ŠVI. Z.TOMČIĆ PO LE TEMPSU (27.2.01) - VLAST ĆE NORCA PREDATI HAAGU!

ŠVICARSKA LE TEMPS 27. II. 2001. 'Haag traži Hrvata Norca kako bi uvjerio Srbe da predaju Miloševića' "Mali štandovi nacionalista opet su se pojavili na središnjem zagrebačkom trgu. Uz hrvatsku zastavu, nekoliko aktivista, većinom starijih, daju na potpis peticiju kojom se osuđuje uhidba generala Mirka Norca. 'Stožer za obranu dostojanstva Domovinskog rata' traži provedbu referenduma kojim bi se 'hrvatski bojovnici' zaštitili od možebitne gonidbe domaćih i međunarodnih sudova. 'Da se ljudi poput generala Norca nisu oduprli velikosrpskoj agresiji, mi više ne bismo bili ovdje, a Zagreb bi bio zauzet grad', ljuti se Ljiljana, umirovljena učiteljica. U petak popodne, aktivisti su dobili priličnu potporu: četiri djelatna generala došla su potpisati tekst kojim se traži glasovanje. Prolaznici su, međutim, sumnjičavi prema 'staroj gardi', kako je mnogi zovu, koja još uvijek nije shvatila da je smrću predsjednika Franje Tuđmana u prosincu 1999. okrenuta stranica povijesti. General Norac osumnjičen je za ratne zločine nad srpskim civilima pri ponovnom zauzeću gospićkog džepa, u doba munjevitog pohoda kojim su hrvatske snage vratile krajinu, u ljeto 1995. Pošto ga je osudio Međunarodni kazneni sud iz Den Haaga (ICTY), general je u prošlu srijedu odlučio da će se predati hrvatskoj policiji nakon višemjesečnoga bijega, a trenutno je u pritvoru u Rijeci. Pravosuđe je odlučilo da pritvor može trajati do trideset dana, prije nego se donese odluka o njegovoj mogućoj predaji haškome sudu. Predmet Norac izazvao je pravu buru među hrvatskim političarima i u javnosti. Za HDZ bivšeg predsjednika Tuđmana, ICTY je pokazao da nije drugo do 'dernek', a ne sud pravde: 'Haag traži Hrvata Norca samo da bi uvjerio Srbe da predaju Miloševića', kaže dužnosnik stranke. 'Moramo surađivati s Haagom', misli Miljenko, borac za ljudska prava iz Osijeka, koji su srpske snage dugo napadale. 'No treba priznati da se do sada sudilo mnogim Hrvatima i vrlo malom broju Srba. Nitko se ne želi vraćati unatrag, stranica ultranacionalizma doista je okrenuta, ali Hrvati ne mogu zaboraviti patnje iz doba rata i ako treba rasvijetliti počinjene zločine, bilo bi pogibeljno kriminalizirati čitavu hrvatsku vojsku'. 'Trebalo je braniti domovinu, kaže predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, ali isto tako treba na sudu braniti svoju čast. Treba suditi zločinima počinjenim u ratu'. I dodaje da vlasti u Zagrebu kane predati generala Norca Haagu, ali i postići da se sličnim slučajevima ubuduće bave hrvatski sudovi. 'Hrvatsku treba deustašizirati', komentira Vesna Teršelić, direktorica Središta za mirovna istraživanja iz Zagreba, smjerajući na pronacistički nacionalistički režim iz Drugog svjetskog rata koji je Franjo Tuđman u velikoj mjeri rehabilitirao. Opetujući isto, satirični tjednik 'Feral Tribune' ovog tjedna posvećuje niz napisa 'hrvatskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu', objavivši za sada malo poznata svjedočenja o hrvatskim koncentracijskim logorima u Hercegovini, u ljeto 1993. No čini se da je hrvatskoj Hercegovini teže prekinuti s nacionalizmom nego matičnoj domovini. Nova većina iz lijevog centra, optužila je u predizbornoj utrci u siječnju 2000. jake mafijaške veze između Franje Tuđmana i mjesne milicije. Vrlo brzo trebao bi se načiniti još jedan korak dalje: Sabor proučava zakon kojim bi se 'Hrvatima iz dijaspore' onemogućilo da glasuju u Hrvatskoj, tj. uglavnom Hrvatima iz Hercegovine. 'Želimo brzo postati normalna i demokratska zemlja', zaključuje Miljenko koji ipak poziva vladu da bude oprezna: 'Postoje ožiljci koji još nisu zacijelili. Ne možemo se ponašati kao da ih nema'", iz Hrvatske izvješćuje Jean-Arnaud Derens.