ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Ove se turističke godine u hrvatskim lukama nautičkog turizma očekuje više od sto tisuća uplovljavanja inozemnih i domaćih plovila, dok je prošle godine zabilježeno gotovo 90 tisuća uplovljavanja, što
govori o povećanom interesu nautičara za Hrvatsku, istaknuto je na današnjem okruglom stolu "Održivi razvoj nautičkog turizma" na Zagrebačkom velesajmu.
ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Ove se turističke godine u hrvatskim
lukama nautičkog turizma očekuje više od sto tisuća uplovljavanja
inozemnih i domaćih plovila, dok je prošle godine zabilježeno
gotovo 90 tisuća uplovljavanja, što govori o povećanom interesu
nautičara za Hrvatsku, istaknuto je na današnjem okruglom stolu
"Održivi razvoj nautičkog turizma" na Zagrebačkom velesajmu.#L#
To ujedno upućuje i na potrebu što skorije izrade programa održivog
razvoja nautičkog turizma, rečeno je, između ostalog, na tom skupu
održanom u sklopu 10. sajma sporta i nautike na ZV-u. Okrugli stol
zajednički su organizirali Hrvatski poslovni savjet za održiv
razvoj, ZV i časopis More.
Duž hrvatske obale ima 43 marine sa 12 tisuća vezova od kojih je
trenutačno osam tisuća zauzeto. Po podacima koje je iznio direktor
Marine Punat Dragutin Žic, uz domaće većinu plovila čine ona
vlasnika iz Austrije, Italije i Njemačke, a sve je više primjetno
vraćanje nautičara koji su u ratnim godinama hrvatske vezove
zamijenili turskim ili grčkim.
Hrvatske luke nautičkog turizma među najkvalitetnijim su na
Mediteranu i to prije svega po stupnju očuvanja mora i zaštite
okoliša, te sigurnosti brodova. Upravo je to i osnova na kojoj se
može graditi dalji razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj, istaknuo
je.
Govoreći o razvoja nautičkog turizma, u sklopu Programa prostornog
uređenja RH, Goranka Radović iz Ministarstva zaštite okoliša i
prostornog uređenja naglasila je kako je ubuduće bitno marine
oblikovati u skladu s lokalnim uvjetima te tako izbjeći veće
promjene obalne konfiguracije. Dodala je kako je Hrvatska
prepoznala nautički turizam kao važan potencijal razvoja, pri čemu
treba voditi računa i o usklađivanju interesa gospodarstva i
zaštite prostora, te potrebi očuvanja prirodne, kulturne i
tradicijske vrijednosti hrvatske obale.
Na okruglom stolu govorilo se i o prihvatnim kapacitetima mora i
obale te potrebi utvrđivanja kvota koliko mogu primiti plovila.
(Hina) tam ds