AT-RU-KOMENTARI-Politika AU-DER STANDARD-9.2.-PUTIN I NEUTRALNOST AUSTRIJADER STANDARD9. II. 2001.Pragmatičar Putin"Šef je govorio pa je zato sve što su dotad drugi predstavnici Rusije izrekli o austrijskoj neutralnosti, bezvrijedno.
Pri tomu su riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina ionako same po sebi razumljive: Austrija sama određuje svoj sigurnosnopolitički status. Poznato je i to da Moskva s druge strane i dalje želi 'trajnu neutralnost', kako je Putin istodobno naglasio. No također je nedvojbeno da novi kremaljski šef to pitanje gleda daleko manje dogmatski nego neki dijelovi moskovske diplomacije.Bitno je i to što se Putin nije pozivao na međunarodnopravne argumente kao što je to učinio ruski veleposlanik u Austriji Aleksandar Golovin. Po toj tezi između državnog ugovora i zakona o neutralnosti postoji unutarnja ovisnost. Po tomu bi se zakon o neutralnosti de facto mogao ukinuti samo uz pristanak potpisnika državnog ugovora.Ta argumentacija gubi iz vida uvjete pod kojima je došlo do tog državnog ugovora: vladao je najdublji hladni rat i svim je sudionicima bila u interesu neovisna Austrija. Neutralnost je bila
AUSTRIJA
DER STANDARD
9. II. 2001.
Pragmatičar Putin
"Šef je govorio pa je zato sve što su dotad drugi predstavnici
Rusije izrekli o austrijskoj neutralnosti, bezvrijedno. Pri tomu
su riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina ionako same po sebi
razumljive: Austrija sama određuje svoj sigurnosnopolitički
status. Poznato je i to da Moskva s druge strane i dalje želi 'trajnu
neutralnost', kako je Putin istodobno naglasio. No također je
nedvojbeno da novi kremaljski šef to pitanje gleda daleko manje
dogmatski nego neki dijelovi moskovske diplomacije.
Bitno je i to što se Putin nije pozivao na međunarodnopravne
argumente kao što je to učinio ruski veleposlanik u Austriji
Aleksandar Golovin. Po toj tezi između državnog ugovora i zakona o
neutralnosti postoji unutarnja ovisnost. Po tomu bi se zakon o
neutralnosti de facto mogao ukinuti samo uz pristanak potpisnika
državnog ugovora.
Ta argumentacija gubi iz vida uvjete pod kojima je došlo do tog
državnog ugovora: vladao je najdublji hladni rat i svim je
sudionicima bila u interesu neovisna Austrija. Neutralnost je bila
prikladno sredstvo za to. Ako se u argumentaciji a la Golovin tjera
mak na konac, s pitanjem neutralnosti trebalo bi dovesti u pitanje i
pravo opstanka neovisne Austrije. To pokazuje sav apsurd takve
logike.
I to posve u kontekstu unutarnjepolitičke rasprave u kojoj se s
neutralnošću postupa kao s bitnom oznakom identiteta Druge
republike. Austrija će biti neutralna ili to neće biti: jesu li
čuvari državnog pečata već promislili o toj posljednjoj
konzekvenciji svojega stajališta? Očito ne koliko ruski
predsjednik", zaključuje Josef Kirchengast.