CANBERRA, 8. veljače (Hina/Reuters) - Aktualna politička previranja u Indoneziji mogla bi imati svakakav završetak - od krvavih sukoba u kojima bi mogla sudjelovati i vojska do čiste "balkanizacije", odnosno raspada te
najmnogoljudnije muslimanske zemlje na svijetu, zbog čega velike sile razmišljaju o promjeni politike spram nje, smatraju politički i sigurnosni analitičari diljem svijeta.
CANBERRA, 8. veljače (Hina/Reuters) - Aktualna politička
previranja u Indoneziji mogla bi imati svakakav završetak - od
krvavih sukoba u kojima bi mogla sudjelovati i vojska do čiste
"balkanizacije", odnosno raspada te najmnogoljudnije muslimanske
zemlje na svijetu, zbog čega velike sile razmišljaju o promjeni
politike spram nje, smatraju politički i sigurnosni analitičari
diljem svijeta.#L#
Položaj predsjednika Abdurrahmana Wahida izrazito su oslabile
optužbe za primanje mita, ali on ne želi odstupiti s vlasti, što bi,
procjenjuju stručnjaci, moglo uzrokovati porast nasilja, jačanje
separatizma, izbjegličku krizu, slabljenje sigurnosti u morskim
prolazima na indonezijskom teritoriju i ugroziti stabilnost cijele
jugoistočne Azije.
"Mogućnost katastrofe zastrašujuće je stvarna, ali mnogi zabijaju
glavu u pijesak", ustvrdio je jedan stručnjak za azijski jugoistok
iz Washingtona, koji nije želio otkriti ime.
SAD i Australija možda su preočito podupirale Wahidove katkad
neobične, pa i pogrešne napore u promicanju demokracije, pa sad
moraju mijenjati pristup, kako bi ih se počelo smatrati zemljama
koje podupiru demokraciju općenito, odnosno "svaku legitimno
izabranu vladu, ma tko u njoj bio", rekao je isti izvor.
Wahid je na vlast došao prije 15 mjeseci kao prvi demokratski
izabrani predsjednik zemlje koja ima preko 200 milijuna
stanovnika, ali se oglušio na pozive da odstupi zbog dva
korupcijska skandala u koja je navodno umiješan, zbog čega je u
parlamentu pokrenut dugotrajni postupak opoziva predsjednika.
Istodobno se na istočnoj Javi pogoršavaju prosvjedi potpore Wahidu
u organizaciji najveće indonezijske muslimanske zajednice
Nahdlatul Ulame, koja ima 40 milijuna pripadnika, i postaju sve
nasilniji.
Američki analitičari kažu da je stabilnost Indonezije presudna za
gospodarsku i političku dobrobit cijele regije, jer predstavlja
protutežu kineskom utjecaju.
Donedavna visoko cijenjena kao vrlo tolerantna muslimanska zemlja,
Indonezija se našla u žarištu pozornosti međunarodne zajednice
koja zabrinuto promatra porast napetosti između tradicionalnih
islamskih vođa i suvremenih intelektualaca, strahujući da bi se
radikalizacija tamošnjeg islama ubrzo preselila i u Maleziju i
Filipine.
Nasilje na istočnoj Javi i trenutačni vakuum u redovima središnjih
vlasti u Dđžakarti mogli bi ohrabriti separatističke pobunjenike
na Irijskoj Džaji i Acehu da pojačaju svoje kampanje i ugroze
cjelovitost nacije.
"Pošteno govoreći, opasnost od balkanizacije je velika... a
balkanizacija četvrte zemlje po broju stanovnika na svijetu nikako
ne može biti dobra stvar", kazao je ekonomski savjetnik iz
Singapura Gene Frieda.
Vojska neće uspjeti zadržati moguće sukobe pod kontrolom bez većih
krvoprolića, što bi moglo rezultirati valom izbjeglica koji bi
pogodio Maleziju, Singapur, pa čak i Australiju.
U takvim okolnostima Indonezija možda više ne bi bila kadra u
potpunosti štititi svoje teritorijalne vode od gusarstva, što bi
također imalo strašne posljedice, budući da, prema podacima
profesora Henryja Albinskog sa sydneyskog sveučilišta, morskim
prolazima koji pripadaju indonezijskom akvatoriju ide 60 posto
australske i čak 80 posto japanske ukupne trgovine, uključujući i
naftu bez koje japansko gospodarstvo ne može preživjeti.
"Mnogi ljudi ne shvaćaju koliko je Indonezija bitna za integritet
jugoistočne Azije", kaže Alan Dupont s australskog Nacionalnog
sveučilišta.
No, stanje je tako osjetljivo da su ruke Zapada vezane. Jedino što
svijetu preostaje je prodemokratska retorika i nada da će
Indonezija sama pronaći izlaz iz sadašnjeg stanja.
(Hina) dam sl