215 milijuna dolara na rok od pet godina uz 2,5 posto kamate na godinu, što je do sada najpovoljnija kamatna stopa postignuta na tom tržištu. Upravo ovog tjedna izaslanstvo Vlade u najvećim europskim financijskim središtima pregovara o novom plasmanu hrvatskih euroobveznica, a računa se na plasman od oko 500 milijuna eura na rok od 7 do 10 godina. Ova će izdanja obveznica, ističu u Ministrstvu financija, Hrvatskoj omogućiti da u cijelosti podmiri svoje ovogodišnje kreditne obveze te da stare nepovoljnije kredite nastavi refinancirati jaftinijim novcem.