FR-COURRIER INT.-8.2.-O KOŠTUNICI I SRJ

FRANCUSKA LE COURRIER INTERNATIONAL 8. II. 2001. Koštuničina nemoguća misija "U razgovoru za beogradski tjednik 'Nin' Koštunica je zapravo potvrdio da bi mogući raspad Jugoslavije doveo u pitanje nastavak njegove političke karijere. Jer, unatoč brzoj demokratizaciji SRJ- a i njegovu povratku na međunarodnu pozornicu, budućnost federacije još je nesigurna. I s razlogom. Crnogorski predsjednik Milo Đukanović zdušno brani zamisao o odcjepljenju svoje republike. Prema njegovu mišljenju, 'neovisna Crna Gora zauvijek će pokopati zamisao o velikoj Srbiji'. To više što su 'kroz povijest svi srpski čelnici rabili Jugoslaviju samo kao okvir za ostvarenje nacionalističkih želja'. Odatle i potreba da se ispitaju odnosi između Beograda i Podgorice i da se Crnogorci na referendumu očituju o budućnosti svoje republike. Taj bi referendum Beograd rado izbjegao, ali će se on sigurno ubrzo održati. Ipak, hladan doček koji je nova američka vlada pripremila Đukanoviću za nedavnog posjeta Washingtonu, kao i neke europske izjave koje su išle u istom pravcu, pokazuju suzdržanost međunarodne zajednice. Promjene u Beogradu obvezuju, i čini se da na međunarodnoj pozornici pušu drukčiji vjetrovi. Najnoviji dokaz su odgovori na nedavno djelovanje Vojske za oslobođenje Preševa-Medveđe- Bujanovca (UCPMB) na jugu Srbije. Ova milicija, podružnica Oslobodilačke vojske Kosova (UCK, službeno raspuštena), vodi ofenzivu protiv srpske policije na području uz granicu s Kosovom. No ovaj put - KFOR je to jasno pokazao nakon pojačanja nadzora na kosovskoj granici - albanski gerilci ne mogu očekivati nikakvu pomoć sa Zapada. To više što se, kako ističe analitičar u mađarskom dnevniku 'Magyar Hirlap', i sam podrijetlom iz Jugoslavije, 'nova vlast u Beogradu očito suzdržava kada je posrijedi uporaba oružanih snaga i nudi plan za rješavanje krize'. Plan je izradio dopredsjednik srbijanske vlade Nebojša Čović, a objavio ga je beogradski dnevnik 'Danas'. Imao bi sljedeće tri etape: 1. mirovni pregovori i integracija Albanaca kojima se jamče sva prava: 2. razvojačenje sigurnosnog područja između Kosova i Srbije; 3. pokretanje gospodarstva na tom područjuu uz međunarodnu pomoć. Plan ne ide na ruku albanskim ekstremistima, a Zapad mu je sklon, jer postoji opasnost od mogućeg proširenja sukoba. To očito nije čudotvoran lijek, nego jasan potez koji se uklapa u jugoslavensku unutrašnju realpolitiku s obećanjima o gospodarskoj obnovi koja čekaju na kraju tunela. Još samo treba doznati može li se ta realpolitika proširiti na Kosovoo. I može li spasiti federaciju...", piše Miklos Matyassy.