ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Izmjenama Zakona o javnom priopćavanju, koje je nedavno predložio Klub zastupnika HSLS-a, vlasnici hrvatskih medija ubuduće bi trebali biti poznati javnosti.
ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Izmjenama Zakona o javnom
priopćavanju, koje je nedavno predložio Klub zastupnika HSLS-a,
vlasnici hrvatskih medija ubuduće bi trebali biti poznati
javnosti.#L#
Naime, pozivajući se na preporuke Vijeća Europe da je javnost
vlasništva i poslovanja novina nužna za sprječavanje monopola u
novinarstvu, zastupnici HSLS-a smatraju da odredbe važećeg Zakona
omogućavaju stvarnim vlasnicima javnih glasila izbjegavanje
prijavljivanja vlasništva. Stoga su predložili da sve pravne osobe
koje obavljaju djelatnost javnog priopćavanja do 31. siječnja
svake kalendarske godine nadležnom državnom tijelu dostave podatke
o tvrtki i sjedištu, odnosno imena i prebivalište osoba koje drže
deset i više posto dionica ili udjela tvrtke, s podacima o postotku
dionica ili udjela.
Ako tvrtka to ne učini u roku od 15 dana od pismenog upozorenja,
smatrat će se da je pravna osoba privremeno prestala obavljati
djelatnost javnog priopćavanja. Takvo rješenje donosilo bi
nadležno državno tijelo i stupalo bi na snagu danom donošenja, a
trajalo bi dok tvrtka ne ispuni obvezu.
Predlagatelj drži da se radi o učinkovitom kontrolnom instrumentu,
ali zbog mogućeg otpora predlaže i alternativno rješenje, odnosno
novčane kazne od 100 do 400 tisuća kuna za pravne osobe, te od 30 do
80 tisuća kuna za odgovorne osobe u tvrtki. Ako bi odgovorna osoba
dostavila neistinite podatke, predlaže se pokretanje postupka za
utvrđivanje kaznene odgovornosti.
Druga važna odredba koja se predlaže vezana je uz statute javnih
glasila. Iako važeći Zakon propisuje donošenje statuta kojim se
uređuju prava i obveze uredništava, te njihovi odnosi s nakladnikom
i glavnim urednikom, predlagatelj upozorava da zbog nepreciznosti
sadašnjih odredaba u većini hrvatskih medija statuti nisu
doneseni. Stoga se predlaže da, u slučaju da statut ne donesu
nakladnici i predstavnici novinara, to učini arbitraža sastavljena
od predstavnika Udruge nakladnika i Hrvatskog novinarskog društva
(HND). Rok za donošenje statuta bio bi tri mjeseca od primitka
zahtjeva, koji mogu podnijeti i nakladnik i predstavnik novinara.
Arbitražom bi predsjedavao predstavnik državnog tijela za upravne
poslove iz područja javnog priopćavanja.
Na taj bi način, drže u HSLS-u, sva javna glasila morala imati
statute, koji bi u većoj mjeri jamčili slobodu priopćavanja,
osobito u odnosu na pokušaje ograničavanja prava novinara.
Predložene izmjene Zakona o javnom priopćavanju, po mišljenju
predlagatelja, pozitivno bi utjecale na neovisnost uređivačke
politike i prava novinara.
(Hina) tr so