LJUBLJANA, 24. veljače (Hina) - Prava etničkih i vjerskih manjina u državama jugoistočne Europe unatoč intenzivnoj nazočnosti međunarodne zajednice još uvijek se krše, a najproblematičniji je povratak izbjeglica, izneseno je na
međunarodnoj konferenciji o ljudskim pravima i pravima manjina koja se u okviru Pakta o stabilnosti, odnosno njegova stola za demokraciju i ljudska prava, održava na Bledu.
LJUBLJANA, 24. veljače (Hina) - Prava etničkih i vjerskih manjina u
državama jugoistočne Europe unatoč intenzivnoj nazočnosti
međunarodne zajednice još uvijek se krše, a najproblematičniji je
povratak izbjeglica, izneseno je na međunarodnoj konferenciji o
ljudskim pravima i pravima manjina koja se u okviru Pakta o
stabilnosti, odnosno njegova stola za demokraciju i ljudska prava,
održava na Bledu. #L#
Radnom stolu za demokraciju i ljudska prava od početka godine
predsjedava Slovenija. Njezini predstavnici na konferenciji
naglasili su da će se u svom mandatu posebno posvetiti vraćanju
izbjeglica u njihove domove i osposobljavanju lokalne
administracije.
Da to nije nimalo lak zadatak pokazuju i podaci po kojima, kako je
istaknuto, skoro šest godina nakon donošenja Daytonskih sporazuma
u BiH još uvijek više od milijun ljudi ima izbjeglički status.
"U Republici Srpskoj to se pravo ostvaruje vrlo sporo i uz opću
sabotažu lokalnih vlasti", rekla je Jasmina Ivošević, predstavnica
Helsinškog komiteta u tom entitetu. Do povratka nesrpskih
stanovnika dolazi tek od prošle godine zbog jakog pritiska
međunarodnih čimbenika, odnosno zakona o vlasničkim odnosima koji
je nametnuo Wolfgang Petritsch, a stanje pogoršava i to što se
pripadnicima druge etničke zajednice krši pravo na rad i socijalno
osiguranje, te su podložni stalnoj diskriminaciji u slučajevima
kad se vrate na svoje domove. U javnim službama zaposleni su samo
Srbi, ostalima se stvaraju poteškoće pri izdavanju osobnih i
vlasničkih dokumenata, dodaje Jasmina Ivošević.
Da je stanje u BiH teško složila se i savjetnica u Petritschevu
uredu Darija Duilović, ilustrirajući to slučajevima kako je rekla
"apartheida" koji vlada u školama, osobito u Republici Srpskoj,
gdje su učenici prisiljeni na pohađanje škole sa srpskim nastavnim
programima i na srpskom jeziku bez obzira na svoju etničku i vjersku
pripadnost. S druge strane, dodala je, međunarodna je zajednica od
ove školske godine uspjela da u Federaciji BiH Bošnjaci i Hrvati
pohađaju iste škole iako po različitim programima, a nisu dopušteni
"etnički čiste" školske smjene, kako bi se učenici različitih vjera
i etničke pripadnosti međusobno mogli družiti i upoznavati.
Trodnevna konferencija kojoj prisustvuje više od 100 stručnjaka za
humanitarno pravo, predstavnika crkava, vladinih i nevladinih
ustanova završava u nedjelju.
(Hina) fl sd