ZAGREB, 21. veljače (Hina)ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte objavila je u srijedu u Haagu da će prepustiti hrvatskom pravosuđu vođenje svih postupaka koji bi se mogli voditi protiv odbjeglog hrvatskog generala Mirka
Norca. "U svjetlu činjenice da nikakva optužnica protiv Norca nije podignuta i na temelju odredbe 9. Pravila suda o postupku i dokazima tužiteljica je odlučila ne tražiti prepuštanje slučaja ICTY-ju", piše u priopćenju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) objavljenog u srijedu u Haagu. U priopćenju se navodi da je glavna tužiteljica primila na znanje da je hrvatsko pravosuđe nedavno započelo krivičnu istragu protiv umirovljenog generala Mirka Norca zbog navodnih zločina počinjenih u Gospiću u 1991.BEČ - Hrvatska treba procesuirati sve slučajeve osumnjičene za ratne zločine pa Haaški sud neće imati razloga preuzimati na sebe taj posao nego će ga prepustiti Hrvatskoj, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu u Beču. Hrvatski novinari su zamolili predsjednika Mesića, koji boravi u trodnevnom posjetu Austriji, da komentira najnovija jamstva koja je Haaški sud dao Hrvatskoj da neće tražiti preuzimanje procesuiranja slučaja generala Mirka Norca. "Mi to stalno tvrdimo, da ako Hrvatska
ZAGREB, 21. veljače (Hina)
ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte objavila je u
srijedu u Haagu da će prepustiti hrvatskom pravosuđu vođenje svih
postupaka koji bi se mogli voditi protiv odbjeglog hrvatskog
generala Mirka Norca. "U svjetlu činjenice da nikakva optužnica
protiv Norca nije podignuta i na temelju odredbe 9. Pravila suda o
postupku i dokazima tužiteljica je odlučila ne tražiti prepuštanje
slučaja ICTY-ju", piše u priopćenju Međunarodnog suda za ratne
zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) objavljenog
u srijedu u Haagu. U priopćenju se navodi da je glavna tužiteljica
primila na znanje da je hrvatsko pravosuđe nedavno započelo
krivičnu istragu protiv umirovljenog generala Mirka Norca zbog
navodnih zločina počinjenih u Gospiću u 1991.
BEČ - Hrvatska treba procesuirati sve slučajeve osumnjičene za
ratne zločine pa Haaški sud neće imati razloga preuzimati na sebe
taj posao nego će ga prepustiti Hrvatskoj, rekao je hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić u srijedu u Beču. Hrvatski novinari su
zamolili predsjednika Mesića, koji boravi u trodnevnom posjetu
Austriji, da komentira najnovija jamstva koja je Haaški sud dao
Hrvatskoj da neće tražiti preuzimanje procesuiranja slučaja
generala Mirka Norca. "Mi to stalno tvrdimo, da ako Hrvatska
procesuira sve slučajeve gdje je netko osumnjičen za ratni zločin,
da će najvjerojatnije Haaški sud to prihvatiti, ovisno o tome
koliko ćemo mi poštivati zakone", rekao je predsjednik Mesić.
BEČ - Hrvatska želi strateško gospodarsko partnerstvo s Austrijom
kako bi privukla austrijski kapital i ostvarila zajednički nastup
gospodarstava dviju zemalja na trećim tržištima, rekao je u srijedu
u Beču hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. "Hrvatska svakako želi
strateško partnerstvo, jer oskudijeva u kapitalu", rekao je Mesić
na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje kako gleda na
austrijsku ideju o strateškom partnerstvu. "Mi želimo suradnju na
jednom višem stupnju, ne samo suradnju u kupovini i prodaji, nego i
u strategiji razvoja i jedne i druge strane", rekao je Mesić dodavši
da tržišta dviju zemalja moraju biti međusobno otvorena, ali i da
poslovni partneri iz Hrvatske i Austrije trebaju biti usmjereni na
zajednički nastup na trećim tržištima.
BERLIN - Prihvat hrvatskih povratnika i konkretni problemi s tim u
vezi bili su tema jučerašnjeg skupa njemačkih i hrvatskih
stručnjaka u Berlinu, na kojem je hrvatsko izaslanstvo vodio
pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RH Žarko Katić. Radni skup
Komisije stručnjaka peta je sjednica održana na temelju njemačko-
hrvatskog "Sporazuma o prihvatu povratnika". Kako se doznaje iz
hrvatskog veleposlanstva u Njemačkoj, tijekom vrlo otvorenog
razgovora postignuta je suglasnost oko važnih pitanja prihvata
hrvatskih državljana koji moraju napustiti SR Njemačku, njihova
zdravstvenog zbrinjavanja kao i važnog segmenta spajanja članova
obitelji.
LJUBLJANA - Podjela nekada zajedničkih arhiva u Beogradu jedno je
od kompleksnih pitanja kojima se bave stručnjaci za sukcesiju
država nastalih na prostoru bivše SFRJ koji su se u srijedu okupili
u Ljubljani. Zajedničku arhivu nepotrebno je fizički dijeliti,
stajalište je sadašnje vlade SRJ, ali bi sve nasljednice ubuduće
morale imati pristup do dokumenata. "SFRJ je odumrla država, ali
njezini arhivi moraju biti sačuvani na jednom mjestu. Tko to želi
može već od sutra imati slobodan pristup do arhiva, a može se
ustanoviti i zajedničko tijelo koje bi za arhive brinulo", izjavio
je u stanci ljubljanskog sastanka sukcesijskih pregovarača država
nasljednica Dobrosav Mitrović, predstavnik SR Jugoslavije.
MOSTAR - Stabilizacijske snage u BiH (SFOR) "prvo će zaštititi
povratnike i lokalno stanovništvo, a zatim i sebe budu li
napadnute", izjavio je u srijedu glasnogovornik SFOR- ove
višenacionalne divizije za jugoistočni sektor Jorg Lehmann,
zamoljen da prokomentira napis iz banjalučkih "Nezavisnih novina"
od srijede po kojem HDZ BiH navodno priprema napad na SFOR.
Pozivajući se na povjerljive izvore, list ističe kako je glavni
kreator svih potresa koji su se dogodili proteklih dana u susjednoj
Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bivši Tuđmanov savjetnik
Ivić Pašalić te dodaje kako je "cilj izazivanja nemira kako bi HDZ i
njegova ispostava u BiH imali prostora za djelovanje".
BEOGRAD - Koordinator vlada Jugoslavije i Srbije za jug Srbije
Nebojša Čović izjavio je u srijedu da NATO "neće biti posrednik" u
pregovorima srbijanske i albanske stranke o krizi na jugu Srbije.
Poslije susreta u Bujanovcu s visokim predstavnicima NATO, OESS i
EU, Čović je kazao kako tijekom razgovora "nije bilo razlika". On
nije precizirao hoće li posrednici možda biti predstavnici OESS i
EU, ali je kazao da su predstavnici NATO imali "konstruktivne
primjedbe koje ne mijenjaju nijedan detalj programa". Predstavnik
vlasti u Beogradu nije bio toliki optimist kao proteklih dana glede
jugoslavenskog zahtjeva za sužavanjem zone kopnene sigurnosti
između Srbije i Kosova s 5 na 1 km. "Oko toga moramo postupno raditi
kako se ne bi izazvali dodatni problemi", rekao je Čović.
PRIŠTINA - Međunarodne mirovne snage KFOR-a nisu našle naoružane
uniformirane osobe u pograničnoj zoni Kosova i Makedonije, na koje
ih je upozorila vlada iz Skoplja, izjavio je u srijedu u Prištini
glasnogovornik KFOR-a Richard Heffer. "Prije dva dana smo dobili
informaciju iz Makedonije kako je skupina od 150 ljudi, naoružanih
i u crnim odorama, primijećena kako pokušava prijeći kosovsko-
makedonsku granicu. KFOR je vrlo ozbiljno shvatio upozorenje
makedonske vlade i odmah počeo pretraživati cijelo područje, ali
nikog nije vidio", rekao je Heffer.
SKOPJE - Predsjednik Makedonije Boris Trajkovski u srijedu je
razgovarao sa zapovjednikom međunarodnih snaga na Kosovu generalom
Carlom Cabigiosuom o zaoštrenom stanju na makedonsko-
jugoslavenskoj granici prema Kosovu. Makedonski predsjednik
izrazio je zabrinutost najnovijim razvojem. Složivši se da je
zabrinutost opravdana, general Cabigiosu je najavio da će KFOR
poduzeti posebne aktivnosti za ophodnju terena pojačane zračnim
nadzorom.
PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je, nakon
što je u utorak donio odluku o raspisivanju prijevremenih
parlamentarnih izbora, da je taj potez potvrda istinskih zalaganja
aktualne crnogorske vlasti da maksimalno pridonese jačanju
političke stabilnosti u Crnoj Gori. Kako u srijedu prenose
crnogorski mediji, Đukanović je u razgovoru s britanskim
veleposlanikom u Beogradu Charlesom Crawfordom rekao da je odluka o
izvanrednim izborima, zajedno s inicijativom crnogorske vlade za
reguliranjem odnosa sa Srbijom, "transparentan pokazatelj
spremnosti Crne Gore da jača procese reforme i demokratizacije i da
pruži puni doprinos o čuvanju mira i stabilnosti u regiji".
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a potvrdilo je u predsjedničkoj
izjavi da uspješan proces očuvanja mira treba usklađeno obuhvatiti
niz političkih, razvojnih i humanitarnih aktivnosti, kao i onih
kojima se promiču ljudska prava. Vijeće je u proteklih petnaestak
dana održalo nekoliko tematskih sjednica, a prošlog tjedna je
čelništvo UN-a u New Yorku organiziralo i dvodnevni sastanak s
predstavnicima vodećih regionalnih organizacija kako bi se
cjelovito raspravilo pitanje očuvanja i izgradnje mira, kao jedna
od najvažnijih zadaća svjetske organizacije.
MOSKVA - Šestorica ruskih i proruskih čečenskih policajaca ubijena
su u posljednja 24 sata u Groznom, objavile su u srijedu ruske
agencije. Četvorica ubijenih, čečenski suradnici ruske policije,
ubijeni su u zasjedi, a dvojica ruskih policajaca poginula su kada
je njihovo vozilo u Groznom naletjelo na minu, javljaju agencije.
Čečenski pobunjenici u utorak su u 17 navrata napali ruske položaje
u Čečeniji, a u sukobima u klancu Argun poginulo je sedam Čečena,
priopćilo je rusko zapovjedništvo u Čečeniji.
WUPPERTAL - Njemački sud u Wuppertalu osudio je na zatvorske kazne
četvoricu skinheadsa optuženih za napad Molotovljevim koktelima na
zgradu prepunu azilanata. Četvorica mladića, starih između 20 i 23
godine, osuđeni su na zatvorske kazne od četiri i pol do deset
godina. Iako nitko od 36 stanovnika napadnute zgrade nije ozlijeđen
u nastalom požaru, sud u obrazloženju razmjerno stroge presude
navodi da su optuženi motivirani rasnom mržnjom imali namjeru
počiniti ubojstvo.
SAO PAOLO - Pobuna u zatvoru u brazilskoj državi Sao Paolo okončana
je u srijedu, priopćila je brazilska policija. Policija je preuzela
kontrolu nad zatvorom Pirajui 1 nakon što je 800 zatvorenika
oslobodilo sedam čuvara i vratilo se u svoje ćelije.Zatočeni čuvari
su pušteni neozlijeđeni, a u pobuni je smrtno stradao jedan
zatvorenik, kojeg je u svađi nožem ubio njegov kolega. Pobuna u
zatvoru Pirajui 1 trajala je 15 sati.
ANKARA - Turski premijer Bulent Ecevit rekao je u srijedu da će
nastaviti surađivati s predsjednikom Ahmetom Necdetom Sezerom
unatoč "ozbiljnim razlikama" koje ih udaljuju i koje su dovele do
krize bez presedana u vrhu turske države. "Postoje ozbiljne razlike
između mene i predsjednika u pitanjima politike i funkcioniranja
države", rekao je Ecevit zastupnicima svoje Stranke demokratske
ljevice. "Međutim, moramo živjeti s razlikama...Moramo prije svega
zajamčiti funkcioniranje države", dodao je. Ipak, Ecevit je
naglasio da u suradnji s predsjednikom države nedostaje
harmonije.
(Hina) dh dh