NORVEŽANI SLABI NA KOSOVU

OSLO, 6. veljače (Hina) - Kriza na Kosovu otkrila je ozbiljne nedostatke u borbenoj spremnosti norveških obrambenih snaga, a posebice zrakoplovnih snaga, zaključak je nedavno objavljenog izvješća norveškog ministarstva obrane.#L# "Kriza na Kosovu - nacionalno izvješće" naziv je konačne i detaljne verzije analize iskustva norveških sudionika u rješavanju krize na Kosovu u razdoblju od jeseni 1998. do akcija NATO-a na Kosovu i u Srbiji. Izvješće je ovih dana na poticaj norveških vlasti objavilo Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova. Kritika na račun zrakoplovnih snaga tiče se njihovog kapaciteta, spremnosti te sposobnosti brzog operativnog djelovanja. U izvješću se navodi da Norveška nije ispunila svoje dužnosti prema NATO-u budući da nije imala na raspolaganju niti osoblje niti je doprinijela svojom organizacijom. Norveške snage bilo je potrebno potpuno reorganizirati nakon dolaska u Italiju. Jedan od primjera loše spremnosti Norvežana bio je nedostatak kompjutorske opreme u zrakoplovima nužne da bi norveški lovci bili uporabivi u zračnim napadima na Kosovo i Srbiju. U izvješću se, međutim, kritizira i sam NATO kao organ kojem je zadatak bio naći rješenje u kriznom području. Jedan od glavnih problema za Norvežane su bili neformalni organi izvan samog NATO-a, a osobito G8 i Kontaktna skupina, koji su jednostavno preuzeli kontrolu. Posljedica ovoga bila je ta da je Norveška kao članica NATO-a poput nekih drugih manjih zemalja saveznica ostavljena po strani, a samim tim riskirala je da ostane bez ikakvih informacija o planiranim akcijama. "Slabljenje pozicija NATO-a kao konzultativnog foruma", mišljenje je Norvežana,"svelo bi na minimum i mogućnosti Norvežana da iznose svoje gledišta i prioritete", stoji u izvješću. Christian-Magnus Stryken, znanstveni istraživač pri Danskom institutu za vanjsku politiku predviđa reprizu ovih problema u eventualnim budućim sukobima ili međunarodnim operacijama u režiji NATO-a. Po njegovom mišljenju odluke su prije i za vrijeme samog rata na Kosovu jednostrano donijele SAD te nakon konzultacija na kojima su sudjelovale SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Takvo je iskustvo, prema riječima Strykena, cijena koju svaka mala zemlja mora biti spremna platiti ukoliko želi biti u savezu s većim silama i jednom supersilom. "Norveška je poput ostalih malih zemalja postavljena pred dilemu: odabrati učinkovitost i zajednički vojnopolitički savez ili potpunu obaviještenost i sudjelovanje s manjim zemljama članicama NATO-a što za sobom povlači smanjenu moć djelovanja. Iako NATO treba preinačiti neke procedure i u većoj mjeri uključiti u to sve svoje članice, ne treba nikog iznenaditi činjenica da u ratu i kriznim situacijama glavnu riječ vode veliki, a male zemlje ostaju po strani", kaže Stryken. Norveške vlasti zaključuju da je NATO na Kosovu učinio loš posao unaprijed pokušavajući prijetnjama i na prilično nekoordiniran način prisiliti Miloševića na potpisivanje mirovnog ugovora. Osim toga NATO-u je upućena oštra kritika zbog upravljanja medijima. U pojedinim slučajevima se nakon nekog vremena pokazalo da su informacije o zbivanjima bile pogrešne. Kao ozbiljan propust navedena je činjenica da su informativni stožer NATO-a činile dvije do tri osobe. Tek mjesec dana nakon početka bombardiranja stožer je pojačan članovima iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske. (Hina) ell sb