ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Na okruglom stolu o reviziji pretvorbe i privatizacije, koji je danas u zagrebu organizirao SDP, svi su se sudionici složili kako je revizija neophodna, no, jedni drže da je potreban poseban zakon o tomu,
dok drugi smatraju da treba samo striktno primjenjivati postojeće.
ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Na okruglom stolu o reviziji
pretvorbe i privatizacije, koji je danas u zagrebu organizirao SDP,
svi su se sudionici složili kako je revizija neophodna, no, jedni
drže da je potreban poseban zakon o tomu, dok drugi smatraju da
treba samo striktno primjenjivati postojeće.#L#
Hrvatski fond za privatizaciju može raskinuti sve uzgovore koji
nisu poštivani i može tražiti uplatu novca u slučajevima "fiktivne"
dokapitalizacije jer za to postoje sva pravna sredstva, kaže
profesor na Pravnom fakultetu Jakša Barbić. Stoga pita je li uopće
potreban poseban zakon o reviziji, ili se to može učiniti prema
postojećima?
Prema najavama, o konačnom prijedlogu zakona o reviziji pretvorbe i
privatizacije, u Saboru bi se trebalo raspravljati ovaj ili idući
tjedan.
Revizija je potrebna, no nije potreban poseban zakon, smatra Željko
Ivančević iz Hrvatske udruge poslodavaca. Drži da bi primjena
predloženog zakona o reviziji donijela više štete nego koristi.
Saborska zastupnica SDP-a Dragica Zgrebec smatra da je zakon o
reviziji nužan, s obzirom da je u pretvorbi i privatizaciji
nanijeta velika gospodarska šteta, te da taj proces građani
doživljavaju vrlo negativno. Predizborna obećanja građanima
moramo ispuniti, premda je, kaže, svjesna da će revizija imati veće
rezultate u političkom i moralnom, nego u gospodarskom smislu.
Ekonomist Dražen Kalogjera drži da je potrebno izraditi sasvim novi
zakon. Dodao je da treba revidirati svih 2.700 ugovora o pretvorbi,
no pitanje je da li oni uopće postoje.
Zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević odgovorio je kako
bi ugovori trebali biti u arhivu, no da to ne može sa sigurnošću
tvrditi.
Nekoliko je sudionika, među kojima i saborski zastupnik DC-a Đuro
Njavro, predložilo da reviziju obave revizorske kuće, s obzirom da
Državni ured za reviziju, koji bi to po zakonskom prijedlogu trebao
učiniti, nema dovoljno kapaciteta. Ako će reviziju raditi državna
administracija, to će koštati oko 80 milijuna njemačkih maraka, a
ako to učine revizorske kuće oko 30 milijuna maraka, tvrdi Njavro.
Za unajmljivanje revizorskih kuća založio se i Barbić jer smatra da
"normalna" revizija ne bi odagnala potencijalne strane ulagače.
S time se slaže i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća
Vitomir Begović koji smatra da bi revizorske kuće trebale učiniti
reviziju u poduzećima, a Državni ured za reviziju u institucijama,
kao što su HFP, HZMO i banke, koje su, kaže, omogućile kriminal u
privatizaciji.
Dodao je kako se očekivanja od revizije trebaju spustiti "na
zemlju" jer je prekasno da se vrate izgubljena radna mjesta i
ispravi šteta nanijeta gospodarstvu.
Ako revizija ne rezultira otkrivanjem i sankcioniranjem kriminala
u privatizaciji, moglo bi, kaže Emilija Vadlja iz HGK, biti velike
gospodarske i političke štete. Stoga pita može li se taj zakon uopće
provesti, u kojem roku i po kojoj cijeni?
Većina stručnjaka smatra da bi revizija u Hrvatsku mogla uvesti
pravnu nesigurnost, te otjerati potencijalne strane ulagače.
Imamo li snage izdržati bez stranog kapitala još koju godinu, pitao
je Njavro, koji smatra da je ponekad bolje iznevjeriti predizborna
obećanja, nego nanijeti štete.
S time se ne slaže Ingrid Antičević-marinović. Premda se govori da
će revizija imati više psiholoških, nego praktičnih rezultata,
nemamo pravo odustati od nje, rekla je saborska zastupnica SDP-a.
(Hina) nb ln