HHO ORGANIZIRAO OKRUGLI STOL O POVRATKU U KNINSKU REGIJU

KNIN, 19. veljače (Hina) - Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski na današnjem okruglom stolu o ljudskim pravima i procesu povratka u kninsku regiju zauzeo se da se, uz poštivanje prava vlasništva, poštuje i humanitarno pravo te da se pronađe kompromis u rješavanju problema povrata imovine Srbima i iseljavanja hrvatskih obitelji, koje su tu imovini dobile na korištenje. #L# To je, po njegovoj ocjeni, zadaća hrvatske vlasti koja, međutim, gotovo ništa ne poduzima. Zamjerio je vlasti i da nije napravila pritisak na Republiku Srpsku da se provede ono što je utvrđeno Daytonskim sporazumom. "Ne mislim i ne vjerujem da se u ime prava vlasništva moraju na ulicu istjerivati obitelji kojima je netko dao na korištenje tuđe vlasništvo", naveo je Puhovski. Dodao je kako hrvatska vlast, ma koliko bile krive procjene o potrebi naseljavanja napuštenih srpskih kuća i očekivanja da se Srbi neće vraćati, mora danas preuzeti obveze koje su iz takve politike proizišle jer je Franjo Tuđman tu politiku provodio kao predsjednik hrvatske države. Okrugli stol o procesu povratka organizirao je Hrvatski helsinški odbor i trebao je, po prvi put, okupiti predstavnike kninske lokalne vlasti, policije, političkih stranaka, Udruge doseljenih Hrvata, nevladinih udruga i međunarodnih organizacija. Međutim, od pozvanih predstavnika kninskog Poglavarstva nitko nije došao. Puhovski je istaknuo kako je cilj HHO-a da se na nekadašnjim zaposjednutim krajevima u Hrvatskoj primjenjuju jednaki kriteriji kada je riječ o povratu imovine i o iseljavanju iz kuća i stanova. Po njegovim riječima, danas to nije tako nego se političke stranke, i lijeve i desne orijentacije, za jedno zalažu u Vukovaru, gdje su u napuštenim stanovima useljeni Srbi, a za drugo u Kninu, gdje su useljeni Hrvati. Na okruglom stolu istaknuto je i kako je povratak u kninskoj regiji u sigurnosnom smislu puno uspješniji nego što se to na početku moglo i zamisliti, ali da nepostojanje socijalne i gospodarske sigurnosti stvara stanje socijalnog očaja što izaziva jaz između različitih etničkih skupina. Miljenko Lelas, zapovjednika kninske policijske postaje, ocijenio je da je na tom području visok stupanj sigurnosti što su potvrdili i predstavnici HHO-a koji su pohvalili rad kninske policije. Ima jedino verbalnih sukoba i to zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, rekao je Lelas. Predstavnici HSLS-a, SDP-a i HHO-a upozorili su da je velik problem to što ne postoji popis slobodnih stambenih prostora, a nije napravljena niti revizija korištenja kuća i stanova pa ima i slučajeva da doseljeni Hrvati koriste više stambenih prostora ili drže njihove ključeve, a uopće ne žive u Kninu. Žarko Puhovski i Olga Šimić, direktorica Ureda HHO-a u Kninu, nisu prihvatili primjedbu predstavnika kninskog HSP-a da ta organizacija štiti samo prava Srba. "O tome je stvorena kriva slika u javnosti jer nam se do sada obraćao puno veći broj Srba nego Hrvata. To se događalo zbog toga što je vlast imala puno više simpatija za hrvatsku populaciju i što je nazivanje Knina hrvatskim kraljevskim gradom shvaćeno u etničkom smislu pa su nevladine i međunarodne organizacije bile jednostavno gurnute u to da pomažu onima kojima vlast nije bila spremna pomoći", kazao je Puhovski. Po riječima Olge Šimić, HHO-u u Kninu do sada se javilo tisuću i pol ljudi. Najviše su imali uspjeha u rješavanju mirovinskog prava i dobivanju državljanstva, a najmanje u rješavanju imovinsko- pravnih odnosa. (Hina) df dd