ZAGREB, 1. veljače (Hina) - Predstavnici hrvatske Vlade potpisali su na današnjoj sjednici pismo namjere kojim Vlada prihvaća Memorandum vezan za Sporazum s MMF-om a koji bi se l9. ožujka trebao naći pred Odborom direktora
MMF-a.
ZAGREB, 1. veljače (Hina) - Predstavnici hrvatske Vlade potpisali
su na današnjoj sjednici pismo namjere kojim Vlada prihvaća
Memorandum vezan za Sporazum s MMF-om a koji bi se l9. ožujka trebao
naći pred Odborom direktora MMF-a.#L#
Sporazum s MMF-om vrijedio bi l4 mjeseci, a Hrvatskoj bi se njime na
raspolaganje stavilo 200 milijuna specijalnih prava vučenja (oko
250 milijuna dolara). No, i u Memorandumu smo zapisali da ta
sredstva nećemo vući, osim ako ne bude posebne potrebe, naglasio je
ministar financija Mato Crkvenac.
Memorandum, kaže ministar, odražava vladinu ekonomsku politiku
kojoj su prioriteti, ističe Crkvenac, ubrzani gospodarski rast s
početnih 4,5 posto, održavanje stabilnosti cijena i smanjenje
inflacije na oko četiri posto, rast zaposlenosti i povećanje
standarda stanovništva, uravnoteženje proračuna središnje
konsolidirane države. Memorandum snažno naglašava značenje
reformi, a ima i širi značaj, posebice za poboljšanje položaja
Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu. Ministar Crkvenac
stoga očekuje pad kamatnih stopa, primjerice, vrlo skori pad kamata
na samurai obveznice s prošlogodišnjih 3 na 2,5 do 2,7 posto.
Sporazumom s MMF-om preuzimamo i obveze, a one su ugrađene u vladin
program za ovu godinu i čitav mandat. Svako oklijevanje da
provedemo vlastiti program može, nakon potpisivanja Sporazuma,
imati i dodatne posljedice, upozorio je premijer Ivica Račan.
Pismo namjere kojim se prihvaća Memorandum s MMF-om po odluci Vlade
potpisuju potpredsjednik Slavko Linić, ministar financija Mato
Crkvenac, te guverner HNB Željko Rohatinski.
Vlada je s današnje sjednice Saboru predložila novi zakon o plaćama
u javnim službama koji bi trebao pojednostaviti taj sustav plaća, a
sadašnji komplicirani sustav platnih razreda zamijeniti uvođenjem
tipiziranih radnih mjesta.
Plaća zaposlenika u javnim službama utvrđivala bi se temeljem triju
komponenti - množenjem koeficijenta složenosti poslova radnog
mjesta i osnovice za izračun plaće, uz uvećanje od 0,5 posto za
svaku godinu radnog staža.
Radna bi se mjseta rasporedila u četiri kategorije, ovisno o
stručnoj spremi. Zakon daje samo osnovni okvir temeljem kojeg bi se
dalje razradila radna mjesta i njima pripadajući koeficijenti,
rekao je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Tako bi zakonskim
tekstom bili dani samo rasponi, odnosno gornja i donja granica
koeficijenata za pojedinu vrstu radnog mjesta. No, ministar
znanosti Hrvoje Kraljević zamijetio je da u ponuđenom prijedlogu
nema tih raspona te upitao kako se s takvim tekstom može ići u
saborsku proceduru.
Ivanišević odgovara da se pokušalo izbjeći detalje. Volio bi, kaže,
da se saborski zastupnici izjasne o načelu novog sustava plaća, a ne
da se uhvate rasprave o koeficijentima.
U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila zakon kojim bi se
potvrdio Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda, kojega je do
sada potpisalo više od sto zemalja, a ratificiralo 29. Da bi stupio
na snagu, treba ga ratificirati 60 država, a one koje uđu u tu kvotu
imat će određene povlastice, npr. u imenovanju sudaca i sl. kazao je
Ivanišević.
Zamjenik premijera Goran Granić rekao je da se može postaviti
pitanje da li se odredbe Rimskog statuta mogu primijeniti i u
slučajevima odnosa s Haaškim sudom, te da li se u samom aktu nešto
može promijeniti. Odgovor je ne, ovim aktom mi samo možemo
potvrditi Rimski statut, poručuje Granić i napominje da je
predloženi akt izraz vladina odnosa prema ratnim zločinima.
Vlada je danas donijela i uredbu u kojoj su propisani uvjeti i
mjerila za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne
skrbi, po kojoj je prioritetno zbrinjavanje predviđeno za
korisnike privatne imovine za koju je vlasnik podnio zahtjev da mu
se vrati. Resorni ministar obnove Radimir Čačić kaže da su uredbom
dopunjeni neki postojeći modeli zbrinjavanja, a neki su posve novi,
kao mogućnost dobivanja u posjed građevinskog zemljišta i
materijala u vrijednosti do sto tisuća kuna. Predviđena je i
mogućnost dodjele oštećenih kuća, stanova i materijala za njihov
popravak.
Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka za sklapanje
okvirnog ugovora o zajmu za Projekt povratka prognanika i
izbjeglica u Hrvatskoj - obnova i stambeno zbrinjavanje, sa
Razvojnom bankom Vijeća Europe, vrijednog 464 milijuna kuna, od
čega bi se zajmom razvojne banke financirala polovica tog iznosa.
(Hina) bm/bn sšh