SLIČNOSTI I RAZLIKE PROSVJEDA STOŽERA U SPLITU I KOORDINACIJE U ZAGREBU

ZAGREB, 17. veljače (Hina) Piše: Aleksandar Španić - Izdavanje uhidbenog naloga za umirovljenog generala Mirka Norca i uhićenje njegova ratnog zamjenika za obrane Gospića Milana Čanića, osumnjičenih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prošlih su dana bili povod brojnih prosvjednih skupova potpore branitelja i njihovih udruga, a najveći je nedjeljni u Splitu u organizaciji Nacionalnog stožera za očuvanje digniteta Domovinskog rata i zagrebački koji je u četvrtak organizirala Koordinacija 16 udruga proisteklih iz Domovinskog rata.#L# Iako im je povod bio isti, ti su se prosvjedni skupovi, s kojih su izdane i deklaracije s točno određenim zahtjevima hrvatskoj vlasti, u mnogo čemu razlikovali. Prosvjed na splitskoj rivi - "Svi smo mi Mirko Norac" - na kojemu je po procjenama bilo 150 tisuća ljudi, bio je deset puta veći od zagrebačkoga "Zajedno u ratu - zajedno i poslije rata", na kojemu je, po procjeni policije, bilo oko 13.000 prosvjednika. I dok je na splitskom prosvjedu osim branitelja, u ime umirovljenih generala govorio general Janko Bobetko, a nazočnima se obratili i predstavnici pojedinih političkih stranaka i splitski gradonačelnik, Koordinacija udruga na zagrebačkom prosvjedu nije željela stranačke prvake, nego je pozvala predsjednike države, Vlade i Sabora, koji se pak nisu odazvali. Zajednička je pak poruka hrvatskim vlastima s oba skupa da će, ako se ne očituje o njihovim zahtjevima, organizirati nove prosvjede. U Deklaraciji sa splitskog prosvjeda od hrvatske se vlasti u jedanaest točaka uz ostalo zahtijeva da žurno donese zakonski okvir kojim će se od progona osloboditi hrvatski branitelji, da se odmah obustavi progon generala Norca i brigadira Milana Čanića i svih ostalih hrvatskih branitelja koji su neopravdano optuženi od četnika koje su u ratu pobijedili, da se zamrzne suradnja s Haaškim sudom, kazneno gone svi za koje se osnovano sumnja da su sudjelovali u oružanoj pobuni, da se sudi za veleizdaju i špijunažu, da prestane ultraljevičarska i antidemokratska kampanja koja se provodi u dijelu hrvatske vlasti i javnosti protiv svih koji drukčije misle, da se vladajuća "šestorica" ispriča Stožeru zbog prijedloga saborskih zaključaka od 9. veljače, koje Stožer drži najgrubljim oblikom komunističke diktature i progona. U posljednjoj, 11. točki, zahtijeva se da se zbog nepovjerenja prema vlasti i neispunjavanja predizbornih obećanja raspišu prijevremeni izbori. Zbog toga zahtjeva vladajuća koalicija optužila je Stožer da je pod političkim utjecajem HDZ-a. Na sve zahtjeve hrvatska vlast, poručeno je Deklaracijom, mora odgovoriti do 15. veljače. Upravo je taj dan Kordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata održala svoj prosvjedni skup na Markovu trgu - između zgrade Vlade i Sabora, unaprijed se ogradivši od bilo kakva politčkog utjecaja, istaknuvši da na skupu političari neće moći govoriti. Koordinacija je najavljivala da će se na prosvjedu okupiti do 200 tisuća ljudi. U svojoj Deklaraciji od vlasti je zatražila da donese sedam zakona - o aboliciji i oprostu, o zaštiti vrijednosti Domovinskog rata, o posebnoj skrbi za hrvatske branitelje i njihove obitelji, o pravu na prvenstvo u natjecanju na sve koncesije, zakupe ili kupnje u vlasništvu države, zakone o ostvarivanju punopravnog statusa HRVI- a i punopravnog statusa člana obitelji hrvatskog branitelja, te zakon kojim bi se uredio status pripadnika Narodne zaštite i mobiliziranih na razne dužnosti. Također zahtijeva da se zaustavi podjela hrvatskog nacionalnog korpusa i omogući dijalog branitelja s nadležnim državnim ustanovama. Dan prije zagrebačkog prosvjeda iz Koordinacije je istupila Zajednica udruga Hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a), poručivši svojem članstvu da ne ide na skup za koji smatraju da je u interesu vlasti. I Koordinacija udruga i Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata najavili su velike prosvjede ako se vlast ne očituje o njihovim zaključcima. Iako su međusobno poduprli skupove, ni iz Stožera ni iz Koordinacije za sada nema obavijesti hoće li na najavljene prosvjede, ako ih bude, ići odvojeno ili zajedno. (Hina) aš sšh