ZAGREB, 9. veljače (Hina) - U hrvatskom bankarskom sustavu danas djeluju 44 banke, što je smanjenje u odnosu na ranije, ali je znatno promijenjena njihova vlasnička struktura, te sada strano vlasništvo u ukupnoj aktivi hrvatskih
banaka sudjeluje s više od 80 posto.
ZAGREB, 9. veljače (Hina) - U hrvatskom bankarskom sustavu danas
djeluju 44 banke, što je smanjenje u odnosu na ranije, ali je znatno
promijenjena njihova vlasnička struktura, te sada strano
vlasništvo u ukupnoj aktivi hrvatskih banaka sudjeluje s više od 80
posto.#L#
Podatci su to koje su iznijeli čelnici Hrvatske narodne banke (HNB)
na današnjem redovitom skupu predstavnika banaka i štedionica u
Zagrebu, u organizciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i
osiguranje. Nakon očekivane privatizacije dviju banaka, Croatia i
Dubrovačke banke u ovoj godini, taj će postotak još porasti.
Pritom zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić ističe da se već sada
može reći da je u sustavu manje od 40 banaka, zbog spajanja i
akvizicija koje nisu završene.
Monetarna politika neće se bitnije mijenjati u 2001., devizne bi
pričuve, po procjeni, trebale porasti za 270 milijuna dolara,
primarni će novac biti 7,5 posto veći nego lani, a uz stabilnost
tečaja očekuje inflacija ispod 4,5 posto, izjavio je guverner HNB-a
Željko Rohatinski.
U 2000. su nakon dugogodišnje stagnacije snažno porasli monetarni
agregati, pri čemu je primarni novac porastao za 1,4 milijarde kuna
(13,6 posto), a novčana masa za 4 milijarde kuna (30,1 posto).
Ukupan vanjski dug je oko 10 milijardi dolara, odnosno oko 50 posto
bruto domaćega proizvoda, koji je prošle godine porastao 3,8 posto.
No, vidljivo je da je tomu najviše doprinjeo izvoz, dok investicije
padaju. Deficit tekućih transakcija, koji je u 1999. iznosio 1,5
milijardi dolara, smanjen je prošle godine na 800 milijuna dolara,
što je 4,5 posto BDP-a.
Prošla godina bit će zabilježena i zbog smanjenja potražnje na
međubankarskom tržištu. Trend bržeg smanjenja kamata i kamatnih
stopa, koji je bio u 2000, po procjenama čelnika HNB-a, neće se
nastaviti istim tempom u ovoj godini, ali se očekuje uzlazni trend
rasta kredita. Pritom se nastavak smanjenja obvezne rezerve (koja
je u prošloj godine smanjena sa 28,5, na 26,5 pa na 23,5 posto)
najavljuje jedino u korelaciji s dobrim pomacima na tržištu.
Govoreći o temeljnom cilju - održavanju stabilnosti cijena,
guverner Rohatinski najavljuje intervenciju središnje banke u
slučaju deprecijacije tečaja kune kad je vidljivo da to utječe na
povećanje inflacije, no da neće nužno intervenirati kod
aprecijacije kune (posebno za vrijeme ljeta).
Od bitnih strukturnih odluka koje bi se primjenjivale u 2001.
Rohatinski izdvaja nemogućnost zaduživanja proračuna kod HNB-a,
ukidanje interventnih kredita, nemogućnost korištenja obvezne
rezerve za prekonoćne kredite, odobravanje isključivo
kratkoročnih kredita za likvidnost na bazi prvoklasnih utrživih
vrijednosnih papira.
Nakon povoljnog zaduženja putem državnih obveznica u Japanu,
najavljeno je već za prvi kvartal ove godine izdavanje
euroobveznica, s dobrim dospjećem i uvjetima.
Viceguverner Čedo Maletić posebno se osvrnuo na ukupne podatke
bankarskog sustava, u kojemu su 4 banke s aktivom većom od 5
milijardi kuna, 15 banaka s aktivom od jedne do 5 milijardi kuna, 5 u
skupini od 500 milijuna do milijarde kuna, a ostale su ispod 500
milijuna kuna. Posebno je bilo riječi o platnom prometu i početku
primjene Nacionalnog klirinškog sustava (NKS), pri čemu je
najavljen novi zakonski tekst krajem ožujka ili početkom travnja.
Njime će se banke obvezati kao jedine ovlaštene voditi račune
pravnih osoba, a do tada će HNB davati odobrenja bankama za tu
djelatnost. Već je jedanaest banaka podnijelo zahtjev za
obavljanje domaćeg platnog prometa, a od travnja se mogu očekivati
prva odobrenja.
(Hina) db ds