ZAGREB, 8. veljače (Hina) - O problemima s kojima je suočena domaća kožarsko-prerađivačka industrija te mjerama koje su potrebne kako bi se poboljšalo stanje u toj djelatnosti bilo je riječi na stručnom skupu "Koža i obuća za 21.
stoljeće", održanom danas na Zagrebačkom velesajmu u sklopu sajmova pod nazivom "Dani mode i ljepote".
ZAGREB, 8. veljače (Hina) - O problemima s kojima je suočena domaća
kožarsko-prerađivačka industrija te mjerama koje su potrebne kako
bi se poboljšalo stanje u toj djelatnosti bilo je riječi na stručnom
skupu "Koža i obuća za 21. stoljeće", održanom danas na Zagrebačkom
velesajmu u sklopu sajmova pod nazivom "Dani mode i ljepote".#L#
Globalna konkurencija na otvorenom domaćem tržištu, nizak
tehnološki nivo opremljenosti kapaciteta, izvoz bez poticaja te
velik broj ženskog osoblja u proizvodnji, što dovodi do visoke
stope bolovanja, problemi su na koje upozoravaju predstavnici
kožarsko-prerađivačke industrije.
Mišljenja su da se kožarsko-prerađivačka industrija treba naći u
strategiji gospodarskog razvitka jer će u protivnom doći do još
težeg položaja pa i odumiranja te djelatnosti.
Prijedlozi mjera koje su predstavnici kožarsko-prerađivačke
industrije uputili nadležnim institucijama kako bi se poboljšalo
teško stanje u toj djelatnosti su povoljnije kreditiranje poslova
za izvoz, smanjenje doprinosa iz plaća i na plaće, sniženje cijena
kapitala, isplate premija izvoznicima te veće aktivnosti
inspekcijskih organa na području trgovanja sirovom kožom, odnosno
suzbijanje "sive ekonomije".
Govoreći o perspektivama domaće kožarsko-prerađivačke
industrije, istaknuto je da su one prvenstveno u razvoju usko
specijalizirane proizvodnje s vlastitom proizvodnom markom. No, za
ostvarenje tog cilja nužni su odgovarajući pomaci i to u vidu niže
cijene domaćeg kapitala te izvoznih poticajnih mjera.
U prvih jedanaest lanjskih mjeseci udio kožarsko-prerađivačke
industrije u strukturi ukupne industrijske proizvodnje iznosio je
1,14 posto. Udio u ukupnom izvozu Hrvatske bio je 3,83 posto ili
154,3 milijuna američkih dolara, dok je udio u uvozu iznosio 2,46
posto ili 175,2 milijuna dolara.
(Hina) tp ds