FINANCIJSKI BILTEN 08. - 15. VELJAČE 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 08. - 15. VELJAČE 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Zadovoljna pregovorima o sporazumu o stabilizaciji s EU 9. On line dražba Zagrebačke burze 10. Na on line dražbama prodane dionice 77,5 posto tvrtki 11. Čelnici HNB-a: U bankarskom sustavu manje od 40 banaka 12. Lnić i Vjković o privatizaciji državnog portfelja 13. Hrvatska stambena štedionica započela s odobravanjem kredita 14. Kredit kod Zagrebačke banke zasad dobilo 10 poduzetnika 15. HUB - o izračunu stope zaštitne kamate 16. HUB - O početku rada Nacionalnog klirinškog sustava (NKS) 17. Standard & Poor's: Jača hrvatski kreditni rejting 18. HUP: U veljači porastao indeks poslovne optimističnosti 19. Dužnosnici Svjetske banke u Hrvatskoj zbog ASAL zajma 20. Greenspan nije optimist - usporava se rast gospodarstva SAD-a 21. Statistika 22. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u veljači oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 08. II. 5.800.000 5.800.000 4,50 15.000.000 3,67 09. II. 3.350.000 3.350.000 5,60 14.800.000 2,00 12. II. 6.200.000 5.200.000 3,85 33.200.000 3,00 13. II. 1.000.000 1.000.000 7,00 33.500.000 2,94 14. II. 18.500.000 18.500.000 5,16 29.000.000 3,00 15. II. 14.000.000 14.000.000 3,82 - - Dnevni prosjek 8.141.000 7.975.000 4,98 25.100.000 2,92 Ovotjedno trgovanje na Tržištu novca ponovno je bilo u znaku visoke likvidnosti sudionika. Vidljivo je to iz pozitivnog odnosa ponude i potražnje kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. No, unatoč tome dio je potražnje, posebice u noćnom trgovanju, ostao nepodmiren. Razlog tome uvjetovanje je niže kamatne stope od strane korisnika, pojavljivanje štedionica na strani korisnika, te potražnja banka za iznos prekonoćne pozajmice u iznosu većem od obvezne pričuve. Posebice je važnu ulogu u nepodmirivanju cjelokupne potražnje odigralo uvođenje NKS-a (Nacionalni klirinški sustav) i ukidanje mogućnosti povrata prekonoćnih kredita iz obvezne pričuve banka, te stroži limiti banka za odobravanje noćnih pozajmica. Stoga je ovoga tjedna u noćnom trgovanju nepodmireno ostalo 30 milijuna kuna potražnje, dok je istodobno gotovo 2/3 ponude ostalo neplasirano. Pritom je prosječna prekonoćna kamatna stopa značajnije pala. Naime, ovoga je tjedna ona u prosjeku iznosila 2,93 posto ili 2,94 postotna boda manje u usporedbi s prethodnim tjednom. I u dnevnom je kreditiranju ponuda novca bila vrlo dobra, dok je pak s druge strane potražnja bila, posebice u utorak kad je iznosila svega milijun kuna, slaba. Pritom su korisnici samovoljno vratili oko 73 milijuna kuna ranije uzetih pozajmica, što govori u prilog visoke likvidnosti banka. No, svejedno je dio potražnje ostao nepodmiren. Razlog tomu je insistiranje korisnika isključivo na ročnim kreditima, dok su pak s druge strane korisnici koji su prema svojim kreditnim limitima i mogli plasirati sredstva, nisu željeli vezati svoja sredstva na dulji rok. Cijena novca zabilježila je u odnosu na tjedan ranije lagani pad. U prosjeku je pala 0,65 postotnih bodova te iznosi 4,98 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 264,3 milijuna kuna. Na rok od 28 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,62 posto, upisani su zapisi u iznosu od 243,3 milijuna, dok su na rok od 63 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,80 posto, upisani zapisi od 15 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 98 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,00 posto, upisano zapisa u iznosu od šest milijuna kuna. Od 14. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,449 milijardi kuna (uključeno i stanje upisanih blagajničkih zapisa na rok od 91 i 182 dana). 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 12. siječnja do 15. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 487 500 496 916.809 Podravka 151,50 163 163 4.299.647 Zagrebačka banka 0 1.532 1.600 1.570 3.905.437 Arenaturist 42 42 42 8.988 Atlantska plovidba 50 50 50 7.600 Croatia osiguranje-R 880 880 880 96.800 Rabac ugos. i turizam 35 39,90 39 137.912 Elka 35 35 35 18.515 Istraturist 57 65 65 166.818 Jadran-turist 72,50 73 73 116.124 Jadranski naftovod 1.450 1.450 1.450 13.050 Karlovačka pivovara 350 410 375 704.837 Končar 42 47 47 155.790 Kraš 146 155 155 344.574 Lola ribar 141,68 141,68 141,68 873.910 Privredna banka 80 85 82 511.307 Plava laguna 480 550 550 64.691 Riječka banka 140 149 141 121.108 Riviera 105 140 125,07 761.280 Splitska banka 105 106 106 73.090 Zagrebačka banka E 950 1.000 950 96.847 Zagrebačka banka C 700 700 700 700 RHMJ* 38,00 38,10 38,00 316.596 13.712.445 * Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 13,7 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Podravke (4,2 milijuna) i Plive (3,9 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 22 dionice, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 55 kuna, profitirala dionica Karlovačke pivovare. Značajnije je, 45 kuna, poskupila dionica Plave lagune. Slijedile su ih, s dobitkom od 19 kuna, dionice Riviere i Splitske banke. Cijena Podravkine dionice porasla je 12, a Atlantske plovidbe deset kuna. Dionice pak Istraturista i Končara skuplje su devet, a Kraša i Riječke banke šest kuna. Rast cijene od dvije kune zabilježile su dionice Plive i Privredne banke Zagreb. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 1,79 kuna, našla se dionica Lole Ribara. Među gubitnicama najviše je na vrijednosti, 100 kuna, izgubila dionica Zagrebačke banke serije C. Značajnije su, 50 kuna, pojeftinile i dionice Zagrebačke banke serije E te Jadranskog naftovoda. Cijena pak obične dionice Zagrebačke banke potonula je 30 kuna, dok je dionica Rabca ugostiteljstvo i turizam pojeftinila četiri kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 50 lipa, našla se dionica Elke. Pad vrijednosti, 0,20 postotnih bodova od nominalne cijene, zabilježila su i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan osam bodova - na 929 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 12. siječnja do 15. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Adriatic 140 140 140 162.400 Atlantska plovidba 50 50 50 2.150 Chromos Samobor 440 440 440 3.960 Ericsson-Tesla 137 140 138 188.034 Hoteli Rabac 30 54,50 30 80.376 Istraturist 60 60 60 23.220 Karlovačka pivovara 360 360 360 43.200 Kraš 148 155 155 86.310 Plava laguna 515 515 515 7.210 Riviera 108 130 110 83.702 Štedionica Sonic-R 150 150 150 3.000 Tankerska plovidba 300 300 300 28.500 PIF Dom 17,10 19,00 18,40 323.448 PIF Expandia 19,55 20,90 20,90 196.655 PIF Pleter 12,20 12,50 12,23 94.422 PIF Slavonski 9,50 9,90 9,85 350.298 PIF Sunce 8,20 8,99 8,99 337.283 PIF Središnji nacionalni 20,10 20,85 20,85 288.078 PIF Velebit 16,50 17,00 17,00 293.332 RHMJ* 38,00 39,00 38,00 1.058.706 3.654.298 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 3,6 milijuna kuna, a aktivno je bilo 19 dionica. Pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 100 kuna ili čak 200 posto, skočila cijena redovne dionice Štedionice Sonic. Značajnije je, 64 kune, porasla cijena dionice Plave lagune. Slijedila ju je, s dobitkom od 60 kuna dionica Karlovačke pivovare. Dionica pak Atlantske plovidbe poskupila je 17,5 kuna ili gotovo 54 posto, dok je dionica Riviere skuplja šest, a Kraša četiri kune. I dionice svih sedam PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je cijena dionice Expandia fonda porasla 1,65, a Dom fonda 1,12 kuna. Cijena pak dionice fonda Sunce viša je 79, Velebit fonda 64, Središnjeg nacionalnog fonda 55, a Slavonskog fonda 45 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega dvije lipe, našla se dionica Pletera. Među gubitnicama najviše je, 82 kune ili više od 21 posto, potonula cijena dionice Tankerske plovidbe. Značajnije je, deset kuna ili 25 posto, pojeftinila i dionica Hotela Rabac. Cijena pak dionice Istraturista pala je 5,5, a Ericsson-Tesle dvije kune. Na vrijednosti su, pola postotna boda od nominalne cijene, izgubila i Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan 16 bodova - na 392 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 08. veljače 15. veljače Promjena u % New York/DJIA 10.880,55 10.891,02 0,09 Tokyo/Nikkei 13.138,23 13.327,39 1,44 London/FTSE-100 6.206,10 6.197,90 -0,13 Frankfurt/DAX 30 6.636,81 6.591,67 -0,68 Izjava predsjednika Fed-a Alana Greenspana u ponedjeljak pred američkim Kongresom kako se gospodarski rast u SAD-u uistinu značajno usporava, ali kako nema govora o recesiji, te kako bi kraj godine trebao donijeti oporavak, uzrokovala je poprilično razočarenje na Wall Streetu. Nada u značajnije snižavanje kamatnih stopa u toj zemlji sve je manja. Nakon što je Fed ključne kamatne stope snizio tijekom siječnja, većina trgovaca i analitičara očekivala je nastavak politike popuštanja i nakon njegova idućeg redovnog zasjedanja zakazanog za 20. ožujka. Snižavanja kamatnih stopa za tržišta kapitala znače niže troškove pozajmica, povećanje potrošnje (na čemu se uglavnom i bazirala snažna ekspanzija američkog gospodarstva unazad deset godina), ali i povećanje ulaganja u tehnologiju, što je posebno značajno za problemima izuzetno opterećen tehnološki sektor. A zaredala su i poslovna izvješća američkih korporacija koja redom ukazuju na smanjivanje dobiti u zadnjem lanjskom tromjesečju, te upozoravaju da će zarade padati još najmanje dva tromjesečja. Pod tim pritiskom dionice su uglavnom bilježile gubitak, tek je od srijede zabilježena nešto veća potražnja za tehnološkim dionicama, jer je dio ulagača zaključio kako je nakon oštrih korekcija, njihova cijena trenutno povoljna. Stoga je indeks Dow Jones u tom razdoblju ojačao skromnih 0,09 posto, na 10.891. Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna pozitivno odjeknuo zahtjev članova vladajuće koalicije da japanski premijer Yoshiro Mori podnese ostavku. Analitičari su suglasni da se sve dok Mori ne podnese ostavku japansko tržište kapitala neće oporaviti, budući da se sadašnjem premijeru najviše zamjera neodlučnost u poduzimanju konkretnih koraka za ozdravljivanje japanskog gospodarstva. Oporavak tržišta bio je potpomognut i izuzetno niskom cijenom dionica pojedinih kompanija, pogotovo nakon što je Bank of Japan nedavno spustila kamatnu stopu kako bi potaknula nova ulaganja, privlači ulagače. Indeks Nikkei u tim je uvjetima ojačao 1,44 posto, na 13.327 bodova. "Američka boljka", odnosno zabrinutost zbog recesije, razočaravajuća poslovna izvješća nekih od najvećih svjetskih (posebno tehnoloških) kompanija, zarazila je i europske burze. Krivac za pad vrijednosti burzovnih indeksa bio je i France Telekom, koji je započeo prodaju dionica Orangea, njegove tvrtke za mobilnu telefoniju. Osim što je bio prisiljen sniziti početnu cijenu, čini se da ni potražnja ne pokazuje oduševljenje ulagača. No, prilično stabilan se pokazao sektor farmacije, budući da su gotovo sve kompanije ostvarile dobit u zadnjem lanjskom tromjesečju koja je ispunila očekivanja tržišta. Indeks Londonske burze Ftse u tom je razdoblju oslabio 0,13 posto, na 6.197 bodova, a Frankfurtske Dax 0,68 posto, na 6.591. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 08. veljače 15. veljače Promjena u % Euro/USD 0,9185 0,9042 -1,56 Euro/JPY 107,09 104,31 -2,59 USD/JPY 116,61 115,37 -1,06 Euro je ovoga tjedna na deviznim tržištima bio pod pritiskom razočaravajućih podataka o prometu u maloprodaji u Njemačkoj tijekom siječnja, te objavi francuske središnje banke o usporavanju gospodarskog rasta u toj zemlji. Oslabio je 1,56 posto prema američkoj valuti, na 0,9042 dolara. Ocjena predsjednika američke središnje banke Alana Greenspana kako američko gospodarstvo bilježi smanjivanje rasta, ali još nije u recesiji, čime je naveo tržišne sudionike na zaključak da Fed neće nastaviti sa snižavanjem kamatnih stopa, nije mu pritom sigurno pripomogla. Osim toga, očekuje se da Bushova administracija neće biti sklona intervencijama na tržištu kako bi potpomogla tečaj bilo koje valute. Tržišni sudionici čini se kao da sve više sumnjaju u mogućnost da europska gospodarstva zabilježe ove godine višu stopu rasta od one u SAD-u. Analitičari ipak očekuju da bi vjetar u leđa europskoj valuti moglo dati izvješće filadelfijskog Feda, ako neće biti u skladu s očekivanjima tržišta. Uz to, zasad se ne očekuje ni da će Europska središnja banka odlučivati o snižavanju kamatnih stopa. S druge, pak, strane, nagađanja o povratku japanskih fondova ulaganju u domaću valutu, kao i nagađanja tržišnih sudionika o mogućoj ostavci japanskog premijera Morija, pripomogle su ovoga tjedna oporavku tečaja japanskog jena. On je ojačao 2,59 posto prema euru, na 104,31 jen, te 1,06 posto prema dolaru, na 115,37 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 09. - 16. veljače 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 09. veljače 16. veljače u % Euro 1 7,6930 7,7060 0,17 DEM 1 3,9333 3,9400 0,17 USD 1 8,2997 8,4412 1,70 GBP 1 12,0637 12,2707 1,71 JPY 100 7,1417 7,2663 1,74 ATS 1 0,5590 0,5600 0,17 ITL 100 0,3973 0,3979 0,15 CHF 1 5,0169 5,0251 0,16 SIT 100 3,5736 3,5808 0,20 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke u četiri je tjedna porasla 1,45 posto prema kuni. Ovoga su tjedna poskupile i sve promatrane inozemne valute. Američki je dolar u dva tjedna ojačao 3,39 posto, japanski jen 3,24 posto, a britanska funta 2,07 posto. Švicarski je franak u četiri tjedna dobio 1,15 posto na vrijednosti, slovenski tolar 0,94 posto, dok su tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire porasli otprilike 1,45 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na čak 448,8 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 205,2 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,258 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,258 kuna, uz kamatu od 6,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,258 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 6,86 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 85,9 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,237 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,213 kuna, uz kamatu od 7,30 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,213 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,30 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 1,05 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 187,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 157,7 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,164 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,072 kuna, uz kamatu od 8,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,00 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 3,61 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 3,447 milijardi kuna. Od toga je 1,090 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,042 milijarde kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 1,314 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 20. veljače. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 8. Vlada: Zadovoljna pregovorima o sporazumu o stabilizaciji s EU Članstvo u Europskoj uniji strateški je cilj Hrvatske, naglasio je premijer Ivica Račan na sjednici Vlade održanoj u četvrtak, koja je prihvatila izvješće o dosadašnjim pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Naš je cilj, poručio je Račan, da Hrvatska do konca 2006. bude spremna za članstvo u EU, neovisno o tome kada će to formalno biti učinjeno. Spomenuti cilj sastavni je dio i 20-ak zaključaka što ih je, uz izvješće o pregovorima, prihvatila Vlada dok je pred Banskim dvorima trajao prosvjed što su ga organizirale Udruge proizišle iz Domovinskog rata. Osvrčući se na buku koja se čula i u zgradi Vlade, premijer Račan izrazio je nadu da će govor Vlade biti glasniji, dugoročniji i za Hrvatsku presudniji. U spomenutim zaključcima - putokazu za daljnje aktivnosti - hrvatskom Pregovaračkom timu se nalaže, da sukladno vladinim smjernicama nastavi intenzivne pregovore s EU, a potvrđuje se i Vladina namjera da se u pregovarački proces ulože maksimalni napori kako bi se Sporazum o stabilizaciji parafirao do ljeta ove godine. Vlada ukazuje i na potrebu postizanja punog jedinstva oko strateškog cilja i punu suglasnost Vlade i Sabora oko ispunjenja toga cilja. Pred Hrvatskom, i njenim institucijama, ističe premijer Račan, stoji opsežan i mukotrpan rad oko ispunjenja gospodarskih, političkih, pravnih pretpostavki za približavanje europskim standardima. Potkrepljuje to i podatkom da će do 2006. trebati uskladiti oko 80 tisuća stranica propisa EU-a s hrvatskim propisima. Pregovori oko sporazuma dobro napreduju, izvijestio je glavni hrvatski pregovarač Neven Mimica, navodeći da je za obje strane već prihvatljivo tri četvrtine člana Sporazuma. Preostali će se dio usuglašavati, a temeljna su pitanja politički okvir pregovora, trgovinski odnosi, konkretno, pitanja liberalizacije, pravo stjecanja vlasništva nad nekretninama za strane osobe, dovršenje posla oko ukidanja diskriminacijskih odredbi kod osnivanja trgovačkih društava u Hrvatskoj. U pridruženo i punopravno članstvo EU-a vodit će nas vlastita aktivnost i sposobnost da provedemo uvjete za to članstvo, da provedemo reforme. Prilagodba standardima EU-a traži pojedinačni i angažman svih institucija, poručio je Mimica. Pregovore o Sporazumu, zamjenik premijera Goran Granić ocjenjuje najznačajnijom odlukom Vlade čiji je član. Potrebnim drži postići političku suglasnost oko strateškog cilja, te predlaže da se izvješće sa zaključcima uputi Hrvatskom saboru kako bi i on prihvatio 'agresivan pristup' prilagodbe europskim standardima. Izvješće, ocjenjuje ministar financija Mato Crkvenac, pruža osnovu za opravdani optimizam. Primjećuje da glavni teret priključenja 'pada u mandatu Račanove vlade'. Crkvenac otkriva i mjere koje će, drži biti dobra osnova za nastavak pregovora - ovaj se tjedan završava projekt ubrzanog zapošljavanja i suzbijanja sive ekonomije, financiranje investicija i razvoja. Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU otvoreni su u okviru Zagrebačkog summita, prvi im je krug održan sredinom prosinca, a sljedeći se planira za konac veljače. Tehnički razgovori s Europskom komisijom održani su koncem siječnja. Hrvatska Vlada utvrdila je izmjene u Zakonu o zakladama i fundacijama slijedom kojih će u našoj državi strane zaklade moći djelovati i putem predstavništava, što do sada nije bilo moguće. Vlada je donijela i odluku po kojoj se 31. prosinca 2001. utvrđuje kao krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava koja proističu iz Zakona o obnovi. Današnjom vladinom Odlukom ukidaju se sva kvantitativna i carinska ograničenja pri uvozu tekstilnih proizvoda iz zemalja EU-a. 9. On line dražba Zagrebačke burze Od ukupno deset tvrtki u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju ima dionice ili udjele, a koje su u petak bile ponuđene za on-line dražbi Zagrebačke burze, otkupljeni su udjeli ili dionice u njih osam. Ukupni promet ostvaren na današnjoj dražbi Zagrebačke burze iznosio je 217.148 kuna. Za 5475 kuna otkupljeno je deset dionica tiskare Naša djeca, dok je 1516 dionica virovitičke tvrtke Niskogradnja prodano za 55.101 kuna. Paket od 64 dionica tvrtke Oprema-uređaji iz Ludbrega prodan je za 6240 kuna, 93.936 dionica Pamučne predionice Glina za 41.901 kuna, dok je za 4387,50 kuna prodano 45 dionica Pastor Inženjering iz Svete Nedjelje. Udjel od 0,17 posto u donjostubičkoj tvrtki Perfa otkupljen je za 1501 kunu, dok je 3622 dionica dubrovačke tvrtke PGM Ragusa prodano za 90.550 kuna. Za 123 dionice zagrebačke tvrtke PP Maksimir izdvojeno je 11.992,50 kuna. Za 3,75 posto udjela u tvrtki Osilovac iz Feričanaca te 385 dionica Pristaništa i skladišta iz Siska danas nije nađen kupac. Od ukupno devet tvrtki ponuđenenih u ponedjeljak na on-line dražbi na Zagrebačkoj burzi, kupce je pronašlo njih sedam. Prodano je 10,83 posto udjela u tvrtki Rasvjetaprojekt, za 5.167,50 kuna, 625 dionica tvrtke Recol Export za 20.571 kunu, 26 dionica tvrtke Sisak projekt za 1.001 kunu, 26 dionica Sove-škole za strane jezike za 2.535 kuna. Nadalje, 553 dionice tvrtke Spinot iz Požege prodano je za 27.650 kuna, 1.259 dionica tvrtke Staklorad za 180.501 kunu te 109 dionica zagrebačke tvrtke Školski servis za 14.627,50 kuna. Dionice makarske tvrtke Promet i osječke Slobode nisu našle kupca. U utorak su od ponuđenih tvrtki na on-line dražbi Zagrebačke burze, otkupljeni udjeli u njih šest. Za 12.480 kuna prodano je 16 dionica tvrtke Školji iz Rijeke, dok je 1074 dionica zagrebačke tvrtke Taksi-remont otkupljeno za 23.101 kunu. Dvije dionice tvrtke Tehnomont iz Zagreba prodan je po cijeni od 975 kuna, a 10,04-postotni udio u tvrtki Tehnoservis iz Virovitice za 18.501 kunu. Za 44 dionice zagrebačke tvrtke Tempera postignuta je cijena od 42.900 kuna, a za osam dionica tvrtke Transport iz Novog Marofa 7.700 kuna. Za 256 dionica zadarske tvrtke Tankerkomerc, 36.013 dionica tvrtke TEP-tvornica elektrotehničkih proizvoda iz Zagreba i 966 dionica zagrebačke tvrtke Termotehnika, danas nije pronađen kupac. Nakon današnje dražbe, zbog greške brokera Dalbank vrijednosnica i uz suglasnost HFP-a, prodaja paketa od 12.689 dionica karlovačkog Tekstila d.d. po početnoj cijeni od jedne kune, je poništena. Kako je priopćeno sa Zagrebačke burze, ponovna dražba tim paketom biti će oglašena u javnim glasilima i to uz početnu cijenu od 80.701 kunu. Od ukupno devet tvrtki koje su u srijedu bile ponuđene na on-line dražbi Zagrebačke burze, kupce je pronašlo njih osam. Za 10.200 kuna prodano je 72 dionica tvrtke Ukras iz Osijeka, dok je 1.081 dionica čakovečke tvrtke Unimer otkupljeno za 105.397,50 kuna. Za 2.017 dionica pulske tvrtke Urbis postignuta je cijena od 512.646,50 kuna, a za 113 dionica zagrebačke Utenzilije cijena od 701 kunu. Prodano je i 87 dionica tvrtke Vage iz Zagreba i to za 8.982,50 kuna, 90 dionica drniške Veterinarske stanice za 2.801 kunu, 0,57 posto udjela u tvrtki Veterinarska stanica iz Gospića za 877,50 kuna te 192 dionice tvrtke Veterinarska stanica iz Obrovca za 7.100 kuna. Za 3.116 dionica tvrtke Trgopromet iz Novog Marofa danas nije pronađen kupac. Od ukupno deset tvrtki ponuđenih u četvrtak na on-line dražbi Zagrebačke burze, otkupljeni su udjeli u njih osam. Ukupni promet ostvaren na današnjoj dražbi Zagrebačke burze iznosio je 157.721 kuna. Za 8.173,25 kuna prodano je 6,67 posto udjela u Veterinarskoj stanici Orahovica, dok je 7,21-postotni udio u Veterinarskoj stanici Ogulin otkupljen za 11.778 kuna. Za 20.101 kunu kupljena je 8.051 dionica tvrtke Visokogradnja iz Splita, a 103 dionice tvrtke VIS Kišobranarna i galanterija iz Varaždina za 10.042,50 kuna. Za 12 dionica varaždinske tvrtke VIS Konfekcija postignuta je cijena od 5.400 kuna, a za 846 dionica tvrtke Vodice 82.485 kuna. Po cijeni od 11.500 kuna prodan je i 4,61-postotni udio u zagrebačkoj tvrtki Vrbani, dok je 2,63 posto vlasničkog udjela u tvrtki Zagrebgradnja prodano za 8.241,50 kuna. Bez kupca danas je ostalo 860 dionica tvrtke Vigal iz Vrgorca, po početnoj cijeni od 83.850 kuna, te 803 dionice zagrebačke tvrtke VIG koje su bile ponuđene po cijeni od 78.292,50 kuna. Ukupni promet ostvaren na ovotjednoj dražbi Zagrebačke burze iznosio je 1,1 milijuna kuna. Rezultati dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Naša djeca (tiskara) d.d. 10 dionica 4.875,00 5.475,00 CEFB Niskogradnja d.d. Virovitica 1516 dionica 1,00 55.101,00 CEFB Oprema-uređaji d.d. Ludbreg 64 dionice 6.240,00 6.240,00 ZBB Osilovac d.d. Feričanci 3,75 % udjela 48.300,00 Pamučna predionica Glina d.d. Glina 93936 dionica 1,00 41.901,00 CEFB Pastor inžinjering d.d. Sveta Nedjelja 45 dionica 4.387,50 4.387,50 AUCT Perfa d.o.o. Donja Stubica 0,17 % udjela 1,00 1.501,00 CEFB PGM Ragusa d.d. Dubrovnik 3622 dionice 90.550,00 90.550,00 RBAV PP Maksimir d.d. Zagreb 123 dionice 11.992,50 11.992,50 FMVR Pristanište i skladišta d.d. Sisak 385 dionica 75.075 Promet d.d. makarska 243 dionice 18.225,00 Rasvjetaprojekt d.o.o. 10,83 % udjela 1.267,50 5.167,50 CEFB Recol Export d.d. 652 dionice 19.071,00 20.571,00 AUCT Sisak projekt d.d. Sisak 26 dionica 1,00 1.001,00 COLN Sloboda d.d. Osijek 539 dionica 40.425,00 Sova škola za strane jezike d.d. Zagreb 26 dionica 2.535,00 2.535,00 CEFB Spinot d.d. Požega 553 dionice 27.650,00 27.650,00 CEFB Staklorad d.d. Požega 1259 dionica 1,00 180.151,00 CEFB Školski servis d.d. Zagreb 109 sionica 10.627,50 14.627,50 1GEN Školj d.d. Rijeka 16 dionica 12.480,00 12.480,00 INVC Taksi-remont d.d. Zagreb 1074 dionica 1,00 23.101,00 INVC Tankerkomerc d.d. Zadar 256 dionica 124.800,00 Tehnomont d.d. Zagreb 2 dionice 795,00 795,00 CEFB Tehnoservis d.o.o. Virovitica 10,04 % udjela 1,00 18.501,00 RIBP Tekstil d.d. Karlovac 12689 dionica 376.740,00 Tempera d.d. Zagreb 44 dionice 44.900,00 44.900,00 CEFB Termotehnika d.d. Zagreb 966 dionica 376.740,00 TEP-tvornica elektroteh. proiz. d.d. Zg. 36013 dionica 3.511.367,50 Transport d.d. Novi Marof 8 dionica 3.900,00 7.700,00 CEFB Trgopromet Novi Marof d.d. Novi Marof 3116 dionica 303.810,00 Ukras d.d. Osijek 72 dionice 7.200,00 10.200,00 FMVR Unimer d.d. Čakovec 1081 dionica 105.397,50 105.397,50 UTLS Urbis 72 d.d. Pula 2017 dionica 432.464,50 512.646,50 CBB Utenzija d.d. Zagreb 113 dionica 1,00 701,00 CEFB Vage d.d. Zagreb 87 dionica 8.482,50 8.982,50 CEFB Veterinarska stanica d.d. Drniš 90 dionica 1,00 2.801,00 AGOR Veterinarska stanica d.o.o. Gospić 0,57 % udjela 877,50 877,50 CEFB Veterinarska stanica Obrovacd.d. Obrovac 192 dionice 4.800,00 7.100,00 CEFB Veterinarska stanica Orahovica d.o.o. 6,67 % udjela 8.173,25 8.173,25 CEFB Veterinarska stanica Ogulin d.o.o. 7,21 % udjela 11.778,00 11.778,00 CEFB Vigal d.d. Vrgorac 860 dionica 83.850,00 Visokogradnja d.d. Split 8051 dionica 1,00 20.101,00 FINT VIG d.d. Zagreb 803 dionice 78.292,50 VIS Kišobranara i galanterija d.d.Varaždin 103 dionice 10.042,50 10.042,50 FMVR VIS Konfekcija d.d. Varaždin 12 dionica 5.400,00 5.400,00 ZBB Vodice d.d. Vodice 846 dionica 82.485,00 82.485,00 INVC Vrbani d.o.o. Zagreb 4,61 % udjela 10.500.,00 11.500,00 INVC Zagrebgradnja d.o.o. 2,63 % udjela 7.741,50 8.241,50 CEFB UKUPNO 1.164.137,25 10. Na on line dražbama prodane dionice 77,5 posto tvrtki Tijekom dva tjedna on-line dražbi dionica i udjela iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) putem elektronskog trgovanja na Zagrebačkoj burzi prodani su udjeli ili dionice u 69 od ukupno ponuđenih 89 trgovačkih društava, za ukupno 4,7 milijuna kuna. HFP je izuzetno zadovoljan visokim postotkom ostvarene prodaje od 77,53 posto, kao i fleksibilnošću i transparentnošću ovakvog načina prodaje, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik HFP-A Hrvoje Vojković. Dodao je kako je time nastavljeno ostvarivanje strateškog opredjeljenja države da se iz gospodarstva povuče kao poduzetnik, a dražbe su se pokazale kao najbrži način za to. U prvoj fazi, koja će završiti 16. veljače, za prodaju su ukupno predviđene dionice i udjeli u 150 trgovačkih društava u kojima Fond ima do 25 posto vlasništva. U drugoj fazi, koja bi trebala biti dovršena do kraja ljeta, najavio je Vojković, na taj će način biti prodani udjeli u još 450 tvrtki. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum istaknuo je kako je promet ostvaren u dosadašnjem tijeku dražbi za 32,48 posto veći od početne cijene za ponuđena društva. Značajno je, rekao je Kardum, da su u tom razdoblju prodani udjeli i u svih 27 ponuđenih "gubitaša", koji su bili ponuđeni za jednu kunu, a koji su postizali i nekoliko tisuća kuna višu cijenu. Tako najviša postignuta cijena za ta društva iznosi 182.401 kunu, plaćena za 391 dionicu tvrtke Jadro iz Splita. Naglasio je i činjenicu kako se dražbama može pristupiti iz bilo kojeg brokerskog ureda, koji je član Burze, a tijek samog nadmetanja posve je transparentan budući da se može pratiti i putem Interneta. 11. Čelnici HNB-a: U bankarskom sustavu manje od 40 banaka U hrvatskom bankarskom sustavu danas djeluju 44 banke, što je smanjenje u odnosu na ranije, ali je znatno promijenjena njihova vlasnička struktura, te sada strano vlasništvo u ukupnoj aktivi hrvatskih banaka sudjeluje s više od 80 posto. Podatci su to koje su iznijeli čelnici Hrvatske narodne banke (HNB) na svom redovitom skupu predstavnika banaka i štedionica u Zagrebu održanom u petak, u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje. Nakon očekivane privatizacije dviju banaka, Croatia i Dubrovačke banke u ovoj godini, taj će postotak još porasti. Pritom zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić ističe da se već sada može reći da je u sustavu manje od 40 banaka, zbog spajanja i akvizicija koje nisu završene. Monetarna politika neće se bitnije mijenjati u 2001., devizne bi pričuve, po procjeni, trebale porasti za 270 milijuna dolara, primarni će novac biti 7,5 posto veći nego lani, a uz stabilnost tečaja očekuje se inflacija ispod 4,5 posto, izjavio je guverner HNB-a Željko Rohatinski. U 2000. su nakon dugogodišnje stagnacije snažno porasli monetarni agregati, pri čemu je primarni novac porastao za 1,4 milijarde kuna (13,6 posto), a novčana masa za 4 milijarde kuna (30,1 posto). Ukupan vanjski dug je oko 10 milijardi dolara, odnosno oko 50 posto bruto domaćega proizvoda, koji je prošle godine porastao 3,8 posto. No, vidljivo je da je tomu najviše doprinjeo izvoz, dok investicije padaju. Deficit tekućih transakcija, koji je u 1999. iznosio 1,5 milijardi dolara, smanjen je prošle godine na 800 milijuna dolara, što je 4,5 posto BDP-a. Prošla godina bit će zabilježena i zbog smanjenja potražnje na međubankarskom tržištu. Trend bržeg smanjenja kamata i kamatnih stopa, koji je bio u 2000, po procjenama čelnika HNB-a, neće se nastaviti istim tempom u ovoj godini, ali se očekuje uzlazni trend rasta kredita. Pritom se nastavak smanjenja obvezne rezerve (koja je u prošloj godine smanjena sa 28,5, na 26,5 pa na 23,5 posto) najavljuje jedino u korelaciji s dobrim pomacima na tržištu. Govoreći o temeljnom cilju - održavanju stabilnosti cijena, guverner Rohatinski najavljuje intervenciju središnje banke u slučaju deprecijacije tečaja kune kad je vidljivo da to utječe na povećanje inflacije, no da neće nužno intervenirati kod aprecijacije kune (posebno za vrijeme ljeta). Od bitnih strukturnih odluka koje bi se primjenjivale u 2001. Rohatinski izdvaja nemogućnost zaduživanja proračuna kod HNB-a, ukidanje interventnih kredita, nemogućnost korištenja obvezne rezerve za prekonoćne kredite, odobravanje isključivo kratkoročnih kredita za likvidnost na bazi prvoklasnih utrživih vrijednosnih papira. Nakon povoljnog zaduženja putem državnih obveznica u Japanu, najavljeno je već za prvi kvartal ove godine izdavanje euroobveznica, s dobrim dospjećem i uvjetima. Viceguverner Čedo Maletić posebno se osvrnuo na ukupne podatke bankarskog sustava, u kojemu su 4 banke s aktivom većom od 5 milijardi kuna, 15 banaka s aktivom od jedne do 5 milijardi kuna, 5 u skupini od 500 milijuna do milijarde kuna, a ostale su ispod 500 milijuna kuna. Posebno je bilo riječi o platnom prometu i početku primjene Nacionalnog klirinškog sustava (NKS), pri čemu je najavljen novi zakonski tekst krajem ožujka ili početkom travnja. Njime će se banke obvezati kao jedine ovlaštene voditi račune pravnih osoba, a do tada će HNB davati odobrenja bankama za tu djelatnost. Već je jedanaest banaka podnijelo zahtjev za obavljanje domaćeg platnog prometa, a od travnja se mogu očekivati prva odobrenja. 12. Lnić i Vjković o privatizaciji državnog portfelja Vlada je u svom programu 2001. jasno naznačila kao godinu najvećeg dijela privatizacije portfelja kojeg ima, istaknuo je potpredsjednik Vlade Slavko Linić na u srijedu održanom savjetovanju "Privatizacija trgovačkih društava". U ovoj godini bit će u dobrom dijelu dovršena privatizacija Hrvatskog telekoma te, u prvom dijelu godine, privatizacija dviju banaka - Croatia i Dubrovačke. I u Memorandumu prema MMF-u stoji da će prihodi od privatizacije biti usmjereni plaćanju obveza prema memeđunarodnim financijerima, naglasio je Linić. Linić do kraja veljače najavljuje i Vladino donošenje Strategije privatizacije iz koje će se jasno iščitati modele privatizacije i na koji će se način moći provesti za svako trgovačko društvo. Potpredsjednik Vlade najavljuje i potrebu započinjanja procesa privatizacije infrastrukturnih i komunalnih djelatnosti lokalne uprave, što još nije započelo. Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković osvrnuo se na novu ulogu HFP-a u upravljanju cjelokupnim državnim portfeljem. Analiza ukupnog portfelja pokazuje ukupne gubitke od 6,2 milijarde kuna, dnevni gubitak od 7,5 milijuna kuna, prezaduženost, insolventnost, tehnološku zastarjelost i kadrovsku neekipiranost. Sve je to uzrok što je portfelj obezvrijeđen na svega 19 posto njegove nominalne vrijednosti, kaže Vojković. Iznio je i 10 modela po kojima se provodi daljnja privatizacija portfelja: podmirenjem kapitalnih izdataka ministarstava i društva Hrvatske vode; dodjelom dionica bez naknade (invalidi, obitelji poginulih) te za denacionalizaciju; javnim prikupljanjem ponuda uz međunarodni natječaj; javnom dražbom; uz angažman savjetnika za privatizaciju, prodajom s popustom zaposlenicima i bivšim zaposlenicima; ESOP program (radničko dioničarstvo); privatizacija u stečaju te dodjela bez naknade ovlaštenicima temeljem Zakona o sanaciji određenih poduzeća. Na savjetovanju, koje su organizirali HFP, tvrtke Fortis savjetovanje i Arthur Andersen i Odvjetničko društvo Žurić i partneri, posebice je bilo riječi o tehničkim potankostima pripreme i provedbe privatizacije. 13. Hrvatska stambena štedionica započela s odobravanjem kredita Hrvatska stambena štedionica d.d. (HSŠ) iz Varaždina odobrila je prvi stambeni kredit temeljem ugovora o stambenoj štednji, sklopljenog prije pune dvije godine. Kredit je odobren štediši iz Koprivnice, a iz HSŠ-a podsjećaju da se stambeni krediti odobravaju po kamatnoj stopi od šest posto godišnje, koja je fiksna tijekom vremena otplate kredita. Zahtjevi ostalih štediša koji su ispunili uvjete za stambeni kredit te podnijeli zahtjev za njegovom realizaciju, u postupku su rješavanja, kažu u štedionici. Prema Zakonu o stambenoj štednji, kod štednje koja je trajala kraće od pet godina cijelu planiranu sumu iz ugovora o stambenoj štednji potrebno je namjenski koristiti. Hrvatsku stambenu štedionicu osnovala je grupa hrvatskih banaka, i druga je stambena štedionica, od četiri koje djeluju, koja je i praktično započela odobravati povoljnije stambene kredite svojim štedišama. 14. Kredit kod Zagrebačke banke zasad dobilo 10 poduzetnika Od ukupno 265 zahtjeva zagrebačkih obrtnika i malih poduzetnika za kreditiranjem, njih 114 dobilo je "zeleno svjetlo" gradskog povjerenstva, no zasad je Zagrebačka banka od toga odobrila samo deset poduzetničkih kredita u iznosu od oko 12 milijuna kuna. Ukupni kreditni fond od 18 milijuna kuna tako se "stanjio" za više od pola, izvijestio je pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo na današnjoj sjednici zagrebačkog Gradskog poglavarstva. Izvješća o kreditiranju iz Programa poticanja razvoja obrtništva malog i srednjeg poduzetništva postala su obavezna na svakoj sjednici. U četvrtak je predstavljeno i novih 40 poduzetničkih projekata koji su dobili pozitivno mišljenje na zadnjoj sjednici gradskog povjerenstva. Najviše ih je iz proizvodnih djelatnosti, a do kraja 2003. preko tih projekata bi se zaposlilo 277 novih radnika od ukupno njih 701, koliko ih se planira, po dosad odobrenih 114 zahtjeva. Gradonačelnik Milan Bandić najavio je i zajednički okrugli stol na kojem bi, radi poboljšanja stanja u zagrebačkom obrtništvu, sudjelovali predstavnici Grada, Ministarstva obrta, banaka i udruga obrtnika. Dogradonačelnik Darinko Kosor upozorio je da postoje i poduzetnici koji se javljaju na natječaj za kredite kako bi podmirili troškove poslovanja te da takve treba provjeriti jer se u protivnom neće ostvariti glavni ciljevi kreditiranja - razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Dogradonačelnik Mladen Vilfan istaknuo je da treba više razmišljati i o kreditiranju modernih informacijskih tehnologija i inovacija. Iako formulu za pomoć inovatorima tek treba pronaći, Gradsko je poglavarstvo danas ipak odlučilo pomoći im sa 20.000 kuna za izdavanje Zbornika najuspješnijih zagrebačkih inovacija 1991.-2000. Omladinskoj školi nogometa "Mišinelo" odobreno je ulaganje od 3,3 milijuna kuna u poligon na Sveticama za vježbu s djecom i mladima, koji će moći koristiti deset godina. Najavljeno je i da će Grad Zagreb i trgovačko društvo "Sljeme - Medvednica" potpisati ugovor o upravljanju školskim i drugim objektima na Medvednici i to: skijaškom žičarom i terenima, stazom za skijaško trčanje, domom "Izviđač" i Hotelom "Tomislavov dom", planinarskim domovima Risnjakom, Runolistom, Puntijarkom, Grafičarom, Lipom, Glavicom, Podsusedom te Kraljičinim zdencem. Na današnjoj je sjednici prihvaćen sporazum o suradnji Zagreba i Moskve, što će potvrditi Gradska skupština na sjednici zakazanoj za 20. veljače. 15. HUB - o izračunu stope zaštitne kamate Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka (HUB) na svojoj je redovitoj sjednici održanoj u četvrtak, razmotrilo pitanje izračuna zaštitne kamate za 2000. godinu. Nakon šest godina izračunavanja te kamate na način definiran Zakonom o porezu na dobit (čl. 9.) i Pravilnikom o porezu na dobit (čl. 27. st. 1.), a temeljem podataka koje objavi Državni zavod za statistiku (ZAP), za prošlu godinu promijenjen je princip izračuna te je objavljena stopa od 11,09 posto umjesto ranije primjenjivane stope od 16,76 posto. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) već je objavila pismo Ministarstvu financija u kojem izražava zabrinutost zbog promijene metodologije izračuna zaštitne kamate i predlaže razmatranje te odluke. Budući da se to pitanje tiće cjelokupnog gospodarskog okruženja, a najviše pogađa uspješna poduzeća, HUB-a pribavila je mišljenje ugledne revizorske kuće i poslala pismo Ministarstvu financija i Poreznoj upravi zamolivši ih da što skorije provjere izračun i utvrde stopu zaštitne kamate od 16,76 posto kako bi je svi porezni obveznici mogli primijeniti u završnim računima za 2000. godinu. 16. HUB - O početku rada Nacionalnog klirinškog sustava (NKS) Petog veljače ove godine započeo je s radom Nacionalni klirinški sustav (NKS), kao prvi korak završne faze reforme platnog prometa zacrtane još 1995. godine. Budući da je rad preko NKS-a vrlo bitna promjena u poslovanju banaka, izvjesno je da takva promjena nije mogla proći neprimjetno za korisnike. Razlog tome su s jedne strane čisto tehnička pitanja koja su riješena na način različit od dosadašnjeg, a s druge pak strane zbog Zakona o platnom prometu i uputa koje je postavila Hrvatska narodna banka (HNB), a Zavod za platni promet (ZAP) bio zadužen za njegovu primjenu i definiciju operativnih postupaka. U cilju informiranja javnosti i komitenata, od kojih su neki imali prilike u svom poslovanju primijetiti razlike koje im nisu bile prethodno najavljene ili dovoljno objašnjene, te radi boljeg shvaćanja uloge svih sudionika u reformi platnog prometa, HUB je od ZAP-a zatražila obrazloženje na uočene probleme oko isplate plaća. Naglašeno je iz HUB-a neslaganje sa spomenutim člankom 61. Zakona o platnom prometu i da će se, uz najavljenu podršku HNB-a, pokušati u novom Zakonu o platnom prometu taj članak postaviti na drukčijim osnovama. Isto tako i druge primijećene razlike u radu NKS-a, kao što je kašnjenje uplata i raspolaganje gotovinom nisu uzrokovane niti likvidnošću banka niti problemima NKS-a, nego novim rokovima obrada i pravilima poslovanja. Obrazloženje Đure Popijača pomoćnika glavnog direktora ZAP-a Člankom 61. Zakona o platnom prometu u zemlji ovlaštenoj organizaciji je propisana zabrana provođenja naloga za plaćanje uz koje se istodobno plaćaju zakonske obveze ili javni prihod ako prethodno nisu plaćene te obveze. ZAP, kao jedina ovlaštena organizacija dužna je poštivati odredbe Zakona jer u suprotnom podliježe sankcijama iz članka 55. istog Zakona. Do uspostave NKS-a za provođenje navedenih plaćanja bilo je dovoljno pokriće na računu sudionika koji isplaćuje plaću bez obveznog istodobnog pokrića na računu njegove depozitne institucije, ali je sudionik bio dužan ove naloge podnijeti dan prije izvršenja i ZAP je idućeg radnog dana istodobno provodio naloge za plaćanje poreza i doprinosa te ostale naloge iz plaće (neto, obustave) ako se na depozitnu instituciju platitelja nisu primjenjivale odredbe članka 25a. Zakona. Podnošenje naloga dan prije bilo je uvjetovano što su plaćanja zakonskih obveza pri isplati plaća u svim slučajevima osim za deponente HNB bila međubankovna plaćanja. Od uspostave NKS-a sukladno članku 25. Zakona istodobnost pokrića na računu sudionika koji isplaćuje plaće i na računu njegove depozitne institucije za međubankovna plaćanja (plaćanja doprinosa, poreza i prireza) osigurava se provođenjem ovih naloga putem NKS-a. Tek po potvrdi da su isti obračunati u NKS-u ovlaštena organizacija može provesti ostale naloge za plaću (neto i obustave) i to u slijedećem ciklusu NKS-a. Ako u tekućem danu više nema slijedećeg ciklusa NKS-a, tada se ovi nalozi provode u prvom ciklusu narednog obračunskog dana. Ako sudionik želi da mu se svi nalozi za isplatu plaća provedu u istom obračunskom danu, naloge mora podnijeti ZAP-u dan ranije, u vremenu od 08,00 do 16,00 sati. ZAP će naloge za plaćanje zakonskih obveza pri isplati plaća poslati u prvi ciklus NKS-a, koji za naredni dan započinje u 17,00 sati tekućeg dana i traje do 06,00 sati idućeg. Zavod će u idući ciklus poslati NKS-a proslijediti sve ostale naloge za plaću. Po potvrdi obračuna ovih naloga u drugom ciklusu NKS-a, bit će provedeno knjiženje na račun platitelja i primatelja sredstava, znači u vremenu od 12,30 do 13,00 sati. Naravno da naprijed navedeno pretpostavlja da je u oba ciklusa postojalo pokriće na računu depozitne institucije sudionika koji isplaćuje plaće. Ukoliko u bilo koja od ova dva ciklusa odnosni nalozi nisu obračunati i potvrđeni, izvršenje se odgađa za slijedeći obračunski ciklus, istog ili narednog obračunskog dana. Zavod je s načinom provođenja naloga za isplatu plaće upoznao sudionike. Obrazlažući razlog i promjenu načina njihova izvršenja zaposlenici Zavoda su upoznali sudionike sa zakonskim obvezom Zavoda kao ovlaštene organizacije da osigura prethodno plaćanje zakonskih obveza, i da ono ovisi o pokriću njihove depozitne institucije, što znači izvršavanje dijela naloga za plaću se zadrškom, u ciklusima NKS-a. Pri tome je kao argument zašto se kao do sada ne mogu svi nalozi za plaću obraditi istovremeno naglašena potencijalna opasnost da nalozi za plaćanje zakonskih obveza koji predstavljaju međubankovna plaćanja ne budu izvršeni zbog nedostataka pokrića na računu depozitne institucije sudionika koji isplaćuje plaću, a da budu izvršeni nalozi za isplatu neto plaće koji većim dijelom predstavljaju unutar bankovna plaćanja, što je protivno članku 61. Zakona. Zaposlenici Zavoda su postupali sukladno uputama i provodili naloge za isplatu neto plaća nakon provjere da su provedeni nalozi za plaćanje zakonskih obveza i to u prvom sljedećem mogućem ciklusu NKS-a. Slijedom iznijetog, uzrok neizvršenja svih naloga za isplatu plaće sudionika u istom danu nije u organizacijskim nedorečenostima ZAP- a, već komitente treba uputiti na novi način poimanja financijskog dana koji započinje 17,00 sati prethodnog dana, jer je primjena Zakona obveza svih ovlaštenih organizacija za obljavljanje platnog prometa, a ne samo za Zavoda za platni promet. 17. Standard & Poor's: Jača hrvatski kreditni rejting Jedna od vodećih svjetskih rejting agencija, Standard & Poor's, objavila je u petak povišenje kreditnog rejtinga Republike Hrvatske sa prijašnjeg negativnog "outlook"-a (izražava projekciju budućeg kretanja ocjene kreditnog rejtinga zemlja) na stabilni. Istodobno je potvrđen hrvatski investicijski kreditni rejting (BBB-). Promjena "outlook"-a kreditne sposobnosti Republike Hrvatske odraz je poboljšanja ukupnog stanja gospodarstva te unaprjeđenja platnobilančnih pokazatelja, Prijašnji negativni predznak upozoravao je inozemne investitore kako je moguće smanjenje kreditnog rejtinga, tako da sadašnje povišenje na stabilan, šalje signale stranim investitorima o sigurnijem ulaganju u Republiku Hrvatsku. Ukupna Vladina ekonomska politika, osobito državni proračun, stanje javnog i financijskog sektora te povjerenje koje je time Hrvatska stekla, što je postalo osnovom za sporazum s MMF-om, urodilo je jačanjem hrvatske pozicije na financijskom tržištu, navodi Ministarstvo financija. Napominju da jačanje financijske pozicije države na međunarodnom financijskom tržištu znači da se hrvatskim poduzećima olakšava pronalaženje stranih partnera, novih tržišta i razvojnih programa. Takva je situacija omogućila da Ministarstvo financija postigne dosad najbolji rezultat u emisiji vrijednosnih papira republike Hrvatske. Riječ je o izdanju petogodišnjih Samuraj obveznica, gdje je japansko financijsko tržište prihvatilo naše uvjete i kamatnu stopu od 2,5 posto godišnje, što je samo prije nekoliko tjedana bilo nezamislivo. U zadnja dva tjedna cijena hrvatskih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu osjetno porasla, čime je kamatna marža, kao mjera rizika za ulaganje u hrvatske vrijednosne papire, smanjena za oko petinu. Sve to će, ističu u Ministarstvu financija, utjecati da Republika Hrvatska i hrvatska poduzeća ubuduće jeftinije dođu do kapitala, a to znači do investicija i zapošljavanja. 18. HUP: U veljači porastao indeks poslovne optimističnosti Vrijednost indeksa poslovne optimističnosti (IPO) u Hrvatskoj za veljači iznosi 52,3 boda, a njegov porast u odnosu na siječanj kada je iznosio 48,2, rezultat je povećanja optimističnosti kako malih i srednjih, tako i velikih tvrtki, objavila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). No, veliki poduzetnici optimističniji su od malih i srednjih. Mala i srednja poduzeća u odnosu na siječanj povećala su svoju procjenu optimističnosti za 3,3 boda (sa 46 na 49,3), dok su veliki poduzetnici povećali svoju poslovnu optimističnost za 4,9 bodova (sa 50,4 na 55,3). U četvrtoj hrvatskoj anketi za potrebe računanja IPO-a sudjelovalo je oko 40 tvrtki, od čega polovica malih i srednjih, a polovica velikih. Najveći faktori smetnje poslovnoj optimističnosti su po rezultatima ankete, kao i u studenom i prosincu lani te siječnju ove godine, visoke kamatne stope, nedostatak potražnje, porezna politika i korupcija. Naročito zabrinjava nastavak rasta percepcije potražnje kao faktora smetnje, ističu u HUP-u. Najmanjim faktorima smetnje anketirani poslodavci smatraju tečaj kune, inflaciju i jaku konkurenciju, dok su porast cijene rada i nemogućnost dobijanja kredita u sredini ljestvice faktora smetnji. IPO je pokazatelj povjerenja poslovnih ljudi u gospodarstvo za nadolazeće razdoblje i stoga dobar predkazatelj osnovnih makroekonomskih varijabli. Računa se mjesečno, u rasponu od nula do sto, tako da se kvantificiraju procjene poduzetnika raznim aspektima trenutne i buduće gospodarske situacije. Pritom nije bitan njegov apsolutni iznos, nego odnos prema ranijim vrijednostima. 19. Dužnosnici Svjetske banke u Hrvatskoj zbog ASAL zajma Financiranje i provedba ASAL -projekta, za prilagodbu hrvatskog poljoprivrednog sektora tržišnom gospodarstvu, jedna je od tema o kojoj će razgovarati članovi Misije Svjetske banke, koji borave u Hrvatskoj od 12. do 15. veljače. U priopćenju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, podsjeća se da je to Ministarstvo u siječnju ove godine predložilo taj projekt, te da su ciljevi boravka Misije ocijeniti suradnju sa Svjetskom bankom i uspješnost projekata i zajmova u provedbi te predložiti nove prioritetne projekte za koje bi Republika Hrvatska u razdoblju od 2001. do 2003. godine trebala zajam ili tehničku pomoć Svjetske banke. Jedan od ciljeva je i utvrđivanje vremenskog redoslijeda pripreme i realizacije novih projekata, odnosno zajmova, kako onih koji su već predviđeni postojećom Strategijom suradnje tako i novih koji će tek biti predloženi, i konačno, razmjena stavova o mogućim vidovima suradnje u svezi sa europskim integracijama. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, napominju, i dosad uspješno surađivalo sa Svjetskom bankom u provedbi projekata "Razvoja službi za potporu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima" i "Projekta obnove i zaštite obalnih šuma". U izaslanstvu Svjetske banke bili su Sandor Sipos, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku, Julius Varallyay iz Ureda Svjetske banke u Washingtonu i dr. Vladimir Skenderović, voditelj projekata Svjetske banke za Hrvatsku. Nakon prikaza stanja u hrvatskoj poljoprivredi, zamjenik ministra Tomislav Ledić je kao jedan od najvažnijih projekata izdvojio i projekt uređenja katastra i zemljišnih knjiga, jer bez sređenih imovinsko-pravnih poslova nismo u mogućnosti riješiti mnoge probleme u poljoprivredi. 20. Greenspan nije optimist - usporava se rast gospodarstva SAD-a Predsjednik američke Središnje banke Alan Greenspan u utorak je pokazao malo optimizma kad je pred senatskim Odborom za bankarstvo govorio o izgledima gospodarstva SAD u ovoj godini. "Prevladavaju rizici pada", najkraća je Greenspanova ocjena. Među pokazatelje da bi američko gospodarstvo moglo proći lošije nego što se predviđalo uvrstio je pad povjerenja kupaca na unutarnjem tržištu, smanjenje izvoza i nervozu na financijskim tržištima i burzama. "Odluke gospodarske politike ne smiju i ne mogu ostati nepromijenjene sad kad smo suočeni sa značajnim promjenama u brzini gospodarskog razvoja", kazao je Greenspan. Prema njegovim podacima bruto domaći proizvod (BDP) će u SAD ove godine rasti za najviše 2 do 2,5 posto a polovicom prošle godine prognoze su bile između 3,25 i 3,75 posto. Broj nezaposlenih će se povećati za 4,5 posto a jedino će stopa inflacije od oko 2 posto biti niža od ranije najavljivane. Kako bi ublažio svoje prognoze, Greenspan je rekao da bi gospodarski pokazatelji na kraju godine mogli biti i bolji ako se održi relativno visoka razina proizvodnosti te ako padnu cijene energenata. Američka Sredičnja banka je u siječnju smanjila kamate za jedan postotni bod uočavajući usporavanje gospodarskog rasta. Greenspanove procjene sigurno će utjecati na kretanja na burzama i financijskim tržištima a mogle bi pomoći predsjedniku Georgeu W. Bushu u želji da smanji porezna opterećenja. 21. Statistika I dalje rast nezaposlenosti - Na početku ove godine nastavlja se porast nezaposlenosti u Hrvatskoj - u siječnju je broj nezaposlenih porastao za daljnjih 7.624 osobe, dosegnuvši brojku od 386.168 evidentirano nezaposlenih, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Broj nezaposlenih krajem siječnja bio je za 35 tisuća osoba veći nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno, statistički podaci upozoravaju da je broj ukupno zaposlenih u zemlji u prosincu pao ispod 1,3 milijuna. U zadnjem je prošlogodišnjem mjesecu u Hrvatskoj, po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo 1.299.748 ukupno zaposlenih, što je za 0,6 posto manje nego u mjesecu prije. Pri tome je u pravnim osobama u prosincu bilo 1.014.166 zaposlenih, što je 0,7 posto manje nego u studenome. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama smanjen je 0,2 posto i u prosincu iznosi 206.581, dok je aktivnih osiguranika -individualnih poljoprivrednika bilo evidentirano 79.001, što je za 0,8 posto manje nego u mjesecu prije. Ukupno je u prošloj godini broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj bio 2,4 posto manji nego u 1999. godini. Među pojednim djelatnostima rast zaposlenosti lani je zabilježen u hotelima i restoranima za 2,7 posto (pri čemu treba imati u vidu i sezonski utjecaj), u ostalim društvenim, socijalnim i uslužnim djelatnostima za 1,3 posto, obrazovanju 0,9 posto, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 0,6 posto, te u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju za 0,3 posto. Osjetniji pad broja zaposlenih lani je imalo građevinarstvo - za 6,1 posto, ribarstvo 5,5 posto, trgovina na veliko i malo za 4,4 posto, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge za 3,9 posto, dok je u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih smanjen za 3,3 posto u odnosu na godinu prije. Pad zaposlenosti bilježe i financijsko posredovanje za 3,4 posto, rudarstvo i vađenje 2,8 posto, poljoprivreda i šumarstvo za 2,1 posto, prijevoz, skladištenje i veze 2,9 posto, te zdravstvena zaštita i socijalna skrb za 2,9 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjene 0,7 posto - Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u siječnju ove godine pale su 0,7 posto prema mjesecu ranije, dok su prema siječnju prošle godine porasle 8,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u siječnju su u odnosu na prosinac porasla cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije za 0,6 posto te cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,7 posto. Proizvođačke cijene energije smanjene su 3,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto te kapitalnih proizvoda za 1,1 posto. Gledano po pojedinim djelatnostima u siječnju su cijene porasle u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti za 6,4 posto, proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 2,5 posto, proizvodnji proizvoda od gume i plastike za 0,1 posto, tekstila za 0,6 posto, metala 0,2 posto, preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja i proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme za po 0,1 posto. Pad cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju je u odnosu na prosinac ostvaren u šest djelatnosti: vađenju sirove nafte i zemnog plina za 14,2 posto, proizvodnji namještaja za 2,3 posto, proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 0,7 posto, te u proizvodnji duhanskih proizvoda, celuloze, papira i proizvoda od papira i proizvodnji strojeva i uređaja za po 0,3 posto. U preostalih 11 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u siječnju nisu se mijenjale prema prethodnom mjesecu. Iznos nepodmirenih naloga u prosincu 20,2 milijarde kuna - Dospjele nepodmirene obveze pravnih osoba u prosincu su, nakon gotovo neprekidnog prošlogodišnjeg smanjivanja, opet povećane, za 283 milijuna kuna ili 1,4 posto, dosegnuvši na kraju godine ukupno 20,2 milijarde kuna. Zbog evidentiranih dugova u Zavodu za platni promet (ZAP) na kraju prosinca bilo je blokirano 32.717 poduzeća sa ukupno 128 tisuća zaposlenih. Prošlu godinu ipak je, napominju u ZAP-u, obilježilo zaustavljanje negativnih trendova kada je riječ o iznosima nepodmirenih naloga, o čemu govori podatak da je iznos nepodmirenih obveza u godinu dana smanjen za 6,3 milijardi kuna, sa 26,5 milijardi kuna u prosincu 1999. na 20,2 milijarde kuna u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu. Po podacima ZAP-a, najveće probleme s plaćanjem obveza imaju tvrtke u djelatnosti trgovine na koje se odnosi oko osam milijardi ili 39 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Slijedi graditeljstvo s 1,6 milijardi kuna nepodmirenih naloga za plaćanje ili 8,2 posto te proizvodnja hrane i pića s 6,7 posto ukupnog iznosa nepodmirenih obveza, odnosno 1,3 milijarde kuna. Struktura nepodmirenih naloga prema danima trajanja blokade računa u prosincu se nije bitnije mijenjala u usporedbi s prethodnim razdobljima. Najviše je onih nepodmirenih naloga koji se vode u evidenciji dulje od godinu dana; u toj je skupini više od dvije trećine (74,7 posto) insolventnih pravnih osoba na koje se odnosi 93,5 posto ukupnog dugovanja ili 18,9 milijardi kuna. Od ukupnog broja blokiranih čak 93 posto imalo je krajem prosinca račune blokirane duže od 30 dana. Promatrano po oblicima vlasništva najveći problem s održavanjem tekuće likvidnosti imaju tvrtke u privatnom vlasništvu, njih 25.963, a na njih se odnosi 11,8 milijardi kuna nepodmirenih naloga ili 58,7 posto. Na državni sektor odnosi se 1,3 posto blokiranih pravnih osoba s dugom od 948,7 milijuna kuna. Prema županijama, na dan 31. prosinca prošle godine, u usporedbi sa stanjem krajem 1999. godine, zamjetno je smanjenje iznosa nepodmirenih obveza u većini županija. Iznimka su Virovitičko-podravska, Varaždinska, Požeško-slavonska i Istarska županija, u kojima se iznos povećavao u rasponu od 2,9 posto u Istarskoj do čak 26,4 posto u Virovitičko- podravskoj županiji. 22. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u veljači Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Brodsko Posavska 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Centar banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Convest banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Credo banka 3,00 3,00 3,50 3,00 2,50 3,00 Croatia banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,00 2,00 Dalmatinska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 0,00 Dubrovačka banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,60 1,10 Erste & Steiermarkishe 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 0,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,50 2,50 2,50 2,50 0,50 - Istarska banka Pula 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,10 1,10 1,10 1,10 0,20 1,10 Kaptol banka * 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 1,50 Podravska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 0,75 0,75 0,75 0,75 0,50 0,55 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 1,40 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Slavonska banka * 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Varaždinska banka 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 0,25 Volksbank * 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kaptol banka, Slavonska banka, Volksbank * kamatne stope od siječnja 2001. Kamatne stope na oročene dem depozite građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- 3,25- 3,50- 2,75 3,50 4,25 4,50 4,75 Brodsko Posavska banka 3,50 4,85 5,25 7,00 7,50 8,00 Centar banka* 3,50 4,50 5,00 6,00 6,50 7,50 Convest banka* 2,5-4 3-4,5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 Croatia banka* 4,00 5,00 5,50 6,20 7,40 8,00 Dalmatinska banka 2,75- 3,25- 3,75- 4,00- 4,00- 4,00- 4,25 4,75 5,25 5,50 5,50 5,50 Dubrovačka banka* 2,70- 3,00- 3,70- 4,20- 5,15- 5,50- 3,90 4,30 5,20 5,40 6,50 6,80 Erste & Steiermarkishe 3,00- 3,80- 4,50- 5,00- dogovor 3,50 4,25 5,50 6,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00 3,50 4,25- 5,50- 5,80- dogovor 5,00 6,10 6,40 Istarska banka 3,00 4,00 4,50 5,00 5,50 6,00 Istarska kreditna 2,80- 3,10- 4,00- 4,50- 5,30- retna š. banka Umag** 3,80 4,00 5,20 5,50 6,20 5,20 Jadranska banka* 1,30- 2,30- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 1,80 2,80 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka* * 3,00 4,00 4,50 6,00 6,50 - Karlovačka banka 2,60- 2,80- 3,10- 4,00- 5,40- 5,70- 3,60 4,50 5,10 5,30 6,80 7,10 Kreditna banka Zagreb* 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka* - 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 4,00 4,50 5,00 5,50 6,50 Nava banka* 4,00 5,00 6-7 7-8 8-9 8-9 Partner banka* 3,50 4,50 6,00 7,50 7,50 7,50 Podravska banka 2,00 3,00 5,00- 5,25- 6,50 6,50- 5,50 6,00 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* ** 2,20- 2,40- 2,60- 3,25- 4,15- 4,45- 3,20 4,00 4,25 4,60 5,65 6,10 Raiffeisenbank Austria 2,50 3,50- 4,25- 4,50 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 4,70- 3,80 4,90 5,20 5,60 6,60 7,10 Riječka banka 2,50- 2,70- 3,20- 3,80- 4,50- 5,00- 3,30 4,30 4,50 5,00 6,00 6,50 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka * 3,00-3,50 3,50-5,00 4,5-5,5 5,0-6,0 5,5-6,5 dogovor Splitska banka* 2,30- 2,60- 3,00- 3,70- 4,50- 4,80- 4,00 4,70 5,20 5,80 6,40 6,80 Varaždinska banka* - 2,20 3,65 3,85 5,00 5,50 Volksbank* * 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* ** 2,20- 2,40- 2,50- 3,30- 4,30- 4,50- 3,05 3,65 3,85 4,25 5,50 5,95 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,00 9,00 10,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Privredna banka ** Zagrebačka banka ** - kamatne stope na oročenja iznad 100.000 DEM Istarska kreditna banka Umag ** ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Kaptol banka, Slavonska banka, Volksbank * kamatne stope od siječnja 2001. Kamatne stope na oročene usd depozite građana (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- 4,25- - 4,00 4,50 4,75 5,00 Brodsko Posavska banka 3,40 4,60 5,10 6,90 7,40 7,90 Centar banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 Convest banka 3,5-4,5 4-5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,50 7,50 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,30 Dalmatinska banka 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 5,00- 5,00- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,50 6,50 Dubrovačka banka 4,20- 4,30- 5,40- 5,60- 6,70- 7,10- 4,60 5,40 5,80 6,55 7,20 7,50 Erste & Steiermarkishe 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- dogovor 4,00 5,50 6,50 7,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Istarska banka 5,00 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- Istarska kreditna 4,40- 5,00- 5,50- 6,10- 6,70- renta š. banka Umag** 5,30 6,10 6,50 6,90 7,10 6,70 Jadranska banka 1,30- 1,80- 2,80- 4,80- 5,80- 6,80- 1,80 2,30 3,30 5,30 6,30 7,30 Kaptol banka * 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,20- 5,40- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,20 7,00 7,50 Kreditna banka Zagreb 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 Međimurska banka - 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,50- 4,50 5,00 5,50 6,00 7,00 Nava banka 4,00 5,00 6-7 7-8 8-9 8-9 Partner banka 4,50 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 5,50 6,50 6,50 5,50 6,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka ** 3,75- 3,90- 4,10- 4,80- 5,85- 6,05- 4,70 5,30 5,65 6,00 7,20 7,60 Raiffeisenbank Austria 3,50 4,50- 5,25- 5,50 5,75- 6,00- 5,75 6,00 6,25 6,75 7,25 Riadria banka 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 5,10 6,50 7,10 7,40 8,10 8,50 Riječka banka 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 6,20- 6,50- 4,80 6,00 6,50 6,80 7,50 7,80 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka * 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Splitska banka 3,30- 3,70- 4,10- 5,50- 5,80- 6,00- 4,50 5,00 5,50 7,00 7,30 7,50 Varaždinska banka - 2,20 3,65 3,85 5,00 5,50 Volksbank * 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka ** 3,70- 3,90- 4,00- 4,80- 5,80- 6,00- 4,55 5,15 5,35 5,75 7,00 7,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Privredna banka ** Zagrebačka banka ** - kamatne stope na oročenja iznad 100.000 DEM Istarska kreditna banka Umag** ili u protuvrijednosti USD po dogovoru Kaptol banka, Slavonska banka, Volksbank * kamatne stope od siječnja 2001. Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% god - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit. prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Convest banka 0,50 0,50 1,00 0,50 0,50 0,50 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 2,00 Croatia banka 1,00 1,00 1,50 1,00 0,50 0,50 Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Erste & Steiermarkishe 0,50 0,50 0,70 0,50 0,50 0,70 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka * - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 0,72 0,72 0,82 0,72 0,52 0,87 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 0,75 0,75 0,98 0,75 0,50 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Varaždinska banka - - - - - - Volksbank * - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kaptol banka, Volksbank * kamatne stope od siječnja 2001. Kamatne stope na oročene dem depozite pravnih osoba (% god.) - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Croatia banka 70 % 80 % 100 % EURIBOR EURIBOR EURIBOR Dalmatinska banka 70 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka 4,00 4,50 4,75 5,00 - - Erste & Steiermarkishe 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- dogovor 3,50 4,00 4,50 5,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 4,25- 4,375- 4,75- 5,375- 5,75- - 4,50 4,625 5,00 5,625 6,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka * prema dogovoru Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,50- 4,50- 5,20 5,50- prema dogovoru 5,00 5,00 6,20 Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka * 3,125 3,375 3,75 4,125 4,875 dogovor Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Volksbank * 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kaptol banka, Slavonska banka, Volksbank * kamatne stope od siječnja 2001. Kamatne stope na oročene usd depozite pravnih osoba (% god - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria prema dogovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Convest banka prema Odluci Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka - - - - - - Dalmatinska banka 70 % 80 % 85 % 90 % LIBORA/EURIBORA Dubrovačka banka 5,00 5,50 5,75 6,00 - - Erste & Steiermarkishe 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- dogovor 4,00 4,75 5,25 5,75 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 5,40 6,00 6,30 7,20 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka * prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Volksbank * 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Slavonska banka, Volksbank * kamatne stope od siječnja 2001.