FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU-DER STANDARD-9.2.-PUTIN I NEUTRALNOST

AT-RU-KOMENTARI-Politika AU-DER STANDARD-9.2.-PUTIN I NEUTRALNOST AUSTRIJADER STANDARD9. II. 2001.Pragmatičar Putin"Šef je govorio pa je zato sve što su dotad drugi predstavnici Rusije izrekli o austrijskoj neutralnosti, bezvrijedno. Pri tomu su riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina ionako same po sebi razumljive: Austrija sama određuje svoj sigurnosnopolitički status. Poznato je i to da Moskva s druge strane i dalje želi 'trajnu neutralnost', kako je Putin istodobno naglasio. No također je nedvojbeno da novi kremaljski šef to pitanje gleda daleko manje dogmatski nego neki dijelovi moskovske diplomacije.Bitno je i to što se Putin nije pozivao na međunarodnopravne argumente kao što je to učinio ruski veleposlanik u Austriji Aleksandar Golovin. Po toj tezi između državnog ugovora i zakona o neutralnosti postoji unutarnja ovisnost. Po tomu bi se zakon o neutralnosti de facto mogao ukinuti samo uz pristanak potpisnika državnog ugovora.Ta argumentacija gubi iz vida uvjete pod kojima je došlo do tog državnog ugovora: vladao je najdublji hladni rat i svim je sudionicima bila u interesu neovisna Austrija. Neutralnost je bila
AUSTRIJA DER STANDARD 9. II. 2001. Pragmatičar Putin "Šef je govorio pa je zato sve što su dotad drugi predstavnici Rusije izrekli o austrijskoj neutralnosti, bezvrijedno. Pri tomu su riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina ionako same po sebi razumljive: Austrija sama određuje svoj sigurnosnopolitički status. Poznato je i to da Moskva s druge strane i dalje želi 'trajnu neutralnost', kako je Putin istodobno naglasio. No također je nedvojbeno da novi kremaljski šef to pitanje gleda daleko manje dogmatski nego neki dijelovi moskovske diplomacije. Bitno je i to što se Putin nije pozivao na međunarodnopravne argumente kao što je to učinio ruski veleposlanik u Austriji Aleksandar Golovin. Po toj tezi između državnog ugovora i zakona o neutralnosti postoji unutarnja ovisnost. Po tomu bi se zakon o neutralnosti de facto mogao ukinuti samo uz pristanak potpisnika državnog ugovora. Ta argumentacija gubi iz vida uvjete pod kojima je došlo do tog državnog ugovora: vladao je najdublji hladni rat i svim je sudionicima bila u interesu neovisna Austrija. Neutralnost je bila prikladno sredstvo za to. Ako se u argumentaciji a la Golovin tjera mak na konac, s pitanjem neutralnosti trebalo bi dovesti u pitanje i pravo opstanka neovisne Austrije. To pokazuje sav apsurd takve logike. I to posve u kontekstu unutarnjepolitičke rasprave u kojoj se s neutralnošću postupa kao s bitnom oznakom identiteta Druge republike. Austrija će biti neutralna ili to neće biti: jesu li čuvari državnog pečata već promislili o toj posljednjoj konzekvenciji svojega stajališta? Očito ne koliko ruski predsjednik", zaključuje Josef Kirchengast.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙