NL-ICTY-KORDIĆ-ČERKEZ-Sudovi U PONEDJELJAK HAŠKA PRESUDA KORDIĆU I ČERKEZU Piše: Sanja PucakDEN HAAG, 25. veljače (Hina) - Haški sud u ponedjeljak će, dva mjeseca nakon što su tužitelji zatražili doživotne zatvorske kazne za bivšeg
potpredsjednika Hrvatske zajednice Herceg Bosne Darija Kordića i bivšeg zapovjednika viteške brigade Marija Čerkeza, objaviti svoju presudu.
Piše: Sanja Pucak
DEN HAAG, 25. veljače (Hina) - Haški sud u ponedjeljak će, dva
mjeseca nakon što su tužitelji zatražili doživotne zatvorske kazne
za bivšeg potpredsjednika Hrvatske zajednice Herceg Bosne Darija
Kordića i bivšeg zapovjednika viteške brigade Marija Čerkeza,
objaviti svoju presudu.#L#
Kordić i Čerkez optuženi su za sustavni progon Bošnjaka tijekom
rata u BiH, a kao najveći zločin na teret im je stavljena
odgovornost za pokolj stotinu muslimanskih civila 16. travnja
1993. u selu Ahmići. I Kordića i Čerkeza tereti se i po osobnoj i po
načelu zapovjedne odgovornosti za zločine protiv čovječnosti,
teške povrede Ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja.
Izricanje presude zakazano je za 14 sati u sjedištu Međunarodnog
suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
(ICTY) u Haagu, gotovo godinu dana nakon što je bivšem zapovjedniku
Operativne zone Središnja Bosna generalu Tihomiru Blaškiću, kojem
su Ahmići također stavljeni na teret, izrečena kazna zatvora od 45
godina, a skupini bosanskih Hrvata u predmetu "Kupreškić" kazne od
šest do 25 godina zatvora također za ahmićki zločin.
Tužitelji su u svojoj završnoj riječi u prosincu prošle godine
istaknuli da su dvojica bosanskih Hrvata imala odlučujući utjecaj u
politici i napadima koji su doveli do etničkog čišćenja Bošnjaka
Srednje Bosne.
Oni su to potkrijepili i dokazima iz arhiva HVO-A koje su od svibnja
prošle godine nove hrvatske vlasti ustupile tužiteljstvu. Među
dokumentima su primjerice naredbe Kordića Blaškiću u dane najtežih
napada u Lašvanskoj dolini u travnju 1993., da "pošalje pojačanja"
i "zatvori obruč", zatim Blaškića Čerkezu da "zauzme Donju
Večerisku, Ahmiće, Sivrino selo i Vrhovinu", kao i dokazi o
izravnim vezama Kordića i zapovjednika vojne policije u Ahmićima
Paška Ljubičića. Tu je i Čerkezovo izviješće Blaškiću od 16.
travnja 1993. da su "Ahmići odrađeni 70 posto" ili pak dokumenti o
održavanju sastanka Kordića i lokalnih prvaka dan prije zločina u
Ahmićima koji pokazuju da se od njega tada tražila odgoda napada na
to selo.
Tužitelj Geoffrey Nice kazao je da se bez Kordića "nijedna važna
odluka nije mogla donijeti".
"To je stvarnost kojoj (Kordić) ne može umaknuti", poručio je Nice
nabrajajući utjecajne funkcije koje je Kordić obnašao u Herceg-
Bosni i HDZ-u, kao i dokumente i zapise razgovora koji pokazuju da
je izdavao vojne naredbe i imao kontrolu nad ratnim zbivanjima.
O odnosu s Blaškićem Nice je kazao da Kordić "nikad nije bio manje
moćan" od Blaškića, a da dokumenti pokazuju situacije u kojima je
bio i moćniji.
Što se Čerkezove uloge tiče Nice je rekao da je sudjelovao u
koordiniranom planiranju napada na teritoriju kojeg je pokrivala
njegova brigada. "Ako ste dio plana, uključeni ste i u potpunosti
odgovorni", zaključio je tada Nice.
Branitelji dvojice bosanskih Hrvata u svojim završnim riječima
pozvali su sudsko vijeće, na čelu s britanskim sucem Richardom
Mayem, da oslobodi njihove klijente svake krivnje jer ju, po
njihovoj ocjeni, tužitelji nisu dokazali.
Kordićev branitelj Stephen Sayers osporio je kredibilitet
tužiteljskih dokaza i ocijenio da oni nisu dokazali visoki stupanj
kontrole visokopozicionirane civilne osobe koji je potreban za
utvrđivanje njegove krivične odgovornosti za zločine
'podređenih'. Pri tom se pozvao na presude Međunarodnog suda za
Ruandu koje su tu kontrolu definirale kao "provođenje jasne i
konačne kontrole, de iure i de facto, nad svakim napadačem koji je
počinio zločin".
Drugi Kordićev američki branitelj Turner Smith kazao je kako u
Srednjoj Bosni Hrvati nisu na etničkoj osnovi progonili Bošnjake
nego se radilo o hrvatskim obrambenim naporima, a da se u slučaju
Ahmića ili Stupnog Dola radilo o ad hoc zločinima.
Kordićev branitelj Mitko Naumovski kazao je da njegov branjenik
nije imao nikakvih vojnih niti civilnih ovlasti te stoga "nije bio u
mogućnosti donositi bitne, strateške odluke unutar hrvatskog
naroda u Bosni".
Obrana Marija Čerkeza ocijenila je da tužitelji ničim nisu
dokazali da je viteška brigada ikad bila u Ahmićima.
"Branjenik ne može odgovarati za zločine koje su počinili drugi
dijelovi HVO-a u 1992. i 1993. samo zato što je on bio jedan od
zapovjednika HVO-a", kazao je njegov odvjetnik Božo Kovačić.
Obrana Čerkeza upozorila je i da su dokazi, koje je nova hrvatska
vlast predala haškom sudu, bili šest-sedam godina pod kontrolom
obavještajnih službi od kojih je barem jedna imala interesa zaštiti
vojnu policiju, koju haški branitelji smatraju počiniteljem
zločina u Ahmićima, od svake odgovornosti za zločin u tom selu.
Suđenje Kordiću (39) i Čerkezu (41) započelo je 12. travnja 1999.
Ni Kordić ni Čerkez nisu svjedočili na suđenju.
Tijekom rasprave saslušano je 239 svjedoka i uvedene je oko 4.500
tisuće dokumenata.
Kordić i Čerkez dobrovoljno su se predali haškom sudu zajedno s osam
drugih bosansko-hercegovačkih Hrvata 6. listopada 1997.
(Hina) ps sv