CH-BA-CN-IT-migracije-Kriminal-Društvo-Demografija-Vlada ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 26.2.01.O ILEGALNOM USELJAVANJU PREKO BIH ŠVICARSKALE TEMPS26. II. 2001.Sarajevo, vrata u 'europsku utvrdu'"Nakon svakog slijetanja zrakoplova Turkish
Airlinesa u sarajevsku zračnu luku, opetuje se isti obred. Letjelica iskrcava stotinjak putnika, većinom mladih ljudi, bez ili s malo prtljage. Govore turski, farsi ili arapski, a djelatnicima policije kažu da dolaze na 'odmor'. Ulazne su formalnosti ograničene na najmanju mjeru, jer ovim turistima, zahvaljujući dobrim odnosima između Sarajeva i islamskih zemalja u ratnim godinama (1992.- 1995.), za ulazak u Bosnu i Hercegovinu ne treba viza. Vjerna starim saveznicima, vlada u Sarajevu dugo se protivila dok prije mjesec dana nije ponovno uvela vizu za iranske državljane. No za sve ostale, Bosna je još uvijek lako dostupna. Dovoljno je da, u sunčano jutro, dođu na šalter za prijavu putnika u carigradskoj zračnoj luci. Zrakoplovi Turkish Airlinesa više puta u tjednu uglavnom prazni odlaze iz Sarajeva. U drugom pravcu, zrakoplovi Air Bosne odlaze prazni iz Sarajeva, a vraćaju se iz Carigrada bez ijednog slobodnog sjedala.'Jedino što pogranična policija pita pridošlice je da dokažu kako imaju čime platiti boravak ovdje. Dovoljan je debeli snop njemačkih
ŠVICARSKA
LE TEMPS
26. II. 2001.
Sarajevo, vrata u 'europsku utvrdu'
"Nakon svakog slijetanja zrakoplova Turkish Airlinesa u sarajevsku
zračnu luku, opetuje se isti obred. Letjelica iskrcava stotinjak
putnika, većinom mladih ljudi, bez ili s malo prtljage. Govore
turski, farsi ili arapski, a djelatnicima policije kažu da dolaze
na 'odmor'. Ulazne su formalnosti ograničene na najmanju mjeru, jer
ovim turistima, zahvaljujući dobrim odnosima između Sarajeva i
islamskih zemalja u ratnim godinama (1992.- 1995.), za ulazak u
Bosnu i Hercegovinu ne treba viza. Vjerna starim saveznicima, vlada
u Sarajevu dugo se protivila dok prije mjesec dana nije ponovno
uvela vizu za iranske državljane. No za sve ostale, Bosna je još
uvijek lako dostupna. Dovoljno je da, u sunčano jutro, dođu na
šalter za prijavu putnika u carigradskoj zračnoj luci. Zrakoplovi
Turkish Airlinesa više puta u tjednu uglavnom prazni odlaze iz
Sarajeva. U drugom pravcu, zrakoplovi Air Bosne odlaze prazni iz
Sarajeva, a vraćaju se iz Carigrada bez ijednog slobodnog sjedala.
'Jedino što pogranična policija pita pridošlice je da dokažu kako
imaju čime platiti boravak ovdje. Dovoljan je debeli snop njemačkih
maraka', kaže Amra Kebo, novinarka 'Oslobođenja' i izvjestiteljica
iz Bosne International War and Peace Reporta (IWPR), londonskog
'think tanka'. Na izlazu iz dvorane za dolazak putnika prepredeni
taksisti čekaju osobite putnike. Masud, star 21 godinu, upravo je
doputovao iz Carigrada. 'Neću ostati u Bosni, kaže, vragolasta
izgleda. Još večeras pokušat ćemo se dočepati hrvatske granice'.
(...) 'Sve je organizirano u putničarskoj agenciji u Turskoj'.
Noćas će pokušati prijeći u Hrvatsku, a zatim se domoći Slovenije, a
onda Austrije i Italije, koje su vrata za ulazak u schengenski
prostor, eldorada kojeg se zadnjih godina dočepalo već više članova
njihovih obitelji.
Za nešto više od godinu dana, Sarajevo je postalo jedno od glavnih
središta trgovine ilegalnim useljenicima u pravcu zapadne Europe.
Prema Ujedinjenim narodima koji nakon Daytonskih sporazuma iz
studenog 1995. imaju poluprotektorat nad Bosnom, pedeset tisuća
useljenika koji su prošle godine došli preko četiriju međunarodnih
zračnih luka u zemlji (Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka),
izgubilo se u prirodi i započelo dug hod prema Schengenlandu.
'Razmjeri pojave daju razloga za uzbunu, to više što je ona sinonim
za prave humanitarne nesreće, kaže Frederic Larsson, 'programm
manager' bosanske podružnice Međunarodne organizacije za
migracije (OIM). (...)
Tek je nedavno međunarodna zajednica počela činiti pritisak na
bosanske vlasti i zatražila da zaustave priljev. Prava 'crna rupa'
usred Europe s upravnim ustrojem koji je zamršen koliko i
razdrobljen između različitih 'entiteta' (srpski, hrvatski i
muslimanski), Bosna doista počinje shvaćati da je u njezinu
interesu da surađuje s Europskom unijom želi li jednom biti njezin
dio. 'No s nepostojećim gospodarstvom koje se održava zahvaljujući
međunarodnoj pomoći (5,1 milijarda dolara od 1995.) i stopom
nezaposlenosti blizu 40 posto, ilegalno useljavanje preko Bosne
nije bez stanovitog gospodarskog probitka, tvrdi dužnosnik
humanitarne organizacije sa Zapada. Nitko nema dokaza, ali svi
vjeruju: da bi zemlja bila takav prolazni filtar, vlasti moraju
biti kratkovidne'. Drugim riječima, neki politički čelnici u Bosni
- kako u Republici Srpskoj, tako i u Hrvatsko-muslimanskoj
federaciji - pasivni su suradnici, ako ne i izravni sudionici u
'industriji' koja donosi gotovo 250 milijuna njemačkih maraka na
godinu. To je jedina industrija u Bosni koja danas radi. (...)
Zapljuskujući val tranzitnih 'turista' očito nije bosanska
specijalnost. U Beogradu postoji paralelna mreža koju rabe Kinezi.
Slobodan Milošević otvorio je sva vrata za ulazak kineskih
useljenika u Srbiju, što se pojačalo nakon NATO-ova bombardiranja
kineskog veleposlanstva u proljeće 1999. Vjeruje se da u srpskoj
prijestolnici ima sto tisuća Kineza. 'Zna se da su vrlo moćne
kineske zločinačke organizacije u Beogradu ustrojile svoje mreže
na čitavom Balkanu, kaže Jonathan Martens, 'field officer' OIM-a.
Ima ih i u Sarajevu. Umjesto da odmah okušaju sreću na granici, kao
ostali useljenici, Kinezi nestaju na nekoliko mjeseci kako bi
radili na crno i 'platili' put. Zatim opet kreću na put. Odredište
je uvijek isto, schengenski prostor", iz Sarajeva izvješćuje Serge
Enderlin.