POČETAK RADA NKS-A NE DONOSI PROMJENE U GOTOVINSKOM PLATNOM

POČETAK RADA NKS-A NE DONOSI PROMJENE U GOTOVINSKOM PLATNOM PROMETU Nacionalni klirinški sustav (NKS), koji danas i službeno počinje s radom, neće na svom početku rada značiti i velike promjene sudionicima platnog prometa, ali će značiti početak reforme platnog prometa i njegov postupan prelazak iz Zavada za platni promet (ZAP) u banke. U gotovinskom platnom prometu nema nikakvih promjena, a uplate i isplate obavljat će se na dosadašnji način. Dakle, nalozi za gotovinska plaćanja ispostavljaju se i obavljaju u korist dosadašnjih banaka i štedionica, koje su pak dužne osigurati sredstva na tim računima za isplate svojih deponenata. Za razliku od gotovinskog plaćanja, promjene nastaju u dijelu obrade naloga za bezgotovinska plaćanja. Unutarbankovne transakcije (plaćanja između sudionika čiji se računi vode u depozitu iste depozitne institucije) izvršavat će se i dalje samo u platnom sustavu ZAP-a i evidentirati u realnom vremenu, istodobno na računu platitelja i primatelja sredstava, kao i dosad. No, za više od 250.000 međubankovnih transakcija dnevno promjena nastupa jer se one šalju u NKS i evidentiraju na računu platitelja i primatelja tek nakon potvrde da su obračunati u NKS-u. To dakle znači provjeru pokriću, pa tako ako na obračunskom računu banke nema pokrića za izvršenja plaćanja, nalozi se stavljaju u redoslijed čekanja, a na kraju radnog dana - ako nisu obračunati - vraćaju se podnositelju. Ako sudionik tako odluči nalozi se šalju u NKS na obračun idućeg radnog dana. Za bezgotovinska plaćanja otvorit će se novi računi koji će biti otvoreni u depozitnim institucijama - bankama (ne u ZAP-u), a ZAP će o novim računima preko kojih će obavljati ta plaćanja u korist banaka i štedionica sudionike izvijestiti putem svojih web stranica i poslovnih jedinica. U prvo vrijeme, dok sustav ne oživi u cijelosti, prihvaćat će se i nalozi sa starim brojevima računa. Važnom izmjenom se smatra ukidanje tzv. najave plaćanja, odnosno zakonske obveze podnošenja naloga dan ranije. NKS sustav polazi od određenja da će svi nalozi predani ujutro, od 8 do 12,30 sati, biti obrađeni i izvršeni istog dana. No, to ne znači da se nalozi ne mogu podnositi i dan ranije, čak se takva mogućnost dodatno stimulira jeftinijom, dvostruko nižom tarifom (naknadom). Stoga su sudionici platnog prometa od danas na nalozima obvezni upisivati, uz datum izvršenja, i datum predaje naloga ZAP-u. Cijeli je sustav elektroniziran, kontinuirano se obavljaju obračun i izračunavanje pozicije te distribucija transakcija po bankama. Krajem dana pozicije banaka upućuju se u Hrvatsku narodnu banku (HNB) radi konačnoga namirenja i potvrde obračuna u NKS-u. O stanju i promjenama na računu ZAP će i dalje svakoga dana izvješćivati sudionike preko izvatka, a istodobno će se dostavljati i Protokol o neizvršenim nalozima. Banke su već dugo čekale odluku HNB-a o početku reforme platnog prometa. To su vrijeme, kažu, iskoristile za tehnološko, organizacijsko i ljudsko ustrojstvo te niz proba i testiranja za novu uslugu koju će davati komitentima. No, sam početak rada NKS-a bankama i štedionicama ne donosi nikakve promjene u obavljanju platnog prometa, a odlukom HNB-a dat im je šestomjesečni rok do kojega su se dužni osposobiti za rad u NKS-u. Dakle, od 6. kolovoza, zapravo svom puninom zaživljava reforma platnog prometa. Nakon što banka ili štedionica od HNB-a dobije odobrenje za vođenja računa pravnih osoba i obavljanje platnog prometa i kada od ZAP-a preuzme račune svojih deponenata, one će u NKS slati naloge za međubankovna plaćanja ili će to temeljem ugovora prepustiti ZAP-u da to i dalje obavlja (u ime i račun banaka, kao uslužni posao).