ZAGREB, 3. veljače (Hina)ZAGREB - Hrvatski premijer Ivica Račan i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch suglasili su se u petak u Zagrebu da Hrvatska može pomoći susjednoj BiH kroz inicijative koje će
tamošnjim Hrvatima omogućiti punopravno sudjelovanje u razvitku jedinstvene Bosne i Hercegovine, priopćeno je u petak navečer iz vladina ureda za odnose s javnošću. DUBROVNIK - Sastanak Odbora visokih dužnosnika Jadransko-jonske inicijative, koji je okupio 38 sudionika iz sedam zemalja, održan je u petak u Dubrovniku. Na dubrovačkom sastanku govorilo se o zajedničkim projektima u regiji, i to onima koji su vezani uz zaštitu okoliša, sigurnosti prometa na Jadranskom i Jonskom moru, gospodarstvu, posebno malom i srednjem poduzetništvu, te turizmu.SARAJEVO - Hrvatskom saboru bit će predloženo usvajanje nove jedinstvene politike Hrvatske prema BiH a ta bi politika trebala uključiti i protivljenje bilo kakvim jednostranim izmjenama Daytonskog sporazuma kojima bi se dovela u pitanje jednakopravna pozicija bilo kojeg od tri konstitutivna naroda u toj zemlji, zaključak je hrvatskog saborskog izaslanstva koje je u petak završilo posjet BiH. Dogovorena je i uspostava međuparlamentranog povjerenstva RH i BiH, ubrzavanje povratka i jačanje gospodarske
ZAGREB, 3. veljače (Hina)
ZAGREB - Hrvatski premijer Ivica Račan i visoki predstavnik
međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch suglasili su se u
petak u Zagrebu da Hrvatska može pomoći susjednoj BiH kroz
inicijative koje će tamošnjim Hrvatima omogućiti punopravno
sudjelovanje u razvitku jedinstvene Bosne i Hercegovine, priopćeno
je u petak navečer iz vladina ureda za odnose s javnošću.
DUBROVNIK - Sastanak Odbora visokih dužnosnika Jadransko-jonske
inicijative, koji je okupio 38 sudionika iz sedam zemalja, održan
je u petak u Dubrovniku. Na dubrovačkom sastanku govorilo se o
zajedničkim projektima u regiji, i to onima koji su vezani uz
zaštitu okoliša, sigurnosti prometa na Jadranskom i Jonskom moru,
gospodarstvu, posebno malom i srednjem poduzetništvu, te turizmu.
SARAJEVO - Hrvatskom saboru bit će predloženo usvajanje nove
jedinstvene politike Hrvatske prema BiH a ta bi politika trebala
uključiti i protivljenje bilo kakvim jednostranim izmjenama
Daytonskog sporazuma kojima bi se dovela u pitanje jednakopravna
pozicija bilo kojeg od tri konstitutivna naroda u toj zemlji,
zaključak je hrvatskog saborskog izaslanstva koje je u petak
završilo posjet BiH. Dogovorena je i uspostava međuparlamentranog
povjerenstva RH i BiH, ubrzavanje povratka i jačanje gospodarske
suradnje.
SARAJEVO - Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio se nenadležnim
za ocjenjivanje ustavnosti izmjena pravila o načinu izbora
zastupnika u domove naroda parlamenata Federacije i države BiH čime
je praktično odbačen priziv što ga je s time u svezi podnio član
Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
BiH (HDZ) Ante Jelavić. Ustavni sud ovime je zapravo potvrdio kako
je voditelj misije OESS-a u BiH Robert Barry imao puno pravo
donijeti nove propise o načinu izbora zastupnika u domovima naroda.
Jelavić je potvrdio kako će HDZ prihvatiti stajalište Ustavnog suda
i sukladno tome pristupiti uspostavi vlasti na svim razinama,
uključujući formiranje županijskih skupština kao i domova naroda.
WASHINGTON - Nova srpska vlada napreduje u prikupljanju dokaza za
podizanje optužnice protiv Slobodana Miloševića za zločine
počinjene tijekom njegove 12- ogodišnje vladavine, i ona bi uskoro
mogla biti spremna, izjavio je u petak srpski premijer Zoran Đinđić
za posjeta Sjedinjenim Državama. On nije kazao hoće li Milošević,
kojega srpski reformisti optužuju za korupciju i namještanje
izbora, biti optužen i za ratne zločine.
WASHINGTON - Službeni Washington nije bio impresioniran Đinđićevom
najavom da bi za destak dana mogla biti gotova optužnica protiv
Slobodana Miloševića. "Vjerujemo da je srpska strana shvatila kako
se nije promijenilo američko stajalište da e riječ o dva odvojena
pitanja - kaznenim djelima koja je Milošević eventualno počinio i
za koja bi mogao odgovarati pred nacionalnim sudom i međunarodno
sankcioniranim zločinima za koje je optužen i za koje mora
odgovarati pred međunarodnim sudom", rekao je glasnogovornik State
Departmenta Richard Boucher u susretu s novinarima.
BEOGRAD - Američka gospodarska pomoć Jugoslaviji u visini 100
milijuna dolara uvjetovana je suradnjom s Haaškim sudom, izjavio je
u petak u Beogradu senator Joseph Lieberman. "Ne radi se samo o
izručenju Slobodana Miloševića ICTY-u već i nekadašnjeg
zapovjednika Vojske RS generala Ratka Mladića i ostalih optuženih
za ratne zločine", naglasio je Lieberman koji je predvodio
desetočlano izaslanstvo američkog kongresa u posjetu Beogradu.
MOSTAR - Dogradonačelnik Mostara Neven Tomić završio je u petak
trodnevni posjet Washingtonu gdje je jedini iz BiH bio nazočan
tradicionalnom nacionalnom molitvenom doručku uz četiri tisuće
uzvanika iz 160 zemalja i novoizabranog američkog predsjednika
Georga W. Busha, priopćio je Tomićev ured u Mostaru. Tomić je,
boraveći u Washingtonu, posjetio Svjetsku banku i razgovarao s
njezinim direktorom za jugoistočnu Europu Christianom Portmanom te
je upoznat da su "odobrena značajna financijska sredstva" kojima će
Alijansa gradova pri Svjetskoj banci zajedno sa tom financijskom
institucijom pomoći obnovu i razvitak Mostara.
WASHINGTON - Razgovori američkog državnog tajnika Colina Powella s
trojicom vođa kosovskih Albanaca u petak u Washingtonu različito su
tumačeni od američkih dužnosnika i jednoga od sudionika - Ibrahima
Rugove. Rugova, koji je zajedno s Hashimom Thaqijem i Vetonom
Suroijem razgovarao s Powellom, kao najvažnije je istaknuo da je
američki državni tajnik "pokazao razumijevanje za neovisnost
Kosova". Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher takvu
ocjenu poriče i kaže da je Powell nedvosmisleno kazao kako se SAD
zauzima za "demokratsko Kosovo u demokratskoj Jugoslaviji".
WASHINGTON - Službeno objašnjenje američke strane o tome zašto
državni tajnik Colin Powell nije primio crnogorskog predsjednika
Mila Đukanovića kreće se od "pretrpane satnice" do "opreza" da se ne
miješa u odnose uoči crnogorskih izbora. Neslužbeno se u američkim
političkim krugovima u petak govori da je Powellova "zauzetost"
poruka da vlada Georgea W. Busha ne prihvaća osamostaljivanje Crne
Gore.
BEOGRAD - SR Jugoslavija i Makedonija utvrdile su najveći dio
zajedničke granične crte i sporazum o granici mogle bi potpisati
već na summitu zemalja jugoistočne Europe u Skopju 22. i 23.
veljače, objavljeno je u petak u Beogradu.
BANJA LUKA - Popis optuženika neće biti gotov prije 2004., kada će
biti završene istrage Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene
na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), izjavila je u petak
glasnogovornica Suda Florence Hartmann te pojasnila da je glavna
tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte zagovornica "podizanja tajnih
optužnica kako bi se uhićenja što lakše obavljala". U tome se ne
slažu ICTY i srpske vlasti u BiH koje žele objavljivanje imena svih
optuženika. Trenutačno su na popisu ICTY-a imena 65 osoba, a do sada
su tome sudu izručene 44 osobe.
ZAGREB - U Dresdenu je u petak počelo sedmo izdanje sajma
"Dresdnerreisemarkt" koji će se održavati do nedjelje i na kojemu
prvi puta sudjeluje i Hrvatska, priopćilo je ministarstvo turizma
RH. Na sajmu se predstavlja 500 izlagača iz 33 zemlje svijeta, među
kojima je prvi put i Hrvatska, odnosno Istarska županija,
promovirala svoju turističku ponudu.
ZAGREB - Hrvatsko će izaslanstvo u Ženevi od 5. do 7. veljače
sudjelovati na višestranim pregovorima za poljoprivredu unutar
WTO-a, po prvi put kao punopravni član te organizacije, priopćilo
je u petak ministarstvo poljoprivrede RH. Izaslanstvo će
predvoditi Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede i
šumarstva, a glavne teme pregovora bit će dalja liberalizacija
poljoprivredne trgovine i politika subvencioniranja u
poljoprivredi, poglavito pitanje najprijepornijih izvoznih
subvencija.
STRASBOURG - Glavni tajnik Vijeća Europa Walter Schwimmer "oštro"
je u petak u Strasbourgu osudio teror na Kosovu i jugu Srbije,
zatraživši od dviju strana da stanu na kraj nasilju. Schwimmer se
obratio Albancima na Kosovu i jugu Srbije, multinacionalnim
mirovnim snagama (KFOR) i vlastima SRJ, izražavajući "zabrinutost
zbog nasilja i terora koje nad lokalnim stanovništvom provodi
Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca i Medveđe". Oštro je
osudio "njihove akcije koje predstavljaju čistu provokaciju i
osuđene su na neuspjeh".
MOSKVA - Kopnena operacija u Čečeniji koju je Rusija pokrenula u
listopadu 1999. godine odnijela je dosad 2.728 života, a ranjeno je
7.971 osoba na strani saveznih snaga, objavio je u petak drugi
čovjek ruskog glavnog stožera Valerij Manilov i dodao da je na
čečenskoj je strani poginulo 15.000 pobunjenika. Gubici među
ruskim vojnicima su zapravo čak dvostruko veći nego se to službeno
tvrdi, ističe Udruga majka vojnika.
NEW YORK (UN) - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan sastao se u petak s
novim kongoanskim predsjednikom i izjavio da svijet ima priliku
ubrzati mirovni proces u toj zemlji. Kongoanski predsjednik Joseph
Kabila doputovao je iz Washingtona u New York i nakon razgovora s
Annanom obratio se Vijeću sigurnosti UN-a, koje je dalo mandat
mirovnim snagama da nadziru primirje u Demokratskoj Republici
Kongo ako ponovno ne izbiju veliki sukobi.
ABU DABI - Libijac Al-Amin Kalifa Fahima, pušten na slobodu nakon
završetka sudskog procesa o slučaju Lockerbie, u petak je izjavio
da kani zatražiti odštetu od američke i britanske vlade zbog
materijalne i psihološke štete koja mu je nanesena. Megrahija je
pak posebni škotski sud u Nizozemskoj osudio na doživotni zatvor.
ADIS ABEBA - Glavni tajnik Organizacije afričkog jedinstva (OAJ)
Salim Ahmed Salim zalaže se za hitno i trajno ukidanje ekonomskih
sankcija protiv Libije nakon zaključenja procesa Lockerbie, kaže
se u priopćenju te organizacije objavljenom u petak. "UN-ovo Vijeće
sigurnosti trebalo bi poduzeti odgovarajuće mjere za hitnim i
trajnim ukidanjem sankcija donesenih protiv Libije, koja je u
potpunosti surađivala i poštovala rezolucije Vijeća sigurnosti",
kazao je Salim.
JERUZALEM - Izraelski Arapi u petak su objavili da će bojkotirati
izbore za premijera koji će se održati u utorak, nanoseći time novi
udarac premijeru Ehudu Baraku. Izraelski Arapi tradicionalno su
glasali za Barakovu Laburističku stranku, a na premijerskim
izborima 1999. njihovi su glasovi pridonijeli Barakovu dolasku na
vlast. Njihov bojkot predstojećih izbora osigurat će dodatnu
prednost desničarskom kandidatu Arielu Sharonu, koji u
ispitivanjima javnog mnijenja vodi s 21 posto glasova.
(Hina) rt nz