ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Entiteti u Bosni i Hercegovini bili su u doba nastajanja Daytonskih sporazuma nužnost, danas su realnost, no nisu nužno i budućnost te zemlje, istaknuo je u utorak u Zagrebu predsjednik Stipe Mesić.
ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Entiteti u Bosni i Hercegovini bili su u
doba nastajanja Daytonskih sporazuma nužnost, danas su realnost,
no nisu nužno i budućnost te zemlje, istaknuo je u utorak u Zagrebu
predsjednik Stipe Mesić. #L#
Mesić je to izjavio otvarajući jednodnevni okrugli stol pod
naslovom "Uspostava hrvatskog entiteta u BiH - realnost ili
fikcija" koji je organizirao Forum HBH 2000, nevladina udruga i
nestranačka udruga osnovana prošle godine u Samoboru koja se zalaže
za što prisnije odnose Hrvatske i BiH.
U raspravi je sudjelovalo više od 50 sveučilišnih profesora,
diplomata, stručnjaka te političkih dužnosnika iz obje zemlje.
Mesić je podsjetio da su se nove hrvatske vlasti, za razliku od
prethodnih, odrekle zamisli o podjeli BiH između Hrvatske i
Srbije.
"To, međutim, ne znači da smo se odrekli pomoći bosanskim Hrvatima,
niti ćemo to učiniti jer nas na to obvezuje hrvatski Ustav", dodao
je hrvatski predsjednik, napomenuvši, međutim, da bosanski Hrvati
moraju svoju budućnost ostvariti sami kao jedan od tri
konstitutivna naroda u BiH.
Potpredsjednik hrvatskog Sabora Zdravko Tomac ocijenio je da
uspostava hrvatskog entiteta u BiH nije način ostvarenja interesa
hrvatskog naroda u toj zemlji te da stoga raspravu o toj temi treba
skinuti s dnevnog reda.
Tomac je objasnio da sada već postoji gotovo etnički čisti entitet,
Republika Srpska, koja teži povezivanju s matičnom državom Srbijom
odnosno Jugoslavijom. Traženje Hrvata da imaju svoj entitet vodilo
bi samo učvršćivanju RS i u konačnici destabiliziranju same
Hrvatske, smatra Tomac.
Hrvatskoj je u interesu da BiH bude cjelovita država, ravnopravnih
naroda, rekao je Tomac. On je istaknuo kako Hrvatska treba
ponavljati bosanskim Hrvatima da su sami odgovorni za svoju
budućnost u BiH, da se ne mogu sukobljavati s međunarodnom
zajednicom, čak i kada ona nije u pravu, da je za njih najgore
stvaranje paralelnih institucija, a najvažnije, da kao
najmalobrojiniji narod u BiH, djeluju institucije države.
Daytonski sporazumi, kojima je uspostavljeno sadašnje državno
ustrojstvo BiH, mogu se unaprijediti procedurom koja će uvažavati
ravnopravnost sva tri konstitutivna naoroda u BiH: Hrvata,
Bošnjaka i Srba, zaključio je Tomac.
Nadovezujući se na Tomčevo izlaganje, profesor prava na mostarskom
sveučilištu Slavko Kukić istaknuo je da su entiteti instrument u
dezintegraciji BiH kao države i društva jer su u funkciji dovršenja
etničkog grupiranja koje je, zahvaljujući ratu u BiH, i djelomično
ostvareno.
Odbacivši kao mogući model za BiH državu nacija, jer ta dva pojma
nisu u BiH sinonimi kao u ostalim europskim zemljama, Kukić se
založio za kantonalnu organizaciju BiH i jaku regionalnu
samoupravu, s time da se i na saveznoj i na kantonalnoj razini točno
definiraju i zaštite nacionalni interesi sva tri naroda.
U prilog argumentima protiv uspostave hrvatskog entiteta u BiH,
predsjednik Demokratskog centra i bivši hrvatski ministar vanjskih
poslova Mate Granić naveo je da bi prema važećim međunarodnim
sporazumima svi entiteti morali imati izlaz na more što bi
zahtijevalo mijenjanje granica, a to je trenutačno nemoguće bez
rata.
(Hina) rj ps