FR-DE-BL-poljodjelstvo-Poljoprivreda-Organizacije/savezi-Vlada-Diplomacija FR-LIBERATION-30.1.-AGRARNA POLITIKA EU FRANCUSKALIBERATION30. I. 2001.Petnaestorica se prihvatila poljodjelske politike"Bolje ikad nego nikad: okrnjen je
ugled dobrog starog produktivističkog poljodjelstva po obrascu PAC (zajednička agrarna politika). Zbog širenja kravljeg ludila u zemljama koje su se dosad smatrale zaštićnima od epizootije, napose u Njemačkoj, europske su vlade shvatile da taj obrazac ima svoje granice: početkom siječnja, njemački je kancelar Gerhard Schroeder potvrdio da će poljodjelci morati 'proizvoditi ono što potrošači žele, a ne više ono što oni žele prodati'. Također je imenovao ministra za poljodjelstvo iz redova 'zelenih'.Margareta Wimberg, švedska ministrica poljodjelstva, čija zemlja predsjeda Unijom, zauzela se za 'promjenu pravca' PAC-a. Europski povjerenik zadužen za ovo pitanje Franz Fischler, rekao je da treba 'svjesno promicati načine proizvodnje koji vode računa o prirodi i o životinjama', i to od 2002. Jean Glavany, uime Francuske, bio je puno oprezniji: 'Vrlo sam sretan što čujem sve ovo, premda su se na pregovorima o Agendi 2000. (zakon o proračunskom planiranju 2000-2006.), sustavno protivili mojim prijedlozima koji su išli u tom
FRANCUSKA
LIBERATION
30. I. 2001.
Petnaestorica se prihvatila poljodjelske politike
"Bolje ikad nego nikad: okrnjen je ugled dobrog starog
produktivističkog poljodjelstva po obrascu PAC (zajednička
agrarna politika). Zbog širenja kravljeg ludila u zemljama koje su
se dosad smatrale zaštićnima od epizootije, napose u Njemačkoj,
europske su vlade shvatile da taj obrazac ima svoje granice:
početkom siječnja, njemački je kancelar Gerhard Schroeder potvrdio
da će poljodjelci morati 'proizvoditi ono što potrošači žele, a ne
više ono što oni žele prodati'. Također je imenovao ministra za
poljodjelstvo iz redova 'zelenih'.
Margareta Wimberg, švedska ministrica poljodjelstva, čija zemlja
predsjeda Unijom, zauzela se za 'promjenu pravca' PAC-a. Europski
povjerenik zadužen za ovo pitanje Franz Fischler, rekao je da treba
'svjesno promicati načine proizvodnje koji vode računa o prirodi i
o životinjama', i to od 2002. Jean Glavany, uime Francuske, bio je
puno oprezniji: 'Vrlo sam sretan što čujem sve ovo, premda su se na
pregovorima o Agendi 2000. (zakon o proračunskom planiranju 2000-
2006.), sustavno protivili mojim prijedlozima koji su išli u tom
smislu', kazao je jučer u Bruxellesu na sjednici Vijeća ministara
poljodjelstva. (...)
Raspra je, dakle, tek počela. No već je očito da se PAC 'u stilu
FNSEA' (Nacionalna federacija sindikata poljodjelaca), kako kaže
jedan diplomat, mora iz temelja promijeniti. Raspra nije nova: već
1992. Europsko je povjerenstvo postiglo da države članice prihvate
reformu koja je potaknula produktivističku logiku, zahvaljujući
uvođenju izravnih pomoći poljodjelcima, bez obzira na proizvodnju.
Seljaci su tada paralizirali Francusku i masovno glasovali sa 'ne'
na referendumu o Maastrichtu u rujnu 1992...
Unatoč svemu, g. 1999., na susretu na vrhu u Berlinu, reforma PAC-a
bila je još naglašenija, ali nije privedena kraju, jer se agrarni
lobi još bunio.
Danas je javnost umorna od učestalih kriza: kravlje ludilo tek je
nova metamorfoza produktivističkog poljodjelstva nakon
hormonskog mesa, genetski promijenjenih organizama, onečišćenja
podzemnih voda gnojivom... (...)
Većina zemalja nije iskoristila mogućnosti koje je nudila reforma
iz 1999. Samo su Francuska i Velika Britanija ograničile agrarnu
pomoć velikim gospodarstvima, kako bi se potaknulo kvalitetno
poljodjelstvo. I to vrlo malo. Franz Fischler nedavno je istaknuo
da se za intenzivno poljodjelstvo izdvajalo 45 posto europskog
novca (agrarni je proračun 42 milijarde eura)...
Petnaestorica su to sklonija temeljitom preispitivanju PAC-a što
ih prehrambene krize skupo stoje. U dokumentu koji je jučer predalo
petnaestorici, Povjerenstvo je upozorilo da mjere borbe protiv
spongiformnog encefalitisa u goveda (ESB) (klanje neispitanih
goveda mlađih od 30 mjeseci, financiranje ispitivanja, potpora
tržištu, skladištenje i uništavanje životinja), kao i pad
potrošnje (27 posto) mogu, u najgorem slučaju, opteretiti europski
proračun s tri milijarde eura u 2002... No, proračunski je
manevarski prostor ograničen na 1,23 milijarde eura... Franz
Fischler iznio je čak podatak od kojeg se ministrima financija
digla kosa na glavi: ako se potrošnja bude trajno smanjila za deset,
a izvoz za četrdeset posto, ukupni gubitci zbog krize (za EU i za
države) iznosit će 6,6 milijarda eura u 2003. A ako se potrošnja
smanji za 12 posto, račun će iznositi 8,7 milijarda eura...
Da bi se ograničili ti gubitci, povjerenik predlaže da se smanje
neke subvencije seljacima, napose one koje su namijenjene
intenzivnom uzgoju... Bila bi to dobra provjera spremnosti za
reforme...", iz Bruxellesa izvješćuje Jean Quatremer.