ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Ugovori o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji Hrvatske i Kube te o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja temelj su buduće gospodarske suradnje između dviju zemalja.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Ugovori o gospodarskoj i trgovinskoj
suradnji Hrvatske i Kube te o poticanju i uzajamnoj zaštiti
ulaganja temelj su buduće gospodarske suradnje između dviju
zemalja.#L#
Te je ugovore na Kubi krajem prošlog tjedna potpisao ministar
gospodarstva Goranko Fižulić s kubanskim ministrom vanjske
trgovine Raulom de la Nuez Ramirezom te zamjenikom kubanskog
ministra za strana ulaganja i gospodarsku suradnju Ernestom Senti
Dariasom.
Ugovor o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji tvrtkama dviju
zemalja jamči ravnopravan pristup tržištima, a plaćanja su
dogovorena u konvertibilnoj valuti, kaže pomoćnica ministra
gospodarstva za međunarodne odnose Olgica Spevec.
"Dobar je znak s kubanske strane da nema više drugih načina plaćanja
koji bi bili suprotni našim obvezama prema Međunarodnom monetarnom
fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama", dodaje
Spevec.
Zaštita intelektualnog vlasništva riješena je na način koji polazi
od dosega te zaštite, odnosno svim međunarodnim ugovorima koji se
odnose na zaštitu vlasništva. Ugovor predviđa i druge oblike
suradnje kao što je sudjelovanje tvrtki dviju zemalja na sajmovima
i izložbama.
"Ugovor je nužan preduvjet za početak trgovinskih veza, a to je
posebno važno kada se ima u vidu da je Kuba ipak socijalistička
zemlja u kojoj postoji državno vlasništvo, a tamošnja poduzeća još
ne mogu sama odlučivati s kim će i kako poslovati. S druge strane,
nekoj je hrvatskoj tvrtki puno teže, a ponekad i nemoguće, doći na
kubansko tržište bez pomoći države", kaže Spevec.
Potpisan je i ugovor o međusobnoj suradnji između Hrvatske
gospodarske komore i Gospodarske komore Kube. Dogovoreno je da se
najkasnije u rujnu organizira posjet kubanskih gospodarstvenika
HGK.
Razgovaralo se o vraćanju kubanskog duga, odnosno izvršavanju
obveza plaćanja isporučene industrijske opreme prema nekim
hrvatskim tvrtkama nakon raspada bivše Jugoslavije. Sada taj dug s
kamatama iznosi oko 17 milijuna kanadskih dolara. Kubanska strana
smatra da se o vraćanju duga trebaju prethodno dogovoriti zemlje
sljednice bivše Jugoslavije, odnosno utvrditi koliki dio duga
kojoj zemlji pripada, te da je spremna s njima o tome pregovarati.
(Hina) pp ds