RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 21.2.01.O NATO-U

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 21. II. 2001. Moskvu nitko nije zvao u NATO "Moguće širenje NATO-a i planovi Sjedinjenih Država za uspostavu nacionalnog sustava proturaketne obrane (NPRO), dva su glavna problema koji danas muče Rusiju na međunarodnom polju. Takav se zaključak može izvući iz rezultata jučerašnjih pregovora glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza Georgea Robertsona u Moskvi. Upravo je ta pitanja, kojima će se Moskva ove godine baviti, još u siječanjskom broju priloga 'Dipkurjea NG' predvidio 'NG'. Jučer je na pregovorima s Robertsonom u Kremlju zapravo to isto rekao predsjednik RF-a Vladimir Putin. Ovaj posjet Robertsona Moskvi važan je ponajprije zbog otvaranja NATO-ova obavještajnog ureda u Rusiji. Uostalom, taj je korak prilično simboličan, jer pokazuje da Moskva i Savez pokušavaju poboljšati međusobne odnose koji su se ozbiljno pogoršali nakon bombardiranja Jugoslavije u ožujku 1999. (prisjetimo se da je tada zatvoreno NATO-ov ured u Moskvi, a njegovi suradnici protjerani iz Rusije). No glavno postignuće pregovora ruskih čelnika s glavnim tajnikom Saveza (on se osim Putina susreo s ministrom vanjskih poslova i s ministrom obrane, tajnikom Vijeća RF-a za sigurnost i čelnikom ministarstva za izvanredna stanja) nije u simboličnom, već u sadržajnom smislu. Jučerašnji je dan Robertsonova posjeta obilovao važnim događajima i izjavama. Pritom su, kako se čini, izjavu o mogućem ulasku Rusije u NATO pogrješno protumačili, kako zastupnici Državne dume, na susretu s kojima je Robertson i dao tu izjavu, tako i čitav niz ruskih glasila koja su dodatno 'dotjerala' izjavu do senzacije. Val je pokrenuo voditelj dumskog odbora za međunarodnu politiku Dmitrij Rogozin, koji je iznio Robertsonovo mišljenje o članstvu RF-a u NATO-u. Kako prenosi Interfaks, 'Rusiju treba primiti u NATO', rekao je Robertson prema Rogozinovim riječima. Za tu su se izjavu uhvatili. Ipak, sam se Rogozin ispravio: 'Ili, govoreći točnije, Robertson je rekao: Nikada nisam odbacio mogućnost da Rusija uđe u NATO'. Točnije, nitko to nije odbacivao, budući da sama koncepcija Saveza predviđa da u nj može ući bilo koja demokratska država koja odgovara po zemljopisnim pokazateljima. Ipak, Robertson ni ovaj put nije pozvao Rusiju u NATO. To je još jednom potvrdio tijek pregovora u Kremlju. Širenje NATO-a i ulazak baltičkih država u Savez, ruska je strana opet protumačila kao prijetnju. Što se tiče stvaranja općeeuropske nestrateške proturaketne obrane, tu su strane zapravo razmijenile prijedloge o uspostavi takvog sustava koji u Moskvi smatraju alternativom za američke planove za uspostavu nacionalnog američkog proturaketnog štita. Taj je rezultat - početak izravnog i otvorenog dijaloga o suradnji na tom polju - doista važan i daje povoda da se nadamo kako će ruski položaj u raspri s SAD-om ojačati. Zanimljivo je da je kongresmen- republikanac Curt Wendel koji je bio član američkog izaslanstva, priopćio da je Putinu donio neke prijedloge Georgea Busha o suradnji u izgradnji strateškog sustava proturaketne obrane. Čini se da je to otvoreno ispitivanje ruskog mišljenja: ako Moskva pristane na dijalog o uspostavi NPRO-a zajedno s SAD-om, onda više neće moći napadati Washington zbog stvaranja NPRO-a. A posao na stvaranju vlastitog NPRO-a Amerikanci zamišljaju puno jasnije od suradnje s Rusijom na tom području. Ako uopće o zajedničkoj obrani s RF-om mogu razmišljati protiv ofenzivnog potencijala same Rusije", pišu Dmitrij Gornostaev i Mihail Hodarenok.