DE-YU-NL-HR-SUDOVI-Vlada-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe RDW 9. II. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW 9. II. 2001.Pregled tiska"U današnjem pregledu njemačkog tiska riječ je i o reakcijama na posjet europske trojke Beogradu. Berlinske
novine 'Die Tageszeitung' o posjetu iz Europe pišu da u normalnim okolnostima posjet visoke delegacije EU-a Srbiji ne bi izazvala neke osobite reakcije srpske javnosti. Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh i povjerenik EU-a zadužen za vanjsku politiku Chris Patten, bili bi rado viđeni gosti u Beogradu, gosti koji novim vlastima mogu pomoći u obnovi zemlje koja je socijalno, privredno i politički razorena u vrijeme režima Slobodana Miloševića. Ali treći predstavnik Europe izazvao je u zemlji veliko uzbuđenje i ponovo oživio gotovo zaboravljenu ksenofobiju. Riječ je o Javieru Solani, visokom predstavniku EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Za vrijeme zračnih napada NATO saveza na Jugoslaviju u proljeće 1999. godine, on je bio glavni tajnik zapadne alijanse. U Srbiji ga nazivaju 'anđelom smrti'. Mnogi Beograđani jednostavno ne mogu razumjeti što onaj koji je, po njihovu mišljenju, odgovoran za rat, smrt, patnju, razaranja i veliku nepravdu koja im je učinjena, traži u Srbiji. A novi ljudi na vlasti pokušavaju sve
NJEMAČKI RADIO - RDW
9. II. 2001.
Pregled tiska
"U današnjem pregledu njemačkog tiska riječ je i o reakcijama na
posjet europske trojke Beogradu. Berlinske novine 'Die
Tageszeitung' o posjetu iz Europe pišu da u normalnim okolnostima
posjet visoke delegacije EU-a Srbiji ne bi izazvala neke osobite
reakcije srpske javnosti. Švedska ministrica vanjskih poslova Anna
Lindh i povjerenik EU-a zadužen za vanjsku politiku Chris Patten,
bili bi rado viđeni gosti u Beogradu, gosti koji novim vlastima mogu
pomoći u obnovi zemlje koja je socijalno, privredno i politički
razorena u vrijeme režima Slobodana Miloševića. Ali treći
predstavnik Europe izazvao je u zemlji veliko uzbuđenje i ponovo
oživio gotovo zaboravljenu ksenofobiju. Riječ je o Javieru Solani,
visokom predstavniku EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu
politiku. Za vrijeme zračnih napada NATO saveza na Jugoslaviju u
proljeće 1999. godine, on je bio glavni tajnik zapadne alijanse. U
Srbiji ga nazivaju 'anđelom smrti'. Mnogi Beograđani jednostavno
ne mogu razumjeti što onaj koji je, po njihovu mišljenju, odgovoran
za rat, smrt, patnju, razaranja i veliku nepravdu koja im je
učinjena, traži u Srbiji. A novi ljudi na vlasti pokušavaju sve
prikazati u povoljnom svjetlu. Njima je naime jasno da bez pomoći EU
u zemlji nema napretka, piše komentator lista.
Komentator lista 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' drži da je
ovisnost Zapada i Srbije obostrana. Ako nova srpska vlada ne uspije
pronaći izlaz iz ekonomske krize, postoji velika opasnost da
socijalisti i ultranacionalisti ponovo dobiju veliku potporu. Zbog
toga je EU spremna davati novac Srbiji, a predsjednika Koštunicu je
primila u zagrljaj kao da je on oduvijek dio obitelji. Međutim
arogantan odnos Koštunice prema glavnoj tužiteljici haaškog suda
Carli del Ponte za njenog boravka u Beogradu, otvorio je oči svima
koji su držali da je odlaskom Miloševića s vlasti uklonjeno sve zlo
u Srbiji. Promjena u Srbiji je ograničenog dosega. Novo vodstvo
objašnjava svoje odbijanje izručenja Miloševića sudu u Haagu
tvrdnjom da bi joj to oslabilo položaj. Na Zapadu taj argument ne
ostaje bez utjecaja jer se postavlja potanje - tko će doći nakon
toga na vlast. Ali međunarodna zajednica ne može prihvatiti da
Beograd po svojoj volji odlučuje u kojoj će mjeri surađivati s
haaškim sudom. Zbog toga je krajnje vrijeme da EU traži da se
Milošević izruči, i to odmah. Na tome će se vidjeti koliko je
revolucija u Beogradu stvarno duboka, drži FAZ.
Komentator austrijskog lista 'Der Standard' osvrće se na ukupni
položaj Srbije unutar međunarodne zajednice, u tekstu pod nazivom:
'Država pod uvjetnom kaznom'. List piše da si Srbija, koja je za
vrijeme vladavine Slobodana Miloševića proglašena za pokretača
ratova, i faktički se nalazi pod uvjetnom kaznom, sada više ne može
priuštiti nijednu pogrešku. Zato se srpska policija i vojska moraju
svladavati kada borci albanske ekstremističke organizacije
'Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca i Medveđe' pucaju na njih
iz područja zone razdvajanja prema Kosovu. Tijekom deset godina
međunarodne izolacije u Beogradu se shvatilo da bez pomoći Zapada
ništa ne može ići naprijed. S druge strane, ako se napadi
intenziviraju, Zapad će se naći pred dilemom: da li jugoslavenskoj
vojsci dopustiti da vodi tzv. antiterorističke akcije protiv
dojučerašnjih saveznika Zapada. Za diplomaciju ima sve manje
vremena, upozorava austrijski list.
(RDW)