AU 30.I.-DIE PRESSE-SRBIJA NA RASKRIŽJU

AUSTRIJA DIE PRESSE 30. I. 2001. Srbija na raskrižju "Atentati na sljedbenike novih vlastodržaca, napadi u južnoj Srbiji i odbijena glavna tužiteljica UN-ovog suda za ratne zločine: predznaci pod kojima je nova vlada Srbije preuzela dužnost ne najavljuju ništa dobra. Činjenica da je Miloševićev čovjek od povjerenja Rade Marković napokon morao otići s dužnosti šefa srpske tajne službe, čini se pobjedom novoga vodstva. Osvetu stare vladajuće elite ipak nije trebalo dugo čekati: vozača novoga šefa tajne službe ustrijelila je nepoznata osoba. Pucalo se i u južnoj Srbiji gdje su albanski gerilci počeli novu ofenzivu. Vlastodršci u Beogradu stoga su ponovno zaprijetili da će problem, ako zatreba, riješiti oružanom silom. Ta je odlučna najava ponajprije upućena vlastitom stanovništvu: smrt jednog jugoslavenskog vojnika za pobunjeničkog napada prije nekoliko dana mnoge Srbe čini nestrpljivima. Beograd ipak i dalje pokušava ne dopustiti da ga izazovu bockanja albanskih gerilaca. Velika ofenziva srpskih snaga na granici s Kosovom s jedne bi strane prekršila sporazum s UN-om i NATO-om. S druge bi strane Beogradu zaprijetila opasnost da zbog vojne akcije ispašta njegov međunarodni imidž. A on pak - unatoč smjeni Miloševićeva režima - ionako nije najbolji. Doduše, nakon promjene vlasti političari i gospodarstvenici cijele Europe dolazili su u beogradska ministarstva. Međunarodna zajednica ipak nije zaboravila prizore iz Srebrenice i Vukovara kao ni slike dugačkih povorka jadnih prognanih kosovskih Albanaca. Činjenica da je UN-ova glavna tužiteljica Carla Del Ponte za nedavna posjeta Beogradu uzalud ustrajala na izručenju srpskih ratnih zločinaca, pojačala je te negativne uspomene na najnoviju srpsku povijest. Da bi se uklonile sve sumnje u čestitost Srbije, potrebna je suradnja Beograda s UN-ovim sudom za ratne zločince kao i jasno priznanje krivnje za srpska nedjela tijekom raznih ratova u bivšoj Jugoslaviji. Put prema tomu čini se dugim i teškim: kad Srbi misle o ratnim zločinima, većini padaju na pamet slike srpskih izbjeglica iz Bosne, Hrvatske i s Kosova. A kod pojma Vukovar, mnogi ne misle na strašnu paljbu jugoslavenske vojske, nego na zločine hrvatskih branitelja nad Srbima koji su tada živjeli u tom gradu. I novo beogradsko vodstvo pokušava uzeti u obzir takvo stajalište stanovništva - koje ionako uglavnom dijeli. Ustrajanje na fiksnoj ideji da svjetska javnost vidi samo srpske zločine i da sa Srbima nepravedno postupa, za Beograd je dugoročno štetno. Ipak se vraćanje na međunarodnu politiku sankcija kao prema Miloševićevu režimu, za sada čini nezamislivim. Iz SAD-a već se čuju upozorenja da se bez rješenja pitanja ratnih zločina mogu odgoditi ulaganja u srpsko gospodarstvo, važna za opstanak. Osim toga Beograd je upućen na političku potporu SAD-a i EU-a, primjerice za ublažavanje sukoba u južnoj Srbiji i za očuvanje jugoslavenskog saveza država. Natezanje oko progona traženih ratnih zločinaca moglo bi trajati još neko vrijeme. No uskoro će se za Srbiju postaviti pitanje što je za zemlju važnije: spas bivšeg vlastodršca Miloševića ili budućnost kao štovane države u Europi", piše Wieland Schneider u uvodniku lista.