HR-PROSVJEDI-Vlada-Sudovi-Vlada RFE-12.2.-SLUČAJ NORAC - DEMOKRACIJA NA KUŠNJI RADIO SLOBODNA EUROPA- RFE12. II. 2001.Slučaj Norac: demokracija u Hrvatskoj na kušnjiPrilog Ines Šaškor: "Masovni prosvjedi protiv privođenja generala
Mirka Norca pretvorili su se u ultimativne političke zahtjeve za prijevremenim izborima i abolicijom Hrvata od optužbi za ratni zločin. Legitimno je tražiti izbore, ali smiju li se prihvatiti i zahtjevi koji negiraju pravnu državu? Svi protivnici nove hrvatske vlasti sada su se javno predstavili i legitimirali. To su: HDZ i sve desne stranke, veteranske udruge, dijelovi crkvene hijerarhije, kao i dijelovi medija pod kontrolom države. HDZ im se stavio na čelo. Ono što nije mogao ostvariti na izborima, želi pomoću ulice. Proteklih 5-6 dana u cijeloj Hrvatskoj demonstriralo je ukupno sto do dvjesta tisuća ljudi. U tim zbivanjima bilo je mnogo prevrelih emocija, poratnih frustracija, folklornih vulgarnosti, ali i pravog, nepatvorenog ekstremizma. Zahtjev za prijevremenim izborima najmanje je sporan. Svaki ga subjekt političkog života ima pravo tražiti. U demokratskim zemljama o tome odlučuju vlada, parlament, referendum; u svakom slučaju kvalificirana i ustavom predviđena legitimna većina.
RADIO SLOBODNA EUROPA- RFE
12. II. 2001.
Slučaj Norac: demokracija u Hrvatskoj na kušnji
Prilog Ines Šaškor: "Masovni prosvjedi protiv privođenja generala
Mirka Norca pretvorili su se u ultimativne političke zahtjeve za
prijevremenim izborima i abolicijom Hrvata od optužbi za ratni
zločin. Legitimno je tražiti izbore, ali smiju li se prihvatiti i
zahtjevi koji negiraju pravnu državu?
Svi protivnici nove hrvatske vlasti sada su se javno predstavili i
legitimirali. To su: HDZ i sve desne stranke, veteranske udruge,
dijelovi crkvene hijerarhije, kao i dijelovi medija pod kontrolom
države. HDZ im se stavio na čelo. Ono što nije mogao ostvariti na
izborima, želi pomoću ulice. Proteklih 5-6 dana u cijeloj Hrvatskoj
demonstriralo je ukupno sto do dvjesta tisuća ljudi.
U tim zbivanjima bilo je mnogo prevrelih emocija, poratnih
frustracija, folklornih vulgarnosti, ali i pravog, nepatvorenog
ekstremizma. Zahtjev za prijevremenim izborima najmanje je sporan.
Svaki ga subjekt političkog života ima pravo tražiti. U
demokratskim zemljama o tome odlučuju vlada, parlament,
referendum; u svakom slučaju kvalificirana i ustavom predviđena
legitimna većina.
Stotinjak tisuća bučnih glasova nisu zanemariv broj, ali nisu ni
blizu kvalificirane mase. Lički i dalmatinski biskupi, isti oni
koji demonstrativno nisu došli na novogodišnji prijem predsjednika
Republike, pozivaju vlast da posluša glas bučne manjine, neovisno o
rezultatima iz biračkih kutija. I oni su pokazali da imaju problema
sa shvaćanjem biti demokracije. Zagrebački je nadbiskup Josip
Bozanić ostao usamljen i medijski izoliran sa svojom jednostavnom
porukom kojom se suprotstavio nasilju i prijetnjama.
Zašto se traže novi izbori? Potpisnici splitske deklaracije traže
aboliciju svih osumnjičenih Hrvata za ratne zločine, zamrzavanje
suradnje s haaškim sudom i reviziju ustavnog zakona. Traže, dakle,
poništenje pravnog poretka, zanemarivanje zakona, 'suđenje po
krvnim zrncima', raskidanje međunarodnih obveza. Prihvatiti to kao
razlog za prijevremene izbore ostavilo bi Hrvatsku zauvijek ne samo
iza schengenskog zida, nego bi je odvelo u sunovrat.
Hrvatska je vlast toga svjesna, kao i činjenice da je baš sada pod
povećalom međunarodne zajednice. Svijet očekuje staloženu
reakciju, zrelost, stabilnost institucija. Vlast je dopustila
mogućnost demonstriranja protiv svoje politike, ali nije popustila
zahtjevima koji dovode u pitanje pravni poredak. Dosad je sačuvala
živce, zadržala prisebnost.
Ali što ako demonstracije eskaliraju i nastavi se blokada
prometnica? Vlada je dopustila raznim stožerima da budu
prometnici. Dalmacija i Lika su, kako kažu, do četvrka prohodni.
Što poslije? Tu ima nekoliko nepoznanica. Kako će se ponašati
dijelovi policije, vojske, pravosuđa, medija? Isti oni kojima je
Vlada blagonaklono ostavila godinu dana vremena 'da se poprave'. A
oni su sklonili Norca i napravili zbrku u državi.
Najvjerojatniji je scenarij prestrojavanja i smirivanja. Vlada će
pod utjecajem Dražena Budiše odustati od kvalifikacija o mogućem
državnom udaru, a HDZ će zauzdati ulične rušitelje vlasti. Ostvarit
će se neka vrsta usiljenog dijaloga. Po strani ostaju, kao i uvijek,
građani, obični ljudi kojima se svaka vlast ulizuje uoči izbora, a
onda ih zaboravi.
Vladajuća ih je koalicija opet potcijenila i ponizila, računajući
na njihovu svijest o ozbiljnosti situacije. Nije smatrala ni
potrebnim objasniti kako to da članovi vladajuće koalicije
sudjeluju na skupovima gdje se šefu države, vlade i drugim
čelnicima najvulgarnije prijetilo. A što ako nezadovoljstvo i
apatija jednom prevlada, pa stihija učini svoje?"
(RFE)