VOA-29.1.-AMERIČKA GOSPODARSKA POMOĆ

GLAS AMERIKE - VOA 29. I. 2001. Koliko je učinkovita američka pomoć inozemstvu? Prilog Eda Warnera: "Sjedinjene Države troše godišnje oko 15 milijardi dolara kako bi pomogle stranim zemljama u njihovu gospodarskom razvoju. Međutim, kritičari sve češće ističu da se pomoć stranim zemljama preusmjerava u neproduktivne svrhe, koje često umjesto stranim primateljima pomoći pomažu američkim institucijama. Prošloga ljeta su organizacije za zaštitu okoliša financirale put u Namibiju trojici američkih kongresmena. Nakon njihova povratka, Kongres je usvojio prijedlog o izdvajanju milijun dolara za zaštitu geparda u toj zemlji. Međutim kongresmeni nisu mislili samo na zaštitu divljih životinja, nego su od namibijskog predsjednika uspjeli dobiti obećanje da će se dopustiti izvoz geparda u američke zoološke vrtove. Prema pisanju dnevnog lista 'The Washington Post', ova epizoda odlično ilustrira probleme u dodjeli američke pomoći stranim zemljama. Projekti pomoći često nisu takvi kakvima se prikazuju, a u mnogo slučajeva oni idu u prilog nekoj posebnoj interesnoj skupini u Sjedinjenim Državama. Prečesto se pomoć usmjerava na projekte koje podržavaju utjecajni političari. Ian Vasquez, ekonomist washingtonskog instituta "Cato", slaže se s ovom ocjenom: = Financijska pomoć ne dodjeljuje se prema razvojnim potrebama i prioritetima, nego prema političkom utjecaju i političkim prioritetima. Većina novca na kraju završava ovdje u Sjedinjenim Državama, u rukama utjecajnih skupina glasača koji podržavaju svaku odluku na području vanjske politike i pomoći stranim zemljama koju političar donese. Strane zemlje koje u Sjedinjenim Državama imaju najjače lobije dobivaju najveću pomoć. Na prvom je mjestu Izrael koji godišnje dobiva 155 dolara američke pomoći po stanovniku. Daleko iza Izraela na drugom je mjestu Armenija, koja dobiva 42 dolara godišnje po stanovniku. Dosta pomoći primaju i druge zemlje nastale raspadom Sovjetskog Saveza, kao što su Ukrajina i Gruzija, dok Rusija dobiva manje nego prije. Afrika također dobiva sve manje pomoći. Vrlo aktivan armenski lobi u Sjedinjenim Državama uspio je nagovoriti američku Agenciju za međunarodni razvoj USAID da osigura pomoć za Armence u Nagorno-Karabahu, području koje i Azerbejdžan smatra svojim. Ovakvo uplitanje nije se svidjelo američkim vanjskopolitičkim dužnosnicima koji pokušavaju pronaći rješenje za prijepor oko Nagorno-Karabaha. Direktor Armenskog nacionalnog instituta u Washingtonu Ruben Adalian kaže kako je slanje američke pomoći njegovoj zemlji opravdano: = Toj je zemlji potrebna pomoć. Mora se obnoviti mnogo toga. Armeniju je pogodio katastrofalan potres, a granice prema Turskoj i Azerbejdžanu su joj blokirane, što je smanjilo obujam Azerbejdžanu. Ako Sjedinjene Države žele sačuvati stabilnost u regiji, američka pomoć u tome će imati iznimno važnu ulogu. Gospodin Adalian ističe da će, ako Sjedinjene Države smanje pomoć Armeniji, Rusija vrlo rado uskočiti. Američka pomoć - kaže on - pomaže Armeniji da ostane slobodna i neovisna. Američka pomoć, međutim, ukazuje gospodin Vasquez iz Instituta Cato, ne potiče uvijek ekonomski rast: = U prevelikom broju slučajeva, USAID pomaže u financiraju projekata koji nisu ekonomski ostvarivi, pa umjesto da potiču ekonomski razvoj, guraju zemlju u dug. Afrika i druge vrlo zadužene zemlje koje su postale tako problematične za establišment koji dodjeljuje američku pomoć stranim zemljama, najbolji su primjer desetljeća dodjeljivanja pomoći koja nije poticala ekonomski razvoj. Gospodin Vasquez smatra da ekonomski rast nije posljedica strane pomoći, već razborite politike koja potiče trgovinu i ulaganja. (VOA)