FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 21. veljače (Hina)ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte objavila je u srijedu u Haagu da će prepustiti hrvatskom pravosuđu vođenje svih postupaka koji bi se mogli voditi protiv odbjeglog hrvatskog generala Mirka Norca. "U svjetlu činjenice da nikakva optužnica protiv Norca nije podignuta i na temelju odredbe 9. Pravila suda o postupku i dokazima tužiteljica je odlučila ne tražiti prepuštanje slučaja ICTY-ju", piše u priopćenju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) objavljenog u srijedu u Haagu. U priopćenju se navodi da je glavna tužiteljica primila na znanje da je hrvatsko pravosuđe nedavno započelo krivičnu istragu protiv umirovljenog generala Mirka Norca zbog navodnih zločina počinjenih u Gospiću u 1991.BEČ - Hrvatska treba procesuirati sve slučajeve osumnjičene za ratne zločine pa Haaški sud neće imati razloga preuzimati na sebe taj posao nego će ga prepustiti Hrvatskoj, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu u Beču. Hrvatski novinari su zamolili predsjednika Mesića, koji boravi u trodnevnom posjetu Austriji, da komentira najnovija jamstva koja je Haaški sud dao Hrvatskoj da neće tražiti preuzimanje procesuiranja slučaja generala Mirka Norca. "Mi to stalno tvrdimo, da ako Hrvatska
ZAGREB, 21. veljače (Hina) ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte objavila je u srijedu u Haagu da će prepustiti hrvatskom pravosuđu vođenje svih postupaka koji bi se mogli voditi protiv odbjeglog hrvatskog generala Mirka Norca. "U svjetlu činjenice da nikakva optužnica protiv Norca nije podignuta i na temelju odredbe 9. Pravila suda o postupku i dokazima tužiteljica je odlučila ne tražiti prepuštanje slučaja ICTY-ju", piše u priopćenju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) objavljenog u srijedu u Haagu. U priopćenju se navodi da je glavna tužiteljica primila na znanje da je hrvatsko pravosuđe nedavno započelo krivičnu istragu protiv umirovljenog generala Mirka Norca zbog navodnih zločina počinjenih u Gospiću u 1991. BEČ - Hrvatska treba procesuirati sve slučajeve osumnjičene za ratne zločine pa Haaški sud neće imati razloga preuzimati na sebe taj posao nego će ga prepustiti Hrvatskoj, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu u Beču. Hrvatski novinari su zamolili predsjednika Mesića, koji boravi u trodnevnom posjetu Austriji, da komentira najnovija jamstva koja je Haaški sud dao Hrvatskoj da neće tražiti preuzimanje procesuiranja slučaja generala Mirka Norca. "Mi to stalno tvrdimo, da ako Hrvatska procesuira sve slučajeve gdje je netko osumnjičen za ratni zločin, da će najvjerojatnije Haaški sud to prihvatiti, ovisno o tome koliko ćemo mi poštivati zakone", rekao je predsjednik Mesić. BEČ - Hrvatska želi strateško gospodarsko partnerstvo s Austrijom kako bi privukla austrijski kapital i ostvarila zajednički nastup gospodarstava dviju zemalja na trećim tržištima, rekao je u srijedu u Beču hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. "Hrvatska svakako želi strateško partnerstvo, jer oskudijeva u kapitalu", rekao je Mesić na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje kako gleda na austrijsku ideju o strateškom partnerstvu. "Mi želimo suradnju na jednom višem stupnju, ne samo suradnju u kupovini i prodaji, nego i u strategiji razvoja i jedne i druge strane", rekao je Mesić dodavši da tržišta dviju zemalja moraju biti međusobno otvorena, ali i da poslovni partneri iz Hrvatske i Austrije trebaju biti usmjereni na zajednički nastup na trećim tržištima. BERLIN - Prihvat hrvatskih povratnika i konkretni problemi s tim u vezi bili su tema jučerašnjeg skupa njemačkih i hrvatskih stručnjaka u Berlinu, na kojem je hrvatsko izaslanstvo vodio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RH Žarko Katić. Radni skup Komisije stručnjaka peta je sjednica održana na temelju njemačko- hrvatskog "Sporazuma o prihvatu povratnika". Kako se doznaje iz hrvatskog veleposlanstva u Njemačkoj, tijekom vrlo otvorenog razgovora postignuta je suglasnost oko važnih pitanja prihvata hrvatskih državljana koji moraju napustiti SR Njemačku, njihova zdravstvenog zbrinjavanja kao i važnog segmenta spajanja članova obitelji. LJUBLJANA - Podjela nekada zajedničkih arhiva u Beogradu jedno je od kompleksnih pitanja kojima se bave stručnjaci za sukcesiju država nastalih na prostoru bivše SFRJ koji su se u srijedu okupili u Ljubljani. Zajedničku arhivu nepotrebno je fizički dijeliti, stajalište je sadašnje vlade SRJ, ali bi sve nasljednice ubuduće morale imati pristup do dokumenata. "SFRJ je odumrla država, ali njezini arhivi moraju biti sačuvani na jednom mjestu. Tko to želi može već od sutra imati slobodan pristup do arhiva, a može se ustanoviti i zajedničko tijelo koje bi za arhive brinulo", izjavio je u stanci ljubljanskog sastanka sukcesijskih pregovarača država nasljednica Dobrosav Mitrović, predstavnik SR Jugoslavije. MOSTAR - Stabilizacijske snage u BiH (SFOR) "prvo će zaštititi povratnike i lokalno stanovništvo, a zatim i sebe budu li napadnute", izjavio je u srijedu glasnogovornik SFOR- ove višenacionalne divizije za jugoistočni sektor Jorg Lehmann, zamoljen da prokomentira napis iz banjalučkih "Nezavisnih novina" od srijede po kojem HDZ BiH navodno priprema napad na SFOR. Pozivajući se na povjerljive izvore, list ističe kako je glavni kreator svih potresa koji su se dogodili proteklih dana u susjednoj Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bivši Tuđmanov savjetnik Ivić Pašalić te dodaje kako je "cilj izazivanja nemira kako bi HDZ i njegova ispostava u BiH imali prostora za djelovanje". BEOGRAD - Koordinator vlada Jugoslavije i Srbije za jug Srbije Nebojša Čović izjavio je u srijedu da NATO "neće biti posrednik" u pregovorima srbijanske i albanske stranke o krizi na jugu Srbije. Poslije susreta u Bujanovcu s visokim predstavnicima NATO, OESS i EU, Čović je kazao kako tijekom razgovora "nije bilo razlika". On nije precizirao hoće li posrednici možda biti predstavnici OESS i EU, ali je kazao da su predstavnici NATO imali "konstruktivne primjedbe koje ne mijenjaju nijedan detalj programa". Predstavnik vlasti u Beogradu nije bio toliki optimist kao proteklih dana glede jugoslavenskog zahtjeva za sužavanjem zone kopnene sigurnosti između Srbije i Kosova s 5 na 1 km. "Oko toga moramo postupno raditi kako se ne bi izazvali dodatni problemi", rekao je Čović. PRIŠTINA - Međunarodne mirovne snage KFOR-a nisu našle naoružane uniformirane osobe u pograničnoj zoni Kosova i Makedonije, na koje ih je upozorila vlada iz Skoplja, izjavio je u srijedu u Prištini glasnogovornik KFOR-a Richard Heffer. "Prije dva dana smo dobili informaciju iz Makedonije kako je skupina od 150 ljudi, naoružanih i u crnim odorama, primijećena kako pokušava prijeći kosovsko- makedonsku granicu. KFOR je vrlo ozbiljno shvatio upozorenje makedonske vlade i odmah počeo pretraživati cijelo područje, ali nikog nije vidio", rekao je Heffer. SKOPJE - Predsjednik Makedonije Boris Trajkovski u srijedu je razgovarao sa zapovjednikom međunarodnih snaga na Kosovu generalom Carlom Cabigiosuom o zaoštrenom stanju na makedonsko- jugoslavenskoj granici prema Kosovu. Makedonski predsjednik izrazio je zabrinutost najnovijim razvojem. Složivši se da je zabrinutost opravdana, general Cabigiosu je najavio da će KFOR poduzeti posebne aktivnosti za ophodnju terena pojačane zračnim nadzorom. PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je, nakon što je u utorak donio odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, da je taj potez potvrda istinskih zalaganja aktualne crnogorske vlasti da maksimalno pridonese jačanju političke stabilnosti u Crnoj Gori. Kako u srijedu prenose crnogorski mediji, Đukanović je u razgovoru s britanskim veleposlanikom u Beogradu Charlesom Crawfordom rekao da je odluka o izvanrednim izborima, zajedno s inicijativom crnogorske vlade za reguliranjem odnosa sa Srbijom, "transparentan pokazatelj spremnosti Crne Gore da jača procese reforme i demokratizacije i da pruži puni doprinos o čuvanju mira i stabilnosti u regiji". NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a potvrdilo je u predsjedničkoj izjavi da uspješan proces očuvanja mira treba usklađeno obuhvatiti niz političkih, razvojnih i humanitarnih aktivnosti, kao i onih kojima se promiču ljudska prava. Vijeće je u proteklih petnaestak dana održalo nekoliko tematskih sjednica, a prošlog tjedna je čelništvo UN-a u New Yorku organiziralo i dvodnevni sastanak s predstavnicima vodećih regionalnih organizacija kako bi se cjelovito raspravilo pitanje očuvanja i izgradnje mira, kao jedna od najvažnijih zadaća svjetske organizacije. MOSKVA - Šestorica ruskih i proruskih čečenskih policajaca ubijena su u posljednja 24 sata u Groznom, objavile su u srijedu ruske agencije. Četvorica ubijenih, čečenski suradnici ruske policije, ubijeni su u zasjedi, a dvojica ruskih policajaca poginula su kada je njihovo vozilo u Groznom naletjelo na minu, javljaju agencije. Čečenski pobunjenici u utorak su u 17 navrata napali ruske položaje u Čečeniji, a u sukobima u klancu Argun poginulo je sedam Čečena, priopćilo je rusko zapovjedništvo u Čečeniji. WUPPERTAL - Njemački sud u Wuppertalu osudio je na zatvorske kazne četvoricu skinheadsa optuženih za napad Molotovljevim koktelima na zgradu prepunu azilanata. Četvorica mladića, starih između 20 i 23 godine, osuđeni su na zatvorske kazne od četiri i pol do deset godina. Iako nitko od 36 stanovnika napadnute zgrade nije ozlijeđen u nastalom požaru, sud u obrazloženju razmjerno stroge presude navodi da su optuženi motivirani rasnom mržnjom imali namjeru počiniti ubojstvo. SAO PAOLO - Pobuna u zatvoru u brazilskoj državi Sao Paolo okončana je u srijedu, priopćila je brazilska policija. Policija je preuzela kontrolu nad zatvorom Pirajui 1 nakon što je 800 zatvorenika oslobodilo sedam čuvara i vratilo se u svoje ćelije.Zatočeni čuvari su pušteni neozlijeđeni, a u pobuni je smrtno stradao jedan zatvorenik, kojeg je u svađi nožem ubio njegov kolega. Pobuna u zatvoru Pirajui 1 trajala je 15 sati. ANKARA - Turski premijer Bulent Ecevit rekao je u srijedu da će nastaviti surađivati s predsjednikom Ahmetom Necdetom Sezerom unatoč "ozbiljnim razlikama" koje ih udaljuju i koje su dovele do krize bez presedana u vrhu turske države. "Postoje ozbiljne razlike između mene i predsjednika u pitanjima politike i funkcioniranja države", rekao je Ecevit zastupnicima svoje Stranke demokratske ljevice. "Međutim, moramo živjeti s razlikama...Moramo prije svega zajamčiti funkcioniranje države", dodao je. Ipak, Ecevit je naglasio da u suradnji s predsjednikom države nedostaje harmonije. (Hina) dh dh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙