ZAGREB, 21. veljače (Hina)- Na svečanosti u Muzeju "Mimari" u Zagrebu javnosti je danas predstavljena Spomenica "Arheološki muzej-Split AD 2000", objavljena u povodu obnove Muzeja, povećanja njegova izložbenog i radnog prostora i
novoga stalnog postava o 180. obljetnici koja je obilježena u prosincu 2000.
ZAGREB, 21. veljače (Hina)- Na svečanosti u Muzeju "Mimari" u
Zagrebu javnosti je danas predstavljena Spomenica "Arheološki
muzej-Split AD 2000", objavljena u povodu obnove Muzeja, povećanja
njegova izložbenog i radnog prostora i novoga stalnog postava o
180. obljetnici koja je obilježena u prosincu 2000.#L#
Otvarajući skup, ravnatelj Arheološkoga muzeja-Split Emilio Marin
podsjetio je da je Muzej osnovan 22. kolovoza 1820. i najstariji je
muzej u Hrvatskoj kao i na području od Ljubljane do Atene. U Muzeju
su izloženi spomenici iz Salone, Narone, Isse i cijele Dalmacije.
Marin je istaknuo veliku ulogu nestora hrvatske arheologije don
Frane Bulića u djelovanju Muzeja.
Glavna zgrada Muzeja, u secesijskom stilu, projekt bečkih
arhitekata Kirsteina i Ohmanna u stalnom postavu ima izloške iz
prapovijesti, helenizma, rimskog, starokršćanskog i
starohrvatskog razboblja, navodi se uz ostalo u uvodnom tekstu
Spomenice.
Ministar kulture Antun Vujić podsjetio je na važnost te državne
ustanove koja sadrži bogatu zbirku i ulogu arhelogije za hrvatsku
kulturu, koja postaje sastavnicom današnjega suvremenog razvoja.
Izrazivši zadovoljstvo što se u tijeku više od jednog stoljeća
uspjelo sačuvati bogato arheološko nasljedstvo, Vujić je rekao da
će uskoro početi gradnja muzeja Narone.
Kustosica arheološkog lokaliteta Salone Jagoda Mardešić naglasila
je kao se muzejska djelatnost veže uza spomenuti lokalitet s 2000
godina dugom urbanom tradicijom. Unatoč opustošenosti jednog
dijela lokaliteta, rekla je, središnji zapadni dio Salone
najbogatije je područje koje obuhvaća Manastirine, episkopalni
kompleks, amfitetar i forum.
Muzejski stručnjaci nastoje sačuvati tu zonu i konzervirati
spomenike, za što su potrebna i velika financijska sredstva, rekla
je kustosica Mardešić. Izrazila je zadovoljsvo suradnjom s
francuskim stručnjacima u istraživanju Manastirina, o čemu postoji
i opsežna monografija na hrvatskom i francuskom jeziku.
Skupu se obratio i predsjednik Odbora za pomoć obnovi katedrale sv.
Dujma sa sjedištem u Zagrebu Miro Mihovilović, podsjetivši da će
2004. biti obilježena 1700. obljetnica smrti ranokršćanskog
mučenika Dujma.
(Hina) ta mc