DE-HR-YU-PROSVJEDI-Masovni prosvjedi-Politika NJ-FAZ-13.2.-STANJE U HRVATSKOJ I SRBIJI NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG13. II. 2001.Uhidbeni nalozi u Hrvatskoj, promaknuća u Srbiji"U četvrtak kreće drugi krug spora: za taj dan
su dobro organizirani veterani rata za neovisnost Hrvatske i najjača oporbena stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pozvali na veliki prosvjed u Zagrebu. Do tada lijevo-liberalna koalicijska vlada pod premijerom Ivicom Račanom protiv koje je u nedjelju u Splitu prosvjedovalo sto tisuća ljudi, može duboko udahnuti. I cestovne blokade nisu ponovno postavljene - samo u okolici Gospića i u ponedjeljak su prosvjednici ljuti zbog uhidbenog naloga za bivšeg generala vojske Mirka Norca, zatvorili neke prometnice. Norac je navodno na području Gospića sudjelovao u ratnim zločinima nad srpskim civilima.Vlada premijera Račana koja je na dužnosti oko godinu dana i predsjednik države Mesić prošle su se srijede u otvorenom prijeporu s veteranima rata od 1991. do 1995. i s HDZ-om pokazali nepopustljivima. Policija doduše nije reagirala na višednevne cestovne blokade veteranskih udruga, no Račan je potvrdio da neće popustiti ultimatumima i prijetnjama - i već je u nedjelju na večer
NJEMAČKA
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG
13. II. 2001.
Uhidbeni nalozi u Hrvatskoj, promaknuća u Srbiji
"U četvrtak kreće drugi krug spora: za taj dan su dobro organizirani
veterani rata za neovisnost Hrvatske i najjača oporbena stranka
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pozvali na veliki prosvjed u
Zagrebu. Do tada lijevo-liberalna koalicijska vlada pod premijerom
Ivicom Račanom protiv koje je u nedjelju u Splitu prosvjedovalo sto
tisuća ljudi, može duboko udahnuti. I cestovne blokade nisu ponovno
postavljene - samo u okolici Gospića i u ponedjeljak su
prosvjednici ljuti zbog uhidbenog naloga za bivšeg generala vojske
Mirka Norca, zatvorili neke prometnice. Norac je navodno na
području Gospića sudjelovao u ratnim zločinima nad srpskim
civilima.
Vlada premijera Račana koja je na dužnosti oko godinu dana i
predsjednik države Mesić prošle su se srijede u otvorenom prijeporu
s veteranima rata od 1991. do 1995. i s HDZ-om pokazali
nepopustljivima. Policija doduše nije reagirala na višednevne
cestovne blokade veteranskih udruga, no Račan je potvrdio da neće
popustiti ultimatumima i prijetnjama - i već je u nedjelju na večer
otputovao u Varšavu u već odavno isplaniran državnički posjet
Poljskoj. Prosvjedi u nedjelju bili su dosad najveći za vrijeme
njegova mandata, izjavio je Račan s lakonskom pripomenom da je u
Hrvatskoj zajamčeno pravo izražavanja mišljenja kao i sloboda
okupljanja.
Je li vlada s pravom uljuljana u sigurnost, pokazat će se u
četvrtak. I dalje slaba, borbama za vlast i korupcijskim aferama
narušena bivša vladajuća stranka HDZ pod Ivom Sanaderom pokušava
val nacionalne ljutnje usmjeriti na svoj mlin. Taktika je očita.
Protekla godina još nije donijela obećano poboljšanje gospodarskog
stanja i životnih uvjeta. U zemlji je premalo kapitala, no bez
(inozemnog) kapitala ne može biti novih radnih mjesta. Velike
reforme zdravstva i mirovinskog osiguranja još nisu ni počele.
Stanovništvo dakle i dalje mora biti strpljivo. Pa ipak vladinu
koaliciju od šest stranaka po najnovijim ispitivanjima mišljenja
još odobrava oko 35 posto ispitanih dok se za HDZ izjasnilo tek oko
osam posto.
Hrvatska proživljava prijelaz iz nacionalnog ratnog društva u
demokratsko građansko društvo. U to pripada i javna pokuda zločina
koje su Hrvati počinili od 1991. do 1995. tijekom obrambenog rata
koji su počeli Beograd i oružane paravojske hrvatskih Srba. U to
pripada i udaljavanje s dužnosti osumnjičenih generala poput u
srijedu optuženoga Mirka Norca i predaja dokaznog materijala
sudovima. U to, naposljetku, pripada i bezuvjetna suradnja s
Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu i izručenje svih Hrvata
traženih uhidbenim nalozima. Prosvjedi proteklih dana pokazuju da
je za hrvatsku vladu vrlo rizično razbijati tabue Tuđmanove ere i
početi 'obradu prošlosti'.
Srbija je od takve obrade još jako daleko. Jugoslavenski
predsjednik Koštunica stalno vrijeđa haaški sud kao instrument
ponajprije Amerike i kao protusrpsku ustanovu. Jugoslavenski
premijer Žižić tvrdi da sve dok je na dužnosti, svrgnuti diktator
Milošević neće biti izručen sudu. Koliko se uporno odbija
odgovornost za ratne zločine u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu,
počinjene u ime Srbije, pokazuje činjenica što Miloševića žele
najprije optužiti u Srbiji - i to zbog 'kapitalnih zločina'
počinjenih protiv vlastitog naroda, kao što su nevjera, vlastita
korist i krivotvorenje izbora. Govori se i o optužbi za veleizdaju:
nju je Milošević navodno počinio kad je 9. lipnja 1999. pristao na
povlačenje svih srpsko-jugoslavenskih oružanih snaga s Kosova i
ulazak međunarodne mirovne postrojbe (KFOR) (...)", izvješćuje
među ostalim Matthias Rueb.