ANKARA, 24. veljače (Hina) - Turska se iznenada našla u pravom vrtlogu vrlo teške i složene političke i gospodarske krize, a taj je tinjajući sindrom s teško sagledivim posljedicama, buknulo iznenada u ponedjeljak nakon neuobičajeno
oštre svađe predsjednika Ahmeta Necdeta Sezera i premijera Bulenta Ecevita.
ANKARA, 24. veljače (Hina) - Turska se iznenada našla u pravom
vrtlogu vrlo teške i složene političke i gospodarske krize, a taj je
tinjajući sindrom s teško sagledivim posljedicama, buknulo
iznenada u ponedjeljak nakon neuobičajeno oštre svađe predsjednika
Ahmeta Necdeta Sezera i premijera Bulenta Ecevita.#L#
Zbog te svađe prekinuta je sjednice Vijeća nacionalne sigurnosti
(MGK), a nastavak zasijedanja zakazan je za 26. veljače.
Šef države, kojeg po turskom Ustavu bira parlament s mandatom od
sedam godina, oštro je kritizirao široko rasprostranjenu pojavu
korupcije koja, kako je rekao, nije mimoišla i neke Ecevitove
ministre. Pri tom je, kako se pretpostavlja, najviše aludiralo na
ministra energetike Cumhura Ersumera. Njegovi ključni ljudi
uhićeni su u aferi podmićivanja pod imenom "bijela energija", ali
je ministar na opće iznenađenje ostao na svojoj dužnosti.
Prema mnogim ocjenama, pad ministra proizveo bi i pad vlade. Njegov
"domino učinak" osjetio bi se u gotovo svim sferama gospodarskog i
političkog života gotovo 70-to milijunske Turske.
Prepirka Sezera i Ecevita prenijela se, na žalost, na vrlo
osjetljivu burzu. Vrijednost novca i tržišnih papira pala je
praktički u jednom satu za oko 14 postotaka. Ta najgora financijska
kriza u posljednjih deset godina imala je teške posljedice za
obične Turke koji su praktički osiromašili preko noći. Turskoj
vladi, kako se čini, nije preostalo ništa drugo nego da u
dramatičnim okonostima proglasi devalvaciju nacionalne monete, te
uvođenje plivajućeg kursa lire.
Vrijednost dolara povećana je za 40 posto s tendencijom daljeg
porasta. Veliki broj štediša počeo je naglo povlačiti novac iz
banaka, te je zbog toga zaprijetio pravi bankrot mnogim bankama.
Zbog toga je većina bankarskih institucija u petak prekinula s
radom svojih deviznim ureda. Međunarodni monetarni fond (MMF),
koji je Turskoj već odobrio 11,5 milijardi dolara pomoći priopćio
je, u međuvremenu, kako podržava uspostavu plivajućeg kursa lire.
Potporu tom potezu turske vlade u petak je, u telefonskom razgovoru
s premijerom Ecevitom, osobno pružio i američki predsjednik George
Bush.
Međutim, turska radnička i poslovna koalicija priopćila je kako
izvršena devalvacija predstavlja dodatni teret za obične radne
ljude. Zatraženo je da se neuspješni ministri i drugi vladini
dužnosnici zamijene poslovno sposobnijim i stručnijim osobama.
Istodobno, na ulice Istanbula, Ankare i drugih turskih gradova
izašlo je na tisuće radnika i službenika. Njihovi zahtjevi se svode
na povećanje plaća, odnosno poboljšanje uvjeta života. Sve više se
čuju i zahtjevi kojima se traži ostavka Ecevitove vlade. Njima su se
pridružile i dvije najveće oporbene skupine: Stranka pravog puta
(DYP) koju predvodi biša premijerka Tansu Ciller i proislamistička
Stranka čestitosti (FP) Recai Kutana.
No, takav potez je teško izvodljiv, jer su Ecevitovi "ljevičari" u
čvrstoj sprezi s dva ostala koalicijska partnera - Strankom
nacionalističke akcije (MHP) i Domoljubnom strankom (anavatan)
bivšeg premijera Mesuta Yilmaza.
Turski tisak prepun je jetke gorčine koja se posebice odnosi na
pogoršane odnose Sezera i Ecevita. "Vi nemate pravo to činiti",
poručio je u svojoj kolumni ugledni novinar i publicista
"Milliyeta" Mehmet Ali Birand. Zatim se zapitao: "Nije li to
sramota?".
Zanimljivo je da je Ecevitova vlada 1979. također proizvela duboku
gopodarsku krizu u zemlji. Inflacija je premašila 100 postotaka.
Veliki broj građana ostao je tada preko noći bez svojih štednih
uloga. U njezin rasplet uplela se vojska koja je u rujnu 1980.
izvršila državni udar.
Tko će izaći kao pobjednik iz najnovije političke i gospodarske
drame, teško je reći. Potresi su, kako se čini, tako duboki i
složeni da pobjednika jednostavno teško može i biti.
(Hina) skon nab