SVIJET U 16 SATI

ZAGREB; 22. veljače (Hina) EISENSTADT - Hrvatska i Austrija su dvije europske zemlje koje imaju sve razloge za suradnju, a hrvatska nacionalna manjina u Austriji je most za suradnju dviju zemalja, rekao je u četvrtak u Železnom (Eisenstadt) u Austriji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Trećeg dana posjeta Austriji Mesić je zajedno s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom doputovao u Gradišće (Burgenland) pokrajinu gdje prema popisu iz 1991. živi više od 26 tisuća gradišćanskih Hrvata, a procjenjuje se da je taj broj za 10 do 15 tisuća veći. "I Austrija i Hrvatska smatraju nacionalne manjine mostom za suradnju, a ne pravom za proširenje svojeg teritorija", rekao je Mesić. "Upravo Hrvati u Gradišću pokazali su da mogu biti lojalni građani svoje domovine Austrije i da mogu poštivati i voljeti svoju pra- domovinu", rekao je predsjednik Mesić. ZAGREB - Novi veleposlanik SAD u Hrvatskoj Lawrence Rossin u četvrtak je posjetio Srpsko narodno vijeće, gdje je s predsjednikom dr. Miloradom Pupovcem razgovarao o položaju srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj kao i o problemima s kojima se suočava u procesu reintegracije. Pupovac je, kako je priopćeno iz SNV-a, posebno naglasio probleme oko povratka imovine što je osnovna zapreka bržem povratku izbjeglica. Američki veleposlanik obećao je pomoć svoje vlade u procesu povratka izbjeglica kao i podršku srpskoj zajednici u ostvarivanju njezinih manjinskih i građanskih prava. SARAJEVO - Glasnogovornica stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) Susan Gray odbacila je u četvrtak tvrdnje hrvatskih medija a posebice "Slobodne Dalmacije" da SFOR snosi odgovornost za zagađenje Mljetskog i Malostonskog zaljeva koje je opaženo u proteklim danima. "Želim istaknuti kako SFOR strogo poštuje pravila koja propisuju način zaštite okoliša", izjavila je Gray na konferenciji za novinstvo u Sarajevu i dodala da SFOR posebice vodi računa o načinu odlaganja i skladištenja potencijalno opasnog materijala koji se nikada ne miješa s klasičnim otpadom. SARAJEVO - Bosna i Hercegovina tri mjeseca po održavanju općih izbora u studenom 2000. godine dobila je novu vladu kojoj je na čelu član Socijaldemokratske partije (SDP) Božidar Matić. Zastupnički dom Parlamenta BiH na sjednici održanoj u četvrtak u Sarajevu potvrdio je Matićevu kandidaturu za predsjedatelja Vijeća ministara BiH na temelju prijedloga što ga je 14. veljače usvojilo državno Predsjedništvo. Božidar Matić (63) doktor je tehničkih znanosti, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH (ANUBiH).Prije rata bio je dugogodišnji direktor sarajevskog "Energoinvesta". SARAJEVO - Zastupnici iz reda Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ) napustili su u četvrtak sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta BiH sazvanu kako bi se glasovalo o kandidaturi Božidara Matića za predsjedatelja Vijeća ministara te zemlje. U kraćoj raspravi vođenoj nakon što je Matić izložio mogući program rada Vijeća ministara, predstavnici HDZ-a Miro Grabovac Titan i Ivo Andrić Lužanski, izjavili su kako mandatar nije odgovorio na mnoga pitanja o tome kako popraviti sadašnje stanje u zemlji i prebacili Matiću da je prihvaćanjem kandidature na sebe preuzeo veliku odgovornost jer iza njega navodno ne stoji većina Hrvata u BiH. KAMENSKO (BiH) - U nazočnosti visokih predstavnika BiH, Federacije BIH i Republike Srpske te visokih dužnosnika UN-a i drugih međunarodnih organizacija uspostavljena je u četvrtak državna granična služba BiH na graničnom prijelazu Kamensko između BiH i Hrvatske, na cesti Sinj-Livno. Ploču s državnim obilježjima ovog graničnog prijelaza na kojoj latinicom, ćirilicom i na engleskom piše: "Dobro došli u BiH" otkrili su izaslanik glavnog tajnika UN-a za BiH Jacques Paul Klein i Ante Valenta, predsjednik Državne komisije za granice BiH. MOSTAR - Dosadašnji dogradonačelnik Mostara Neven Tomić u četvrtak je na sjednici Gradskog vijeća službeno preuzeo dužnost gradonačelnika Mostara. Tomić je na toj dužnosti zamijenio dosadašnjeg gradonačelnika Safeta Oručevića, koji je potvrdio svoju ostavku najavljenu početkom tjedna. Oručević je rekao kako je ostavku podnio zbog političkih razloga da bi procesi u Mostaru tekli brže i efikasnije. Nakon Daytonskog sporazuma u Mostaru su se svakih godinu dana na dužnosti gradonačelnika i dogradonačelnika smjenjivali Hrvat i Bošnjak. BEOGRAD - Srpski press centar u Bujanovcu, na jugu Srbije, priopćio je u četvrtak da je skupina Albanaca pokušala oteti koordinatora vlada Jugoslavije i Srbije za tu regiju Nebojšu Čovića. Ne navodeći pojedinosti izgreda u priopćenju se tvrdi da su "albanski ekstremisti" pokušali oteti Čovića i njegove suradnike, ali da je to onemogućeno intervencijom srbijanskih specijalnih postrojbi. Januz Musliu, politički predstavnik Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca izjavio je da tvrdnje press centra "nemaju veze sa stvarnošću". ATENA - Grčka je u četvrtak priopćila da će zatražiti jaču prisutnost Europske unije u nemirnoj južnoj Srbiji, što je dio predloženog paketa mjera za prekid nasilja u tom području. U priopćenju grčkog ministarstva vanjskih poslova navodi se isto tako da bi NATO trebao biti glasniji u svojoj osudi aktivnosti naoružanih albanskih gerilskih skupina. "Prisutnost EUMM-a (Promatračke misije Europske unije) u južnoj Srbiji mora biti hitno uspostavljena i operativna", navodi se u priopćenju. WASHINGTON - Službeni Washington je vrlo suzdržano reagirao na ruski prijedlog o sustavu proturaketne obrane koji bi trebao biti odgovor na američke planove o izgradnji nacionalne raketne obrane (NMD). U Pentagonu kažu kako žele podrobnije proučiti ruski prijedlog a glasnogovornik, admiral Craig Quigley zadovoljan je "što su i Rusi uočili da postoji opasnost od raketa i oružja za masovno uništavanje". Američki diplomati i vojnici uočavaju da ruski prijedlog nije zamjena za NMD jer njime nije ponuđena proturaketna zaštita za SAD. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov ocijenio je u četvrtak da sporazum o antibalističkim raketama (ABM) ostaje temelj strateške stabilnosti u svijetu, ponavljajući tako rusko protivljenje američkom projektu proturaketnog štita, prenosi agencija Interfax. Sporazum potpisan između Moskve i Washingtona 1972. godine "nije zastario i on ostaje i dalje glavni čimbenik za jamstvo strateške stabilnosti u svijetu", kazao je ruski ministar. PRAG - Glavni tajnik NATO-a George Robertson zatražio je u četvrtak od Češke i ostalih novih članica NATO-a da prodube reforme svojih oružanih snaga kako bi se omogućilo glatko proširenje Sjevernoatlantskog saveza u budućnosti. Robertson je rekao u Pragu novinarima da je poručio najvišim češkim političarima da bi se trebali držati svojeg obećanja o moderniziranju oružanih snaga kako bi se one uskladile sa standardima NATO-a. Česi su povećali obrambenu potrošnju na obećanih 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda, ali Poljska i Mađarska troše 1,95 odnosno 1,6 posto BDP-a na obranu, što je manje od ciljanih 2,1 posto. MOSKVA - Donji dom ruskog parlamenta (Duma) pozvao je u četvrtak ruskog predsjednika Vladimira Putina da dokumentom osudi američke i britanske zračne udare na Irak, a Moskva je istodobno pozdravila skoru obnovu razgovora između UN-a i Bagdada. Zastupnici Dume su gotovo jednoglasno zatražili od Putina da objavi "posebnu izjavu o tome da SAD kontinuirano koristi silu protiv Iraka, bez savjetovanja s Vijećem sigurnosti UN-a". Duma je predložila ruskom predsjedniku da u svojoj izjavi istakne "beskorisnost zadržavanja međunarodnih ekonomskih sankcija protiv Iraka". AMAN - Irački ministar vanjskih poslova Mohamed Said al Sahaf izjavio je u četvrtak da će glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu iznijeti dokaze da njegova država na posjeduje oružje za masovno uništenje. Sahaf bi u petak trebao posjetiti New York, gdje će 26. i 27. veljače razgovarati s Annanom. "Pitanje povratka inspektora UN-a i Iraka utemeljeno je na tvrdnjama prema kojima Irak posjeduje oružje za masovno uništenje", istaknuo je irački ministar rekavši da "ima dokaze kojima će pokazati da su te tvrdnje neutemeljene". SLEPTOVSK - Čečenski pobunjenici su priopćili u četvrtak da su ubili deset ruskih vojnika u posljednja 24 sata u Čečeniji, u kojoj su Rusi pojačali sigurnosne mjere zbog straha od novih incidenata uoči 47. godišnjice Staljinovih deportacija Čečena. Ruske snage tvrde da je u posljednja 24 sata ubijeno sedam čečenskih boraca, te da su ranjena četiri ruska policajca. Datum, 23. veljače dvostruko je simboličan: osim deportacija 1944. kada je Staljin pod optužbom za suradnju s Nijemcima poslao oko 650 tisuća Čečena i Inguša u Sibir i središnju Aziju, taj je dan i državni praznik u Rusiji u spomen na "branitelje domovine". ANKARA - Vrijednost turske lire pala je u četvrtak u odnosu na dolar 36 posto i to usred dana nakon vladine odluke da napusti stabilni tečaj. Dolar se u Turskoj u srijedu navečer razmjenjivao za 689.000 lira, u četvrtak ujutro za 880.000 lira, a poslijepodne za 1.072.000 lira. Suočena s monetarnom krizom koja je povezana s političkom krizom, Turska je otvorila put devalvaciji napuštajući sustav stabilnog tečaja koji je uspostavljen 1999. godine u skladu s dogovorom ostvarenim s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u borbi protiv inflacije. HEBRON - Palestinska policija uhitila je dva Palestinca za koje sumnja da stoje iza eksplozije bombe u Hebronu u četvrtak, koju su izraelske snage sigurnosti nazvale "nesrećom na radu". Policija je priopćila da istražuje eksploziju u palestinskom dijelu podijeljenog grada na Zapadnoj obali u kojoj nitko nije ozlijeđen. Izraelske snage sigurnosti priopćile su da je bomba zbog pogreške eksplodirala prerano te da je trebala biti upotrijebljena za napad na izraelske ciljeve. PRAG - Češki predsjednik Vaclav Havel, koji je hospitaliziran od 12. veljače nakon pogoršanja kroničnog bronhitisa, "nema temperaturu i njegovo zdravstveno stanje je stabilizirano", izjavio je u četvrtak njegov liječnik Ilja Kotik. Liječnici su utvrdili novo poboljšanje respiratornih funkcija kod predsjednika Havela, dodao je Kotik. TOKIO - Japanski aktivisti održali su u četvrtak prosvjed u središtu Tokija, zahtijevajući odlazak američkih marinaca nakon niza navodnih zločina u koje su umiješani američki vojnici i nedavnog incidenta u kojem je američka nuklearna podmornica potopila japanski brod. Prosvjednici, članovi kršćanskih mirovnih organizacija i skupina koje se protive američkoj vojnoj prisutnosti u Japanu, uručili su američkom dužnosniku u veleposlanstvu pismo za predsjednika Georgea W. Busha u kojem se od njega traži da poduzme korake za odlazak američkih vojnika s japanskog otoka Okinawe. (Hina) rt