BEOGRAD, 24. veljače (Hina) - Jednodnevni razgovori pisaca i novinara Srbije i Hrvatske o mogućnostima "pomirenja dvaju naroda" završeni su u subotu navečer u Beogradu bez zajedničkih konstatacija a pomoćnik hrvatskog ministra za
ekologiju Hrvoje Glavač u završnici je ocijenio da je pomirenje "prejaka riječ".
BEOGRAD, 24. veljače (Hina) - Jednodnevni razgovori pisaca i
novinara Srbije i Hrvatske o mogućnostima "pomirenja dvaju naroda"
završeni su u subotu navečer u Beogradu bez zajedničkih
konstatacija a pomoćnik hrvatskog ministra za ekologiju Hrvoje
Glavač u završnici je ocijenio da je pomirenje "prejaka riječ".#L#
Sastanak je održan u beogradskom Goethe-institutu u organizaciji
njemačkog Instituta za odnose s inozemnstvom (IFA) i grčkog Centra
za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi (CDRSEE), a iz
Hrvatske su, osim Glavača, doputovali i novinari i publicisti Igor
Mandić, Nenad Popović, Sinan Gudžević te Slobodan Šnajder.
Glavač je kazao da će se uskoro između Srbije i Hrvatske "učiniti
mnoge stvari" za lakšu komunikaciju dviju zemalja. Pritom je naveo
platni promet i olakšani vizni režim.
Srbijanska spisateljica Drinka Gojković kazala je da ponajprije
treba utvrditi tko se mora pomiriti - obični ljudi, intelektualci
ili političari, te zapitala kako pomiriti politike dviju zemlja. O
zahtjevu iz Hrvatske da se Srbija ispriča za rat, ona je kazala da
isprika "ništa ne znači" jer ona, po njoj, "ponovno pozicionira
moć". Po njoj je isprika "amoralni čin" ako se upućuje ljudima
kojima su ratom životi uništeni ili djeca stradala.
Igor Mandić u isprici vidi "gest velikog simboličnog potencijala" a
rasprava o tome "igra je moraliteta" postavljena, po njemu, na
pogrešnim temeljima. Što se Hrvatske tiče, kazao je, prvo treba
utvrditi karakter rata, odnosno "je li bio građanski ili
obrambeni".
Nenad Popović drži da je isprika, međutim, potrebna jer ima "visoku
simboličnu vrijednost" za žrtvu.
Predsjednica Jugoslavenskog povjerenstva odvjetnika za ljudska
prava Biljana Kovačević-Vučo ocijenila je da prije utvrđivanja
odgovornosti i pomirenja i u Srbiji i u Hrvatskoj treba stvoriti
pravni okvir za prve korake prema pomirenju, odnosno zakone o
oprostu i suradnji s ICTY-em.
Prema njezinim riječima Srbija i Hrvatska prvo moraju izručiti
optužene za ratne zločine pa tek onda formirati povjerenstva za
istinu s "jakim istražiteljskim timom koji bi radio slično
Tribunalu u Haagu".
Slobodan Šnajder je kazao da se prije pomirenja mora "apsolvirati
pitanje krivnje, odnosno stvarnih gospodara rata" na prostorima
bivše Jugoslavije a što će se, kazao je, najbolje obaviti
diskusijom o "korisnicima toga rata".
(Hina) dkr rt