ZAGREB, 8. veljače (Hina) - Suvremeno iransko slikarstvo predstavilo se zagrebačkoj kulturnoj javnosti izložbom u Muzeju Mimara pod nazivom "Iran - zemlja kulture i umjetnosti" - Suvremeno iransko slikarstvo. Na izložbi, što ju je
otvorila pomoćnica ministra kulture Naima Balić, izložena su djela devet suvremenih iranskih umjetnika.
ZAGREB, 8. veljače (Hina) - Suvremeno iransko slikarstvo
predstavilo se zagrebačkoj kulturnoj javnosti izložbom u Muzeju
Mimara pod nazivom "Iran - zemlja kulture i umjetnosti" - Suvremeno
iransko slikarstvo. Na izložbi, što ju je otvorila pomoćnica
ministra kulture Naima Balić, izložena su djela devet suvremenih
iranskih umjetnika.#L#
Izložbu, ostvarenu u sklopu projekta "Dijalog među kulturama",
suorganizirali su Kulturni centar pri Veleposlanstvu Islamske
Republike Iran u Zagrebu, Muzej suvremene umjetnosti Teheran i
Muzej Mimara u suradnji s Ministarstvom kulture Republike
Hrvatske.
Otvorenju izložbe nazočio je i iranski veleposlanik u Hrvatskoj
Keivan Imani te troje, od devet umjetnika čija su djela izložena u
Zagrebu - Afšam Ketabči, Manijeh Sehhi i Reza Bangiz. Na otvorenju
je nastupio i iranski glazbeni ansambl "BI DEL".
Naima Balić istaknula je nekoliko posebnosti koje su ures
večerašnje izložbe, a kao prvu navela je činjenicu što se izložba
otvara "u predvečerje proslave 22. obljetnice Islamske Republike
Iran".
"Ljepota umjetnosti koja predstavlja dio iranskoga kulturnoga
identiteta, sazdana od višestrukih različitosti, još je jedna
posebnost, u kojoj možemo uživati zahvaljujući tradicionalno
dobroj kulturnoj i znanstvenoj suradnji između Irana i Hrvatske",
istaknula je gospođa Balić.
Moderno slikarstvo u pravome smislu riječi u Iranu započinje 1940.
kada je otvorena Teheranska akademija moderne umjetnosti, rekao je
attache za kulturu pri iranskome veleposlanstvu u Zagrebu Mesud
Šejkh Zeinedini.
Prema njegovim riječima poslije 1979. moderno je slikarstvo bilo u
drugome planu, jer su na prvome mjestu bili slikari
tradicionalisti, no danas su, istaknuo je Zeinedini, suvremeni
iranski umjetnici stvorili novi samostalni moderni umjetnički
izraz.
Okupljenu publiku pozdravila je i slikarica Afšam Ketabči, rekavši
da dolazi iz zemlje koja je baštinik kulture starije od 7000 godina.
Kako je kazala, iranske žene-umjetnice našle su svoje mjesto u svim
područjima umjetnosti, a njihova je sigurna pozicija posljedica
Islamske revolucije koja se dogodila u Iranu.
Tugomir Lukšić, ravnatelj Muzeja Mimara, podsjetio je na četiri
glavna razdoblja koja je od 1911. do danas prošla iranska moderna
umjetnost.
Prvo razdoblje od 1911.-1942. u znaku je velikoga slikara Kamala-
ol-Molka, koji je u Teheranu 1911. osnovao Školu lijepih
umjetnosti, prekinuo s iranskim tradicionalizmom i u iransko
slikarstvo uveo europski naturalizma i akademizam.
Od 1942. do 1958. razdoblje je velike otvorenosti iranske
umjetnosti prema modernim tendencijama, a tada su se
iskristalizirale tri skupine iranskih umjetnika -
tradicionalisti, umjetnici moderniteta te umjereni.
Treće razdoblje počinje 1958. kada je i održan prvi Teheranski
biennale koji je afirmirao eksperimentalni pristup umjetničkom
stvaranju.
Četvrto razdoblje počelo je pak Islamskom revolucijom 1979. i traje
do danas. S početkom te revolucije, istaknuo je ravnatelj Muzeja
Mimara, "likovnu je scenu zapljusnuo val populističkog i tezičnog
stvaranja, angažiranog likovnog izražavanja s nacionalnim i
vjerskim motivima i jasnim propagandnim sloganima".
No već duže vrijeme, zaključio je Lukšić, obnavljaju se istinski
kreativni napori iranskih umjetnika koji se uključuju u suvremene
međunarodne umjetničke tendencije, kojima daju i istinski prinos.
(Hina) ip sp