FR-LIBERATION-14.2.-PRODI I EU POVJERENSTVO

FRANCUSKA LIBERATION 14. II. 2001. Prodi žali europsku budućnost bez perspektive "Zašto sporazum iz Nice o reformi europskih ustanova nije uspio? Jer su petnaestorica 'izgubila misao vodilju (...), zahvaljujući kojoj su se naše države članice dogovarale oko pravca kojim će ići. Nerazumljivi zapisnici, sve zamršeniji izričaji sve teže prikrivaju naše razlike'. Rezultat: europske se vlade sukobljavaju oko 'neograničene vlasti' i ne uspijevaju pronaći trajna rješenja jer nisu utvrdile 'konačni cilj' Europske unije. Ovu je razočaravajući tvrdnju jučer u strasbourškom Parlamentu iznio Romano Prodi, predsjednik Europskog povjerenstva, u svom godišnjem govoru o 'stanju Unije'. Kao da mu daje za pravo, Švedska, koja šest mjeseci predsjeda Unijom, nije mislila da bi na tu svečanu sjednicu morala poslati ijednog ministra... Kao što je rekao Prodi, 'stigli smo do kraja logike nedorečenosti i konstruktivnih nejasnoća'. U trenutku kad se Unija priprema proširiti na cijeli europski kontinent, to se 'jedinstvo ne može ostvariti polazeći od sporazuma koji je nejasan, od obveza subjektivne naravi i neprijateljskih primisli'. Dakle, predsjednik europskog izvršnog tijela poziva na 'raspru o ustroju na drukčijim načelima', koja bi se provela u prigodi raspre o budućnosti Europe što će započeti ove godine, a završiti se 2004. sazivom nove Međuvladine konferencije (CIG). Romano Prodi misli da nema svrhe nastojati izgraditi novi institucijski sustav, ako opet ne želimo izazvati ne znam koju po redu bezobzirnu borbu, kao što je bila u Nici. Predsjednik prvo poziva Europljane da se zapitaju 'do koje mjere ŠželeĆ živjeti i raditi zajedno' i žele li nastaviti izgradnju Europe kako bi stvorili pravi 'politički entitet' čija bi 'zadaća bila da utječe na svjetska zbivanja'. Razdor u zadnje vrijeme, sve očitiji euroskepticizam u zemljama poput Švedske ili Danske, pokazuju da pitanje nije neutemeljeno. Prema mišljenju Romana Prodija, problem je što si vlade nisu spremne postaviti takva pitanja: 'U nizanju nacionalističkih stajališta više ne vidim ni potrebno nadahnuće ni maštu za obnoviteljsko promišljanje'. On dakle misli da konferenciju u 2004. treba pripremiti Konvencija koju će činiti zastupnici nacionalnih parlamenata, Europski parlament, Povjerenstvo i države članice, poput one koja je izradila Povelju o temeljnim pravima Unije, proglašenu u Nici. Europskim se parlamentarcima morao svidjeti taj načelni govor koji ide na ruku njihovu glavnom zahtjevu za takvu konvenciju. 'Raspra na drukčijim temeljima uključuje i drukčiji postupak', ističe Daniel Cohn-Bendit (francuska stranka zelenih). Raspru o europskoj budućnosti ne možemo prepustiti samo vladama koje su u Nici doživjele neuspjeh'", iz Strasbourga izvješćuje Jean Quatremer.