BE-LE SOIR-20.2.-ANALIZA O NATOU I PROTURAKETNOM ŠTITU

BELGIJA LE SOIR 20. II. 2001. Protivljenje štitu "Rijetko je čisto diplomatski posjet pratila takva buka... u doslovnom i u prenesenom smislu. U doslovnom: baš uoči dolaska lorda Robertsona u Moskvu, Rusija je izvela pokus s trima strateškim raketama (dvije balističke, jedna krstareća) i poslala svoje bombardere nedaleko od norveškog i japanskog prostora. Kako bi svog gosta, ako je to zaboravio, podsjetila da je Moskva još nuklearna sila. U prenesenom: u pozadini posjeta šefa NATO-a je jako oštra rusko- zapadna, a napose rusko-američka prepirka. 'Govor iz razdoblja hladnog rata', rekla je Moskva o Sjedinjenim Državama: 'Rusija je djelatni širitelj nuklearnog oružja', rekao je američki ministar obrane Donald Rumsfeld. Okolina... Dvostruka prepirka dijeli strane. Prvo, zamisao o novom širenju NATO-a. Prema mišljenju Kremlja, novo širenje, a napose ulazak u Savez bivše sovjetske republike, baltičke zemlje, bilo bi 'prijetnja za rusku sigurnost'. To je i dalje, prema mišljenju predsjednika Putina, neprihvatljivo za Rusiju. No oko tog pitanja razmjerno je lako smiriti strasti. Nakon prijašnjeg proširenja iz 1999. na Mađarsku, Češku i, napose, na Poljsku, NATO nije donio više nijednu odluku o novim prijamima. NATO-ov susret na vrhu 2002. u Pragu treba proučiti kandidature devet zemalja (među kojma su tri baltičke), ali se s priličnom sigurnošću može reći da zbog političkih i logističkih razloga, a ne samo zbog ruskog pritiska, novo NATO-ovo proširenje neće tako brzo biti aktualno, što je blago rečeno. Naprotiv, druga prepirka je zamršenija. Tri su ruske rakete ispaljene više u znak protivljenja NMD-u, tj. američkom projektu proturaketnog štita, nego protiv NATO-ova širenja. Štit bi morao štititi SAD - i njegove saveznike, ako to žele - od prijetnje 'zemalja parija' (Sjeverne Koreje, Irana i Iraka) koje se, kako misli Washington, spremaju nabaviti nuklearno oružje i rakete koji će zajedno biti prijetnja američkom području. Rusi ne vjeruju da su 'parije' opasni. Protivljenje Moskve tom projektu nije, dakle, besmisleno. Za g. Putina, NMD, koji će stajati milijarde dolara, nije usmjeren protiv zemlje kao što je Sjeverna Koreja, već, očito, protiv Rusije (i Kine). Za Ruse, uspostava američkog štita znači dramatičnu dvojbu: ili prihvatiti promjenu odnosa snaga na štetu Rusije, ili povećati vojne troškove koji bi doveli u pitanje sve programe za velike gospodarske i društvene reforme, bez kojih nije moguć ruski oporavak. Kremlj drži da predsjednik Bush i njegov plan o NMD-u, nesvjesno priziva u sjećanje predsjednika Reagana i njegov 'zvjezdani rat' koji je vrlo uspješno pridonio porazu SSSR-a u hladnom ratu. Pokazujući saveznicima i ... protivnicima da je uspostava štita tek pitanje vremena, g. Rumsfeld se uklapa u kontinuitet. Kao i Javier Solana, šef diplomacije Europske unije, čije se članice ne slažu u mišljenju o NMD-u. On želi da Europljani budu pragmatični, primjećujući kako sporazum ABM o ograničenju balističkih raketa - potpisan još 1972., a zabranjuje bilo kakav projekt sličan NMD-u - 'nije Sveto pismo'. Dakle, nikoga ne mora čuditi što Rusija povisuje ton kako bi pozdravila g. Robertsona u Moskvi. Rusima i Amerikancima ne trebaju posrednici. Ipak je činjenica da posjet lorda Robertsona Moskvi može biti koristan. Napose kako bi ruski strah pokušao smanjiti ne, kako kaže g. Solana, uz pomoć Evanđelja, nego uz pomoć razuma. On će moći podsjetiti da je NMD tek virtualno oružje, jer je ispitano samo u tri pokusa, od kojih je jedan bio uspješan. Da, ali... Rusi uzvraćaju da je Reaganov 'zvjezdani rat' isto tako bio tek virtualan, ali je nanio znatnu štetu Sovjetskom Savezu. Stvarnu štetu", piše Pol Mathil.