ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Hrvatski pisci, dramski umjetnici, predstavnici kulturnih i znanstvenih institucija danas su se na komemoraciji, koju su priredili Ministarstvo kulture, DHK, Matica hrvatska, HAZU i HNK, oprostili od
Ranka Marinkovića, klasika hrvatske književnosti, koji će biti pokopan u Komiži na rodnom otoku Visu, u petak poslije podne.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Hrvatski pisci, dramski umjetnici,
predstavnici kulturnih i znanstvenih institucija danas su se na
komemoraciji, koju su priredili Ministarstvo kulture, DHK, Matica
hrvatska, HAZU i HNK, oprostili od Ranka Marinkovića, klasika
hrvatske književnosti, koji će biti pokopan u Komiži na rodnom
otoku Visu, u petak poslije podne. #L#
Skup u Hrvatskom narodnom kazalištu otvorio je ministar kulture
Antun Vujić istaknuvši da je ovo Rankov oproštaj od književnosti,
ali se književnost nije oprostila od Ranka Marinkovića. Tri su
markantna djela, rekao je Vujić, u Marinkovićevu književnom opusu,
zbirka novela "Ruke", drama "Glorija" i roman "Kiklop".
U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od Marinkovća se
oprostio književni povjesničar, akademik Ivo Frangeš, naglasivši
da dvjema velikim temama ljubavi i smrti, toliko prisutnima u
Marinkovićevu opusu, dodaje i treću - strah. To su tri temeljna
stupa na kojima počiva 'kiklopski' svijet modernog čovjeka, rekao
je, napomenuvši da se taj marinkovićevski strah nadnio preko svega
prijeteći totalitetu čovjekova postojanja.
Novelom "Zagrljaj" i romanom "Kiklop", Marinković je sigurno jedan
od najimpresivnijih postkafkijanskih pjesnika, čovjekove
izgubljenosti u meandrima modernoga društva, istaknuo je Frangeš.
Govoreći o značenju Marinkovićeve književnosti izvan naših
granica, rekao je da je Marinković hrvatsku književnost povezao s
tradicijom Petronijeva 'Satykona' te s tradicijom romana Rableisa,
Joyca, Celinea i drugih. Na kraju je zahvalio Marinkoviću za njegov
veliki doprinos u djelovanju u HAZU.
U ime Društva hrvatskih književnika od Marinkovića se oprostio Ante
Stamać, rekavši da je uz Ujevića, Krležu, Šegedina, Tadijanovića,
Matoša i Marinković oblikovao hrvatsko književno iskustvo 20.
stoljeća. Istaknuo je složenost Marinkovćevih rečenica, njegove
poznate dijaloge po kojima je Marinković ostao u našoj književnosti
pravi maestro riječi.
Predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić podsjetio je na veliko
Marinkovićevo djelo, na iznimnu zauzetost za hrvatske
intelektualce i kulturne institucije, izdvojivši pritom njegovo
djelovanje u Matici hrvatskoj. Rekao je da je Matica hrvatska prva
tiskala njegove novele 1947. i Sabrana djela 1981.
Akademik Nikola Batušić opraštajući se u ime Akademije dramskih
umjetnosti naglasio je da je Marinković bio prvi predavač
dramaturgije na Akademiji. Rekao je da je generacije podučavao o
drami i kazalištu. Prisjetio se i rasprava s Marinkovićem, koje su,
kako je rekao, imale akademsku razinu diskursa.
Intendant Hrvatskog narodnog kazališta Georgi Paro podsjetio je da
je Marinković od 1946. do 1950. bio ravnatelj Drame HNK-a.
Napomenuo je kako su gotovo sva Marinkovićeva dramska djela
izvedena na toj pozornici - dramski prvijenac "Albatros", zatim
"Glorija", "Kiklop" te "Zajednička kupka".
Dugogodišnji Marinkovićev prijatelj, potpredsjednik Društva
hrvatskih književnika Anđelko Novaković napomenuo je kako se danas
sjećamo koliko je međašnih kapitalnih naslova ostavio Marinković u
hrvatskoj književnosti. Napomenuo je kako je bio privilegij
prijateljevati s Rankom.
Dramski umjetnik Siniša Popović je izgovorio jedan ulomak iz
adaptiranoga posljednjega Marinkovićeva romana "Never more".
(Hina) ta mc