ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Program investicija 15 javnih poduzeća vrijednih oko 11,5 milijardi kuna, novi model financiranja cestogradnje, modeli i nova privatizacijska politika, te mjere za financijsku konsolidaciju šest tvrtki iz
agro-industrijskog kompleksa, odluke su hrvatske Vlade s današnje tematske sjednice o razvoju i restrukturiranju pojedinih područja gospodarstva.
ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Program investicija 15 javnih poduzeća
vrijednih oko 11,5 milijardi kuna, novi model financiranja
cestogradnje, modeli i nova privatizacijska politika, te mjere za
financijsku konsolidaciju šest tvrtki iz agro-industrijskog
kompleksa, odluke su hrvatske Vlade s današnje tematske sjednice o
razvoju i restrukturiranju pojedinih područja gospodarstva.#L#
Javna će poduzeća ove godine investirati oko 11,5 milijardi kuna,
od čega 5,7 milijardi vlastitih sredstava, 3,8 milijardi
kreditnih, dok će se u Državnom proračunu osigurati dvije
milijarde. Tako će Hrvatski telekom u ovoj godini uložiti tri
milijarde kuna vlastitih sredstava, INA oko dvije milijarde,
Hrvatske željeznice 760 milijuna, dok će HEP investirati oko 100
milijuna kuna, izvijestili su članove Vlade čelnici tih tvrtki.
Ministar financija Mato Crkvenac upozorio je da investicije padaju
već 10 godina, a da je prošle godine iznosio dva posto. Kazao je da
se ove godine predviđa gospodarski rast od četiri posto, a da bi
investicije trebale porasti za 10,1 posto. Optimističnija je
procjena ministra gospodarstva Goranka Fižulića koji kaže, da bi uz
predviđene investicije javnih poduzeća i uz ulaganja ostalih
tvrtki, ove godine trebalo doći do stope investicija kojoj se teži,
a to je 12 do 13 posto brutto domaćeg proizvoda.
No, ministar javnih radova Radimir Čačić smatra da predloženi
programi investicija javnih poduzeća nisu ništa i da to omogućava
tek redovno održavanje. U ovoj se godini treba ozbiljno raditi na
projektima, a slijedeća bi mogla donijeti realne investicije u ovim
sektorima, poručuje Čačić.
Vlada je nizom zaključaka zadužila uprave javnih poduzeća da
provedu predložene programe, te zaključila da će posebnom odlukom
odrediti i u kojim će od tih poduzeća njihovu skupštinu činiti sama
Vlada, s obzirom na značajne odluke o njihovom restrukturiranju
koje će trebati donijeti. Uprave su zadužene da, ako Vlada sklopi
sporazum sa sindikatima o trogodišnjoj politici plaća, u
partnerskim odnosima sa svojim sindikatima rasprave o tom
sporazumu. A pregovori Vlade i sindikata, kako je izvijestio
zamjenik premijera Goran Granić, teku dobro i pri kraju su.
Politika plaća bila bi ograničena masom plaća, a rast bi se vezao uz
rast BDP i to 75 posto realnog rasta kada je riječ o javnim službama,
a 50 posto kada je riječ o javnim poduzećima, rekao je Granić,
dodavši da bi se i najniža plaća koja se u ovoj godini ne bi
mijenjala, vezala uz rast BDP-a.
Vlada je utvrdila i novi model organizacije i financiranja cestovne
infrastrukture. Zaključkom su resorna ministarstva zadužena da
ubrzaju programe rekonstrukcije plitvičke ceste do Splita, koja bi
mogla biti u funkciji do turističke sezone 2003.
Po novom modelu organizacije, Hrvatska uprava za ceste do 1.
travnja preoblikovala bi se u dva trgovačka društva - Hrvatske
autoceste (HAC) i Hrvatske ceste (HC).
Za financiranje HAC-a Vlada će i zakonskim izmjenama predložiti
financiranje povećanjem trošarina na naftne derivate, i to 40 lipa
po litri u ovoj godini s tim da bi se to u idućoj povećalo za 10 lipa.
Društvo HC trebalo bi početi s radom 1. travnja i u ovoj bi se godini
financiralo iz državnog proračuna. Investicije u izgradnju i
održavanje cesta u ovoj godini planirana su u iznosu od 3,2
milijarde kuna, a do 2004. u iznosu od oko 16 milijardi kuna.
Brza, učinkovita i transparentna privatizacija cilj su nove
privatizacijske politike i modela privatizacije državnog
portfelja objedinjenog u Hrvatskom fondu za privatizaciju. Vlada
je danas podržala prijedlog deset modela privatizacije, a za 15
dana pred njom bi se trebao naći i novi zakonski prijedlog o
privatizaciji.
U portfelju HFP-a raspoloživom za privatizaciju su 1.404 dionička
društva (od čega u 489 država ima više od 50 posto udjela),
nominalne vrijednosti 26,6 milijardi kuna. Taj bi se portfelj, uz
posebnu pažnju turističkim poduzećima, privatizirao putem deset
modela - podmirenjem kapitalnih izdataka, dodjelom bez naknade
invalidima i obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, ili javnim
prikupljanjem ponuda, javnom dražbom, putem ESOP programa
(radničko dioničarstvo), privatizacijom u stečaju. Posebnu
pozornost ministara izazvao je model prodaje dionica s popustom
zaposlenicima, odnosno model malog dioničarstva. Za to se posebno
zalaže ministar europskih integracija Ivan Jakovčić predlažući da
se najprije ponudi taj model, a tek nakon toga odobri neki drugi.
Jedan od modela je i privatizacija uz angažman savjetnika, a kako je
zaključila Vlada, tim će se modelom privatizirati niz turističkih
tvrtki, brodogradilišta, Željezara Sisak, "Đuro Đaković" i
Elektro-industrija "Končar".
U roku 45 dana država i ostali vjerovnici trebali bi sustavno
provesti mjere za financijsku konsolidaciju šest poljoprivrednih
tvrtki koje su danas predložene. Riječ je o mjerama za PIK Vrbovec,
Orahovicu, Jasinje iz Slavonskog Broda, vukovarski VUPIK, Belje iz
Darde i "Đakovšitinu", čija su dugovanja dosegnula 2,2 milijarde
kuna. Vlada predlaže da država, banke, dobavljači i zaposleni, dio
toga otpišu, reprogramiraju ili dokapitaliziraju.
U svim se odnosima prema radnicima prijedlog mjera postavlja na
isti način - da oni koji ostaju u radnom odnosu svoja potraživanja
pretvore u vlasnički ulog ili to dokapitaliziraju, dok bi se onima
koji ostaju bez posla podmirile sve obveze - i plaće i otpremnine i
slično, ističu iz resornog Ministarstva poljoprivrede.
Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglašava, da paralelno s
konsolidacijom, resorno ministarstvo i HFP trebaju probati naći
strateškog partnera za ta poduzeća.
(Hina) bn/bm sšh