DNEVNI GLASNIK - 27. VELJAČE

ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na redovitoj konfreneciji za novinare u utorak izjavio je da "Hrvatska nikada nije formalno poslala vojsku u BiH i da nikada o tome nije donesena odluka ni predsjednika države, ni Hrvatskog sabora. "Možemo govoriti samo o tome jesu li dijelovi vojske prelazili granicu te o tome provesti invididualnu istragu", rekao je Mesić. Osim toga, predsjednik Mesić je izjavio kako izlaz za Hrvate iz BiH nije getoizacija, nego provedba Daytonskog sporazuma, povratak prognanika i obnova njihovih kuća. Osvrnuo se i na "slučaj Norac". Napravio sam uslugu svima koji su bili optuženi za to da ne znaju gdje je general Norac, rekao je predsjednik Mesić, odgovarajući na pitanje oko neostvarenog Norčeva dolaska na Pantovčak. U vezi s intervjuom austrijskom Formatu, čiji su dio u utorak različito prenijele dnevne novine u Hrvatskoj Mesić je izjavio kako je Formatu na pitanje o njegovoj mogućoj isprici krajinskim Srbima zbog progona, odgovorio da je isprika indivudalno moralan čin te da smatra da je potrebno individualizirati krivnju i krivce izvesti pred sud. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nije želio u ponedjeljak komentirati izrečene presude Haaškoga suda bivšem potpredsjedniku Hrvatske Republike Herceg Bosne Dariju Kordiću i bivšem zapovjedniku viteške brigade Mariju Čerkezu, kazavši kako nema običaj komentirati sudske presude, a pogotovo ne prvostupanjske. "Tu je riječ upravo o prvostupanjskoj presudi i nadam se da su suci uzeli u obzir sve otežavajuće i olakotne okolnosti i izrekli pravednu kaznu, a je li pravedna vidjet ćemo nakon žalbe", rekao je Mesić u emisiji Hrvatskog radija "S Predsjednikom uz kavu". ZAGREB - Čelnici hrvatskih političkih stranaka različito su komentirali presude Haaškog suda Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu od 25 i 15 godina zatvora. Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatko Tomčić u ponedjeljak je, tijekom službena puta Litvi, u Vilniusu izrazio čuđenje što je u obrazloženju presude Haaškog suda Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu spomenuta umiješanost Hrvatske u sukob u BiH. "U BiH ona (Hrvatska) u tom sukobu evidentno nije sudjelovala", dodao je. Tomčić nije htio komentirati visinu kazne izrečene Kordiću i Čerkezu, ali je rekao kako vjeruje da ona ima podlogu u dokaznom postupku. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Zdravko Tomac (SDP) kazao je kako je, s obzirom da presude Kordiću i Čerkezu nisu drastične, vidljivo da Haaški sud uviđa pogrešku i postupno odustaje od širokog tumačenja zapovjedne odgovornosti i teza po kojima je sudio generalu Blaškiću. Presude Kordiću i Čerkezu, Hrvatska socijalno liberalna stranka drži previsokim. Potpredsjednik Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin izjavio je da "nikakva kazna za ljude koji su odgovorni za pokolj stotina nedužnih civila u Ahmićima ne bi bila dostatna". Predsjednik Liberalne stranke Zlatko Kramarić drži da se presude Kordiću i Čerkezu mogu, bez cinizma, nazvati gotovo pozitivnom viješću. Predsjednik HDZ-ova parlamentarnog kluba Vladimir Šeks duboko je konsterniran oštrinom izrečenih kazni. Šeks je uvjeren u Kordićevu i Čerkezovu nevinost, te vjeruje da će drugostupanjskom presudom biti oslobođeni od odgovornosti. DEN HAAG - Haško tužiteljstvo u predmetu "Kordić-Čerkez" izrazilo je u ponedjeljak nezadovoljstvo presudom i visinom kazne izrečenom bivšem potpredsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, držeći da je ona neprimjerena težini djela za koja je Dario Kordić proglašen krivim. "Kazne su blage s obzirom na zločine za koje su branjenici odgovorni", kazao je novinarima u haškom sjedištu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), nakon konzultacija s glavnom tužiteljicom Carlom del Ponte, tužitelj Ken Scott. Haški sud osudio je Kordića na 25, a bivšeg zapovjednika viteške brigade Marija Čerkeza na 15 godina zatvora. MOSTAR - HDZ BiH presudu Međunarodnog suda u Den Haagu izrečenu Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu smatra nepravednom, priopćio je u ponedjeljak Ured za informiranje te stranke. Ta presuda logično slijedi politički karakter optužnice i nije kazna za pojedinačnu odgovornost nego je i kazna za politiku čiji su dio bili Dario Kordić i Mario Čerkez, smatra HDZ BiH. "Vjera u pravičnost Međunarodnog suda u Den Haagu i dobra volja optuženih Hrvata u srednjoj Bosni da dragovoljno odu pred ovaj Sud iskorištena je za kolektivnu kriminalizaciju i stvaranje predodžbe u javnosti da su Hrvati u BiH počinili najviše zločina i da nad Hrvatima kao da i nije bilo zločina", navodi HDZ BiH. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u utorak u Zagrebu o stanju u Hrvatskoj i regiji s posebnim izvjestiteljem UN-a za ljudska prava Jirijem Dienstbierom. "Pohvalio sam ono što hrvatska vlada sada radi kao i njezine namjere", kazao je Dienstbier nakon sastanaka s Mesićem. U Hrvatskoj još ima mnogo problema, ali problema ima posvuda, nastavio je Dienstbier, ocjenjujući kako se "problemi osobito javljaju zbog razlika između vladinih namjera i provedbe tih namjera". "Razgovarali smo i o potrebi regionalnog pristupa u rješavanju nekih pitanja kao što su povratak izbjeglica, imovinska prava te ilegalna trgovina ljudima", rekao je Dienstbier te dodao kako se neki od tih problema moraju rješavati u okviru cijele regije koja je prije bila zahvaćena ratom. ATENA - Hrvatska i Grčka žele unapređivanjem suradnje na bilateralnom, gospodarskom i regionalnom planu pridonijeti uspostavi stabilnosti i mira u regiji Jugoistočne Europe i njezinom približavanju euroatlanskim integracijama, izjavili su utorak predsjednici vlada dviju zemalja Ivica Račan i Kostas Simitis nakon službenih razgovora u Ateni. "Demokratska i stabilna Hrvatska i demokratska i stabilna Grčka kao dvije krajnje točke na jugu i sjeveru regije svojom suradnjom žele pridonijeti uspostavi stabilnosti i mira u jugoistočnoj Europi", rekao je nakon jednosatnog sastanka premijer Račan. Njegov grčki kolega Simitis istaknuo je da Hrvatska igra "značajnu ulogu za mir i stabilnost u regiji", što je, po njegovim riječima, potvrdio prošlogodišnji Zagrebački summit. Izrazio je spremnost svoje zemlje da pomogne Hrvatskoj u njezinu približavanju EU i NATO-u i pozdravio napredak u pregovorima Hrvatska - EU o sporazumu o stabilizaciji i priduživanju. BRUXELLES - Europska unija cijeni i podupire europsku orijentaciju Hrvatske koju drži važnim čimbenikom za stabilnost na jugoistoku Europe, izjavila je u utorak švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh nakon sastanka europske trojke s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom. Na sastanku europske trojke s hrvatskim izaslanstvom u sklopu političkog dijaloga EU - Hrvatska bilo je također riječi o političkim i gospodarskim prilikama u samoj Hrvatskoj te tijeku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju čiji se drugi krug upravo održava u Bruxellesu. BRUXELLES - EU iskazuje aktualan ali i trajan interes za odnose s Hrvatskom što se ponajprije ogleda u činjenici da se očekuje doprinos Hrvatske stabilizaciji prilika na jugoistoku Europe, istaknuo je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u razgovoru s hrvatskim novinarima nakon sastanka s izaslanstvom europske trojke jutros u Bruxellesu. WASHINGTON - Hrvatska se u ovogodišnjem izvještaju State Departemnta o ljudskim pravima u svijetu uspjela otrgnuti iz skupine "sumnjivih" zemalja a vlasti su zaslužile ocjenu "da općenito poštuju ljudska prava svojih građana" i da su tijekom 2000. godine "popravile svoj odnos spram ljudskih prava". Preostale primjedbe tiču se prije svega sudstva koje je, kažu, "povremeno na lokalnoj razini pod političkim utjecajem", a općenito pati od "birokratske neučinkovitosti, nema dovoljno novca i zatrpano je zaostalim predmetima". U izvještaju se konstatira da u Hrvatskoj lani nije bilo slučajeva ograničavanja slobode govora i medija. WASHINGTON - Ovogodišnjim izvještajem State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu obuhvaćeno je 195 zemalja, među kojima su i sve države nastale na prostoru bivše jugoslavije. Opća je ocjena, koju je u ponedjeljak izrekao vd. pomoćnika državnog tajnika Michael Parmly, da se ljudska prava u svijetu sve više poštuju. Uočava se već ustaljeni popis zemalja koje godinama sustavno ta prava ograničavaju ili krše. Na "crnoj listi" su Irak, Iran, Afganistan, Burma, Kina, Sjeverna Koreja, Kuba, nekoliko afričkih zemalja, a od europskih jedino Srbija, iako ima dosta primjedaba i na stanje u BiH. VILNIUS - Hrvatsko saborsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem završilo je u utorak posjet Litvi i otputovalo u posjet Latviji. Drugoga dana boravka u Litvi Tomčić i saborsko izaslanstvo posjetili su Savez litavskih industrijalaca nakon čega je predsjednik Sabora održao govor u Seimasu, litavskom parlamentu. Govoreći nazočnim litavskim zastupnicima okupljenima na plenarnom zasjedanju Seimasa, Tomčić je još jednom podsjetio na sličnosti koje postoje između Litve i Hrvatske, u njihovoj povijesti. No ono što je najvažnije, istaknuo je Tomčić, jest težnja tih dviju država da uđu u euroatlanske integracije. ZAGREB - Potpredsjednik Zastupničkog doma Hrvatskog sabora Mato Arlović potvrdio je u ponedjeljak da će inicijativu da se pristupi promjeni hrvatskog Ustava pokrenuti saborski zastupnici, te da bi ustavne promjene Sabor mogao prihvatiti do kraja ožujka ili polovice travnja. Prema Ustavu, pravo da predloži promjenu temeljnog pravnog akta ima najmanje petina zastupnika Zastupničkog doma, te predsjednik države i hrvatska Vlada. Kako je načelno postignut politički dogovor, ovoga bi puta prijedlog da se pristupi promjeni Ustava podnio odgovarajući broj zastupnika, rekao je Arlović, ne otkrivajući u kojoj je fazi posao u vezi s prikupljanjem potrebnog broja zastupničkih potpisa. ZAGREB - Vladin ured za odnose s javnošću demantirao je u utorak tvrdnju objavljenu u broju od utorka "Jutarnjeg lista", koji, pozivajući se na anonimo pismo, piše da je na zahtjev predsjednika Vlade Ivice Račana nostrificiran magisterij pomoćnice ministra znanosti Nataše Jovičić, iako ona nije ni diplomirala. Jutarnji list tvrdi da se u tom pismu navodi i da je riječ o prijateljici premijerove supruge te da je, na njezin prijedlog, postala pomoćnicom ministra Vladimira Strugara. U priopćenju iz vladina Ureda navodi se da premijer Ivica Račan ništa slično nije nikada zatražio od dekana Filozofskog fakulteta ili bilo kojega drugog fakulteta. ZAGREB - Predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak ocijenio je u utorak neistinitima optužbe da je predsjednik Županijskog suda u Bjelovaru Vladimir Gredelj za sud dobivao donacije od tvrtki protiv kojih se na tom sudu vode postupci. Utvrđeno je da donacije za sud niti je tražio, niti primao predsjednik suda Vladimir Gredelj, već Bjelovarsko-bilogorski župan Željko Ledinski, ističe se u današnjem Ramušćakovom priopćenju. ZAGREB - Ministarstvo rada i socijalne skrbi izvijestilo je da je u utorak počela isplata socijalnih pomoći i naknada za siječanj. Unatoč određenim probmemima s isplatom, jer Ministarsvo financija nije moglo na vrijeme osigurati novac zbog prioritetne isplate mirovina, nakon intervencije Ministarstva rada isplata je u započela u cijeloj Hrvatskoj u ponedjeljak, ističe se u priopćenju ministarstva. Visina socijalne naknade je 350 kuna, koliko će korisnici primiti i za veljaču. Socijalne naknade za ožujak, koje će biti isplaćene u travnju, bit će povećane s 350 na 400 kuna u skladu s planom za ovu godinu. SARAJEVO/ZENICA - Županijsko tužiteljstvo u Zenici podiglo je u ponedjeljak optužnicu za ratne zločine protiv bosanskog Hrvata Dominika Ilijaševića zvanog Como koji se od ranije nalazi u zeničkom zatvoru. Kako su prenijeli sarajevski mediji, Ilijaševića se tereti da je 1993. osobno sudjelovao u zločinima počinjenim nad bošnjačkim stanovništvom središnje Bosne i to kao jedan od zapovjednika postrojbe Hrvatskog vijeća obrane (HVO) poznatom pod imenom "Maturice". Tijekom višemjesečne istrage utvrđeno je kako je Ilijašević izravno odgovoran za ubojstvo 21 bošnjačkog civila u selu Stupni Do, među kojima je bilo i petoro djece. BEOGRAD - Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda u Haagu (ICTY) "zainteresirano" je za saslušanje bivšeg šefa srbijanske tajne policije Rade Markovića, koji je prošlog petka uhićen u Beogradu, izjavila je u utorak beogradskoj agenciji Beta glasnogovornica Tribunala Florence Hartmann. "Od vlasti u Beogradu pismeno će biti zatraženo da istražitelji ICTY-a ispitaju Markovića", kazala je Hartmann. U Beogradu nema službenih informacija o tijeku ispitivanja Markovića niti se priopćava je li on optužen i za još neka kaznena djela osim organizaranja atentata na čelnika SPO Vuka Draškovića na cesti Beograd-Niš u listopadu 1999. godine. BRUXELLES/ZAGREB - NATO je spreman provesti postupno sužavanje zone sigurnosti na jugu Srbije uz postavljanje određenih uvjeta, navodi se u utorak u pisanoj izjavi glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona dostavljenoj Hini. Međunarodne mirovne snage na Kosovu (KFOR) imat će i dalje "pune ovlasti nad zonom, kao što je predviđeno Vojno-tehničkim sporazumom, uključujući kretanja jugoslavenske vojske i srbijanskih policijskih snaga", dodao je. (Hina) td