BIH: POVRATAK IZBJEGLICA I DALJE SPOR I NEDOVOLJAN

SARAJEVO/BANJA LUKA, 30. siječnja (Hina) - Više od pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, najmanje milijun i 115 tisuća građana te zemlje još uvijek živi u statusu prognanika ili izbjeglica, istaknuo je u utorak predsjedatelj Vijeća ministara BiH Martin Raguž.#L# Podnoseći uvodno izlaganje na okruglom stolu o održivom povratku koji je u organizaciji Ministarstva za izbjeglice i ljudska prava BiH održan u Banjoj Luci, Raguž je kazao kako prema raspoloživim pokazateljima najmanje 625 tisuća osoba iz BiH danas živi u statusu izbjeglica u 42 države širom svijeta. Istodobno, unutar same BiH, više od pola milijuna njenih građana danas živi kao raseljene osobe. Okrugli stol u Banjoj Luci uz najistaknutije dužnosnike BiH okupio je i predstavnike vlasti Hrvatske i SR Jugoslavije jer je izbjegličko pitanje odavno dobilo status regionalnog problema koji se ne može riješiti bez suradnje vlasti u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. Hrvatsko izaslanstvo na skupu je predstavljao predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. On je kazao kako povratak izbjeglica u Hrvatsku više nije političko nego čisto financijsko pitanje jer cjelovito rješavanje tog problema zahtijeva značajna materijalna sredstva. Predsjednik Sabora je kazao kako je Hrvatska otvorena zemlja za povratak svih njenih građana te je pri tom podsjetio da se do sada svojim domovima u Hrvatsku vratilo više od 100 tisuća izbjeglih. Prema podacima kojima raspolažu vlasti u Sarajevu, u BiH se još uvijek nalazi oko 20 tisuća osoba izbjeglih iz Hrvatske tijekom 1991. godine a riječ je uglavnom o Srbima od kojih se mnogi i ne žele vratiti prijeratnim domovima te čekaju dobivanje bosanskohercegovačkog državljanstva. U BiH je u vrijeme zračnih udara NATO-a protiv Jugoslavije 1999. godine pristiglo i oko 75 tisuća izbjeglica iz Srbije, Crne Gore i s Kosova, a pretpostavlja se da ih je u toj zemlji ostalo oko 17 tisuća. Istaknuvši kako sve to predstavlja ogroman problem koji same vlasti u BiH nikako ne mogu riješiti, Raguž je kazao da je u proteklih pet godina ipak bilo rezultata. Svojim domovima tako se uspjelo vratiti oko 750 tisuća izbjeglica i raseljenih osoba, no gotovo 80 posto od te brojke odnosi se na povratak na području Federacije BiH dok su u Republici Srpskoj zabilježeni znatno slabiji rezultati. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH pokrenuo je i inicijativu za uspostavu posebnog fonda za povratak te pomoć povratnicima ali i onim osobama koje žele ostati u sadašnjem mjestu boravka. Taj fond uspostavio bi se sredstvima koja bi osiguralo Vijeće ministara BiH, uz potporu međunarodne zajednice ali i entitetskih vlada. Premijer Republike Srpske Mladen Ivanić potvrdio je kako će njegova vlada podržati povratak izbjeglica, ali istodobno želi pomoći onima koji su se odlučili za novo mjesto stalnog boravka. Ivanić je, kao jedno od otvorenih pitanja, spomenuo i status stanova u Hrvatskoj koji su nekada bili u društvenom vlaništvu a koristili su ih izbjegli Srbi. Također je ocijenio problematičnom činjenicu da se neki od povratnika i danas uhićuju pod optužbom da su počinili ratne zločine. Prema podacima koje je u Banjoj Luci iznio voditelj misije UNHCR-a u BiH Werner Blatter, u 2000. godini u cijeloj zemlji zabilježeno je oko 59 tisuća tzv. manjinskih povrataka. Iako je to ohrabrujući podatak u usporedbi s prijašnjim godinama, Blatter je ipak istaknuo kako je nezadovoljan sigurnosnim stanjem u Republici Srpskoj jer brojni izgredi i dalje priječe masovniji povratak. Vlasti u BiH u suradnji s Uredom visokog predstavnika (OHR) i UNHCR- om za ovu su godinu usuglasile popis oko 16 tisuća stambenih objetaka čiji je popravak prioritetan. Očekuje se kako će sredstva za provedbu ovog projekta osigurati Europska unija i Pakt o stabilnosti u jugoistočnoj Europi. (Hina) rm maš