ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je danas umirovljenoga otorinolaringologa Krešimira Vranešića (1936.), nasljednika ostavštine Miroslava Krleže.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesić primio je danas umirovljenoga otorinolaringologa
Krešimira Vranešića (1936.), nasljednika ostavštine Miroslava
Krleže.#L#
Nakon sastanka predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Igor
Dekanić izjavio je novinarima da se razgovaralo o Krležinoj
ostavštini kako bi se na najbolji način udovoljilo posljednjoj
želji najvećeg hrvatskoga pisca 20. stoljeća. Dekanić je podsjetio
da se koncem godine navršava 20 godina od Krležine smrti.
Ta godišnjica navršava se 29. prosinca 2001., kada će se, prema
Krležinoj oporuci, moći otvoriti njegova pisana ostavština
pohranjena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Na upit je li bilo govora o memorijalnom centru Bele i Miroslava
Krleže, Dekanić je potvrdio da se i o tome razgovaralo.
Krešimir Vranešić nije želio razgovarati s novinarima.
Miroslav Krleža poznavao je Krešimira Vranešića, koji je
posljednjih godina života Bele i Krleže bio njihov kućni liječnik,
od njegova djetinjstva jer je njegov otac Đuro Vranešić (1897.-
1946.) spašavao Krležu od ustaških progona, skrivajući ga u svojem
zagrebačkom sanatoriju.
"Odlučio sam da za univerzalnoga nasljednika odredim Krešu
Vranešića, koji je kao dječak ostao iza svoga oca. Da sam u
socijalizmu proživio ovo vrijeme i da sam napisao ono što sam
napisao i da sam živio život svoj do kraja i da umirem prirodnom
smrću, zasluga je Đure Vranešića", govorio je Krleža 1981. Enesu
Čengiću.
Nakon Drugoga svjetskoga rata Đuro Vranešić je nakon opetovanih
žalbi tužitelja osuđen u političkom procesu na smrt strijeljanjem.
Presuda je izvršena 13. siječnja 1946. unatoč Krležinim
intervencijama. U svojim memoarskim zapisima i iskazima Krleža je
isticao kako Vranešićeva krivnja nipošto nije za posljedicu smjela
imati smrtnu kaznu.
(Hina) ta mc